Zgora Vučke sviti luna

TILO NAMURANO

fera krvavi

užginje

sunce kalano

će li kuraj

zdurati

do prvih petehi

oj tilo

namurano?

(namurano-zaljubljeno; fera-lampaš, svjetiljka; užginje-zapaljuje, pali; kalano-spušteno; kuraj-hrabrost, odvažnost; zdurati-ustrajati, izdržati)

DVA MARUNA

zgora Vučke

sviti luna

tvoje voči

dva maruna

slatke usne

smih šćapuna

duša mi je

puna puna

(maruna-vrsta velikog kestena; Vučka-stari naziv za Učku)

ZAREŠTENO

za mladu nisu prontani lancuni

ruke si je splela

priko puta graža

ne pasiva noga

ne siču rankuni

i brat bratu na ritko dohaža

(zarešteno-zaraslo; prontani-spremni; šćapuni-karanfili; priko-preko; graža-živica; pasiva-prolazi; rankun-vrsta kosijera s dugom drškom; dohaža-dohodi, dolazi)

KAMO KANA UMIRA

puška zna di je zec

frkalas je zvika

tir fišeku sprazni

sapu je prisika

(kana-cijev; frkalas-vjetropir, nestaško; tir-pucanj; fišeku-čahuru; sapu-dah; prisika-presjekao)

SLAVIĆOV PIR

škuja na coku

bukaleta mrež kolombari

srknut će slavić

oblake i pine

(slavić-slavuj; škuja-rupa; coku-panju; bukaleta-posuda za piti vino; pine-pjene)

PROSUNAC

cagali su dubi

zabililo kopište

brek kroz dimjak laje

vaje

na ugnjište

( prosunac-prosinac; cagali-umorili se; zabilili-zabjeljeli snijegom; brek-pas; vaje-sasvim, čak, odmah)

FUNERA

vitar oblake nagrača

procvitala drača

tić zašvikuta

dušu je pozoba

sad kantaju oba

(funera-sprovod, ispraćaj; nagrača-okuplja, nanosi; drača-crni trn; tić-ptica; zašvikuta-zacvrkuta; kantaju-pjevaju)

PRID ŽETVU

sunce teplu forcu skaliva u zrnje

kvaja vabi kosce hote žito žeti

zaresle su štaze procvitalo trnje

ča ne gre u kasune zemja će uzeti

glavnja se spušća u škuru kaladu

zrnje trepi ćuteć suncistok

će li šijun učinit monadu

i utući klase u blatni potok

sejak se prikriži škurnice zapire

i zazivje pomoć poglediva gori

još mu je ustalo u prsima vire

o Bože preveli nas brižne pomori

u ti hip šajeta namigne na klase

svi u jenen smihu oni mole za se

(prid-pred; forcu-snagu; kvaja-prepelica; glavnja-buktinja, luč; kaladu-oblačinu na zapadu; šijun-oluja, nevrijeme, silan vjketar; monadu-tričariju; škurnice-žaluzine; šajeta-grom)

MATI SE DOMIŠJA

po jučkoj kampanji trdili smo žuje

zemju delali na po na treti parat na fit

zgojili vas u škrbi na kareštiji

sin moj

Betlem tvoj

je na groti cvit

Boga molili i u neposne dane postili

samo da biš ti u škole poša i bija sit

prožgana juha tarafuji kruh ud šegale

sin moj

Betlem tvoj

je šufit

zderali se na lihi uratu u brajdah

razdavali dane i madosti cvit

bili kruh se je misija za Božić i Vazan

sin moj

Betlem tvoj

je moći i smit

ufanja puni i vire ćemo zdurati

zglodana toporišća lame ni hi ča vit

vero pak ni bilo lazno za ruzinu

sin moj

Betlem tvoj

Je čovik bit

u ime Boga počmeta je svaka brazda

vijač s krston ni portalo ča će reći svit

vajk na svome svoj na križi križ

sin moj

Betlem tvoj

je u viške zletit

(jučkoj-tuđoj; kampanji-imanju, polju; parat-dio; fit-najam; kareštiji-oskudici, nestašici; tarafuji-starinsko jelo (većinom se jelo izjutra); šegale-ječma; šufit-tavan; uratu-njiva na nizbrdici; brajdah-vinogradu; zdurati-izdržati, ustrajati; toporišća-držala; lame-oštrice; vero-uistinu; lazno-imati vremena; ruzinu-hrđu; počmeta-započeta; vijač-put, putovanje; portalo-smetalo, nije bilo važno; u viške-u vis )

ISTARSKA MATI

puna strjpjenja

i brige

u ljubavi će se razdati

ponizna istarska mati

veliko srce udoprta duša

ufanjen i viron

plam će srca užgati

dobra istarska mati

kroz pokore i trpjenje

u križu vidi mir spasenje

delon svoje žuje zlati

škrbna istarska mati

sve ča život pošaje

deštin svaki znamen

fala ti Bože i amen

hvalu će vajka dati

pobožna istarska mati.

(udoprta-otvorena; delon-poslom, radom; deštin-sudbina, usud; vajka-uvijek)