Izlog knjiga Matice hrvatske (izdanja 2008)

August Šenoa, Izabrana djela I., priredila Miroslava Tušek, bibl. Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Dubravko Jelčić, izvršni urednici Ivica Matičević i Ivana Žužul.

Prva knjiga Izabranih djela Augusta Šenoe u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti obuhvaća izbor pjesama te dva povijesna romana: Zlatarovo zlato i Čuvaj se senjske ruke.

Priređivačica knjige, književna znanstvenica i proučavateljica Šenoina života i djela Miroslava Tušek ističe da je Šenoa postigao ono što »jedan pisac najviše može postići: da mišlju i osjećajem, duhom i stilom, postane izraz težnji svojega vremena i mentaliteta hrvatskoga naroda. Bio je umjetnik koji je već onda pouzdano znao da umjetnost mora biti nacionalna kako bi se mogla uzdići do univerzalnosti«.

August Šenoa (1838.-1881.), predvodnik književnoga života u Hrvatskoj 19. stoljeća, bio je dugogodišnji Matičin odbornik i potpredsjednik te jedan od njezinih najomiljenijih i najčitanijih autora.

Knjiga sadrži 13 crno-bijelih slika, uvodnu studiju priređivačice, kronologiju autorova života i djela, bibliografiju autorovih djela, izabranu bibliografija o autoru, tekstološku napomenu, Tumač imena i izraza, Rječnik (533 str., tvrdi uvez, 14×20 cm, cijena 200 kuna).

***Dobriša Cesarić, Izabrana djela. Drugo, dopunjeno izdanje sa CD-romom, priredio Vinko Brešić, bibl. Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Dubravko Jelčić, izvršni urednici Ivica Matičević i Ivana Žužul.

»Simbolične i alegorijske Cesarićeve pjesme, pejzažne, domoljubne, erotičke i socijalne..., svaka na svoj način sa svojim središnjim motivima umjetnički uzorno svjedoče o trajnom sukobu koji se zbiva unutar nas i kao pojedinaca i kao društva.

Njegovo pjesništvo na svim svojim razinama govori o tome naporu da se ti sukobi ne prevladaju, već prevladavaju. Cesarić poništava jaz između običnoga i uzvišenoga, umjetnički sugestivno pokazujući kako je i najobičnije zapravo sudbinsko. Zacijelo se u tome krije barem dio popularnosti ovoga pjesnika i svakako solidan zalog trajnosti njegove lirike« (Vinko Brešić).

Knjiga sadrži 9 crno-bijelih slika, uvodnu studiju priređivača, kronologiju autorova života i djela, bibliografiju autorovih djela, izabranu bibliografiju radova o autoru, priređivačku napomenu, Tumač imena i Rječnik + dar za čitatelje: CD sa zvučnim zapisima Cesarićevih stihova i uglazbljenim Cesarićevim pjesmama te isječkom iz dokumentarnog filma o Cesariću (281 str. + CD, tvrdi uvez, cijena 150 kuna).

***Ivo Kozarčanin, Izabrana djela, priredio Ante Stamać, bibl. Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Dubravko Jelčić, izvršni urednici Ivica Matičević i Ivana Žužul.

Premda je živio i pisao vrlo kratko, Ivo Kozarčanin (1911.-1941.) ostavio je iza sebe književno vrijedan opus u kojem se osobito ističu kultna pjesnička zbirka Mrtve oči te antologijski roman Sam čovjek u čijem je naslovu sažeta bitna odrednica Kozarčaninove poetike utemeljene na kategoriji samoće kao »egzistencijalu prije svih drugih« (A. Stamać). Stoga su glavni Kozarčaninovi likovi samotni, tjeskobni i žalosni ljudi koji seosku i provincijsku skučenost u kojoj se rađaju i odrastaju, zamjenjuju (vele)gradskom malograđanskom sredinom u kojoj vazda tragično skončavaju jer su sudbinski predodređeni na promašenu egzistenciju obilježenu jastvenim, društvenim, erotskim i moralnim nesporazumima.

Ovaj izbor djela osim navedenih Kozarčaninovih djela donosi i dvije novele (Tri gavrana i jedan čovjek, Vode rastu) te kritike Krležina, Tadijanovićeva i Ujevićeva književnoga djela.

Knjiga je opremljena sa 12 crnobijelih slika, uvodnom studijom Ante Stamaća, kronologijom autorova života i djela, bibliografijom autorovih djela, izabranom bibliografijom o autoru te prilozima: Tekstološkom napomenom, Tumačem imena i izraza te Rječnikom (445 str., tvrdi uvez, 14×20 cm, cijena 200 kn kuna).

***Petar Šegedin, Izabrana djela I., priredio Cvjetko Milanja, bibl. Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Dubravko Jelčić, izvršni urednici Ivica Matičević i Ivana Žužul.

U prvoj knjizi Izabranih djela Petra Šegedina priređenih za Matičinu ediciju Stoljeća hrvatske književnosti, objavljeni su prvi Šegedinovi romani: Djeca božja (1946.) i Osamljenici (1947.). Riječ je o ponajboljim hrvatskim proznim ostvarenjima objavljenim neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, o romanima koji su u hrvatskoj poratnoj književnosti inaugurirali prepoznatljiv model »egzistencijalističke, intlektualističke, esejističke i psihoanalitičke proze« (C. Milanja), o romanima koji su do temelja uzdrmali tadašnji vladajući socrealistički koncept razvoja hrvatske književnosti.

Knjiga je opremljena sa 17 crnobijelih slika, uvodnom studijom Cvjetka Milanje, kronologijom autorova života i djela, bibliografijom autorovih djela, izabranom bibliografijom o autoru te prilozima: Tekstološkom napomenom, Tumačem imena i izraza te Rječnikom (657 str., tvrdi uvez, 14×20 cm, cijena 200 kn kuna).

***Srgjan Tucić, Izabrana djela, priredila Antonija Bogner Šaban, bibl. Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Dubravko Jelčić, izvršni urednici Ivica Matičević i Ivana Žužul.

Na razmeđu dvaju stoljeća, u jeku europskih modernističkih prodora u hrvatsku umjetnost, započeo je kazališnu i književnu karijeru dramatičar, prozaik, glumac i redatelj Srgjan Tucić (1873.-1940.). Tucićevim prvim i odlično prihvaćenim dramama Povratak i Truli dom kritičari su predviđali trajne književne vrijednosti zbog »presjajne tehnike, one intuitivno nabačene duboke psihologije« te »čvrsto i sigurno izrađenih karaktera, izvrsnog dijaloga i naturalističke snage« (M.Marjanović).

Na temeljima europske naturalističke drame nastao je Tucićev svijet moralnih, seksualnih, emocionalnih i psihičkih posrnuća, svijet preljubnika, ubojica i pokvarenjaka, izazivajući pozitivne reakcije tadašnje publike i kritike željne svježih i oprečnih pogleda na vladajuće umjetničke kanone. No, kritika će ubrzo, nakon nekoliko slabijih djela okrenuti leđa Tuciću te će on, nakon prvih teških neuspjeha kod kritike zauvijek emigrirati, posvećujući se u tuđini prevodilačkom i publicističkom radu te manjim, marginalnim književnim ostvarenjima.

Ovaj izbor donosi tematski i stilski najzrelije i najzaokruženije Tucićeve dramske, novelističke i putopisno-feljtonističke tekstove.

Knjiga sadrži 12 crnobijelih slika, uvodnu studiju Ante Stamaća, kronologiju autorova života i djela, bibliografiju autorovih djela, izabranu bibliografiju o autoru te priloge: Tekstološku napomenu, Tumač imena i izraza te Rječniko (465 str., tvrdi uvez, 14×20 cm, cijena 200 kn kuna)

***

Nikola Vitov Gučetić, Dialogo della Belezza / Dijalog o ljepoti; Dialogo d’Amore / Dijalog o ljubavi, priredila Ljerka Schiffler; prevela s talijanskog Natka Badurina; stručno redigirale Sanja Roić i Smiljka Malinar, bibl. Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Dubravko Jelčić, izvršni urednici Ivica Matičević i Ivana Žužul.

Među najznačajnija djela hrvatske renesansne estetike ubrajamo i Gučetićeve dijaloge o ljepoti i ljubavi, objavljene 1581. godine na talijanskome jeziku.

U razgovoru Gučetićeve žene Mare Gundulić i Cvijete Zuzorić, Gučetić i formalno i sadržajno razlaže svoju filozofiju lijepog, ljubavi i umjetnosti u duhu ondašnje talijanske renesansne filozofije. Portretirajući Cvijetu Zuzorić kao kulturnu i obrazovanu ličnost, kao idol i ideal tadašnjih domaćih i europskih pjesnika i filozofa, Gučetić donosi i obrise renesansnoga vremena i svakidašnjice, a napose obrise dubrovačkog intelektualnog i kulturnog života.

Knjiga sadrži jednu crno-bijelu sliku, uvodnu studiju priređivačice, kronologiju autorova života i djela, bibliografiju autorovih djela, izabranu bibliografiju o autoru, Tumač imena, Rječnik (321 str., tvrdi uvez, 14x20 cm, cijena 150 kuna).

***Dragutin Hirc, Stari Zagreb, priredio Mato Grabar, 2 sveska, Biblioteka Redovita izdanja za članstvo, glavna urednica Jelena Hekman, izvršne urednice Romana Horvat i Inga Vilogorac.

Sv. 1: Gradec i Grič

Knjiga sadrži 109 crno-bijelih slika (30 dvostrano), predgovor priređivača, pogovor Snješke Knežević, imensko kazalo, bilješke uz tekst (599 str., tvrdi uvez s ovitkom, 17×24 cm, cijena 390 kuna).

Sv. 2: Kaptol i Donji grad

Knjiga sadrži 93 crno-bijele slike (47 dvostrano), studiju Danice Jerand o Hirčevu životu i djelu, uredničku napomenu uz izdanje, bilješku o autoru, imensko kazalo, bilješke uz tekst (680 str., tvrdi uvez s ovitkom, 17×24 cm, cijena 390 kuna).

Dragutin Hirc (1853.-1921.), jedan je od najplodnijih i najpoznatijih hrvatskih prirodopisaca, učenjaka, florista, geografa i putopisaca. Njegov rukopis o rodnome mu gradu dugi je niz godina bio pohranjen u Državnome arhivu u Zagrebu, a zalaganjem priređivača, konačno je i pripremljen za tisak.

Djelo se sastoji od niza kraćih, uglavnom zaokruženih cjelina različitih žanrovskih karakteristika. Opisujući ambijente, društvena i kulturna događanja, život i običaje poznatih ličnosti i brojnih običnih građana staroga Zagreba, Gradeca, Kaptola i Donjega grada, autor nam iznosi slojevitu i nadasve živu sliku grada i okolice, po čemu njegov rukopis pripada onim rijetkim djelima koja sveobuhvatno bilježe kulturu svakodnevice u sklopu povijesti grada Zagreba.

***Jozo Ivičević, Iz novije hrvatske povijesti (Jugoslavenstvo. Pravaši. HSS. Ustaški pokret. Komunistički pokret. Hrvatsko proljeće. Croatia rediviva. Hrvatska danas), bibl. Posebna izdanja, glavna urednica Jelena Hekman, urednik Igor Zidić, izvršni urednik Mirko Sardelić.

Politička povijest Hrvatske u 20. stoljeću tematska je okosnica brojnih povijesnih članaka što ih je u hrvatskim novinama i stručnim časopisima objavljivao pravnik, povjesničar i politički uznik Jozo Ivičević (1930.-2008.). Sada su ti članci o jugoslavenstvu i pravaštvu, o seljačkom, ustaškom i komunističkom pokretu te o Matici hrvatskoj i Hrvatskome proljeću, napokon, sabrani i objavljeni u knjižnom obliku, u kući čiju je noviju povijest Ivičević i sam stvarao kao Matičin glavni tajnik, dužnosnik i odgovorni urednik »Hrvatskoga tjednika«. Svoju povjesničarsku istinoljubivost i predani rad u Matici hrvatskoj Jozo Ivičević platio je teškim zatvorskim robijanjem (1972-76.) i postzatvorskom političkom diskriminacijom.

Knjiga sadrži pogovor Zvonimira Berkovića, imensko kazalo (467 str., tvrdi uvez s ovitkom, 17×25 cm, cijena 320 kuna).

***Pavao Pavličić, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Biblioteka Posebna izdanja, glavna urednica Jelena Hekman, izvršne urednice Vesna Zednik i Romana Horvat.

Pavao Pavličić (1946.), autor brojnih književnih i znanstvenih djela u ovoj knjizi detaljno analizira sve osobitosti hrvatske poezije od razdoblja moderne pa do danas. U sedam kronološki poredanih opsežnih poglavlja obrađena su razdoblja hrvatske moderne i avangarde, zatim lirika tridesetih i četrdesetih godina prošloga stoljeća, kao i ona poslijeratna, koja prati strujanja i novine neposredno nakon 1945., poput pjesništva »krugovaša« i »razlogovaca« te pjesništva iz razdoblja postmodernizma. Knjiga je ujedno i mala antologija hrvatskoga pjesništva, jer svako obrađeno poglavlje donosi i izbor oglednih pjesama.

Pavličić modernu hrvatsku liriku proučava kao kompleksnu cjelinu, opisujući njezine povijesne porcese, ilustrirajući svaku tezu oglednim, po kriteriju tipičnosti odabranim pjesmama antologijskih pjesnika.

Knjiga Mala tipologija moderne hrvatske lirike uvrštena je u izbor pet najboljih djela za nagradu Hrvatska knjiga godine.

Prilozi: Izvori, Kazalo imena, Kazalo autora i pjesama (403 str., tvrdi uvez s ovitkom, 14×21 cm, cijena 270 kuna).

***Lada Badurina / Ivan Marković / Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis. Drugo izdanje, bibl. Posebna izdanja, urednici Igor Zidić i Vlaho Bogišić.

Priručnik Hrvatski pravopis izrađen je kao »pravopis za vrijeme u kojem živimo«, dakle kao koristan i pouzdan pravopisni priručnik svima koji se služe hrvatskim standardnim jezikom. Svojim se rješenjima uklapa u dugu i utvrđenu tradiciju hrvatskoga pravopisanja, a obuhvaćajući novije pravopisne jezične pojave izrazito je otvoren suvremenim potrebama višefunkcionalne jezične komunikacije, nastojeći pravopisno usustaviti novonastale jezične pojave.

Matica hrvatska nastojala je da ovaj pravopisni priručnik u punoj mjeri postigne temeljnu svrhu svladavajući brojne pravopisne nedoumice te da posluži svim korisnicima kao stvarna pomoć. Prvo izdanje Matičina Pravopisa rasprodano je za manje od pola godine i za hrvatske prilike u impresivnih deset tisuća primjeraka!

Priručnik sadrži 400 pravopisnih odrednica, Pravopisni rječnik, Dodatke (Države svijeta i njihove glavne gradove, Mjerne jedinice, Arapske i rimske brojke, Kemijske elemente, Pismeno službeno obraćanje, Korekturne znakove). Opseg 662 str., tvrdi uvez, 16×23 cm, cijena 120 kuna.

***Trebotić u zrcalu kritike. 1968-2008., bibl. Posebna izdanja, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Inga Vilogorac.

Matko Trebotić (1935.), slikar mediteranskoga svjetla, dalmatinskih i duhovnih pejzaža, strastveni majstor erotskih crteža, začudnih instalacija, scenografija i knjižnih ilustracija, izgradio je svoj umjetnički svijet na temeljima mladenačke ostrašćenosti Vidovićevim i anonimnim zavjetnim slikama, radovima Plančića, Kleea i napose, djelima svojega prijatelja Beuysa.

Trebotićev rad likovni kritičari, povjesničari i teoretičari umjetnosti zarana su zamijetili i sustavno pratili, a njihova raznolika recepcija Trebotićevih djela objedinjena je ovim zbornikom kritičkih tekstova posvećenih Trebotićevu umjetničkom radu za koji je Veselko Tenžera još davne 1976. pronašao tri temeljna obilježja: »očaranost prizorom, preciznost u svjedočenju i radosna pretjerivanja u slobodi«. Knjiga je objavljena u povodu obilježavanja 40-godišnjice prve autorove samostalne izložbe.

Zbornik sadrži 70 višebojnih i jednu c/b ilustraciju, ilustracije i na unutrašnjim stranama omotnoga lista, imensko kazalo, bilješke o izvorima (343 str., uvez broširan i prošiven, 16×21 cm, cijena 240 kuna).

***Rudolf Arnheim, Novi eseji o psihologiji umjetnosti, prevela Vesna Domany-Hardy, bibl. Posebna izdanja, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Inga Vilogorac.

Knjiga eseja klasika moderne teorije umjetnosti Rudolfa Arnheima posvećena je povijesti i teoriji umjetnosti, psihologiji i psihofizici. U njoj Arnheim pobliže proučava razumijevanje boje, pjesništvo, metafore Danteova Čistilišta, fotografiju, značenje glazbe i zemljopisnih karata, obrnutu perspektivu, umjetnički odgoj, umjetnost kao terapiju...

O čemu god da piše, Arnheima ponajprije zanima pojam vizualnoga razmišljanja, »povjerenje u intelekt koji opažajno/intuitivno pretvara u spoznajno, u osviještenu rešetku emocija i znanja« (T. Maroević). Ta metodologija »kreativnog oka« pomogla je Arnheimu da napiše svježe, izvorne i poticajne eseje u kojima se na najbolji mogući način povezuju mišljenje i opažanje, intelektualna zaigranost i analitička strogoća.

Naslov izvornika: New essays on the psychology; knjiga sadrži 61 crno-bijeli i 1 višebojnu ilustraciju, imensko i pojmovno kazalo (342 str., uvez broširan i prošiven, 15×23 cm, cijena 180 kuna)

***Petar Selem, Izabrana djela, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Inga Vilogorac.

Više od pola stoljeća predana i uspješna autorova djelovanja na brojnim područjima hrvatske kulture samo je dijelom prezentirano u ovom petosveščanom izdanju izbora iz njegova djela.

Petar Selem, sveučilišni profesor povijesti i povijesti umjetnosti staroga vijeka, kazališni redatelj, književnik i prevoditelj, u svojoj je bogatoj karijeri, uz već dosad objavljene knjige, objavio i čitav niz važnih i vrijednih tekstova, koji su, konačno, svoje mjesto našli i u ovom izboru te tako postali dostupni brojnim studentima i zainteresiranim čitateljima. Posebna je vrijednost ovog izdanja što donosi potpunu i detaljnu autorovu biobibliografiju.

Sv. 1: Lica bogova

Knjiga egiptoloških studija o istočnjačkim religijama i kultovima te njihovim antičkim odjecima na hrvatskim prostorima koja u potpunosti opravdava autorov status vodećega hrvatskog egiptologa (497 str., cijena 210 kuna).

Sv. 2: Putopisi putokazi

Kritički eseji o pojedinim dionicama suvremene umjetnosti, o nizu povijesnih, prekretničkih i kreativnih umjetničkih događaja s europskih kazališnih, koncertnih i opernih pozornica, koji u Selemovim interpretacijima oživljavaju duh različitih suvremenih umjetničkih strujanja (447 str., cijena 180 kuna).

Sv. 3: Dodir Talije

Knjiga kritika posvećenih hrvatskoj pozornici i hrvatskome glumištu koje krasi nesvakidašnja umjetnička intuicija i znanstvena objektivnost da uočava i razlučuje bitno i izvorno od pomodnoga, istinski umjetnički angažman od hinjena umjetničkog akta, dobru glumačku gestu od efektnoga glumatanja, slojevitu predstavu od jeftinog uprizorenja (587 str., cijena 270 kuna).

Sv. 4: Šum zastora

Trodijelno komponirana knjiga eseja i zapisa o režijskim i scenografskim iskustvima te o redateljskom opusu Girogia Strehlera (516 str., cijena 220 kuna).

Sv. 5: Razum i zanos

Knjiga eseja, zapisa i kritika o suvremenoj glazbi i njezinim skladateljima, o hrvatskoj opernoj sceni te o zavičajnicima i zavičajnosti. Knjiga sadrži i opširnu autorovu biobiliografiju (541 str., 240 kuna).

Pogovor Tonka Maroevića u 1. svesku, autorova biobibliografija u 5. svesku, imenska kazala (ukupno 5 svezaka, 2588 str., tvrdi uvez, 14×21 cm).

***Ivan Šugar, Hrvatski biljni imenoslov. Nomenclator botanicus Croaticus, Biblioteka Rječnici/Leksikoni, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat, jezični savjetnik Mirko Peti.

Trebalo je u Hrvatskoj proći gotovo stotinu pedeset godina od objave Šulekova Jugoslavenskoga imenika bilja i Biljarstva kako bi se konačno pristupilo sustavnom skupljanju domaćih, narodnih naziva za bilje. Takva se posla prihvatio botaničar i sveučilišni profesor Ivan Šugar (1933.), priredivši Hrvatski biljni imenoslov koji je nastao zahvaljujući višegodišnjemu autorovu terenskom radu na skupljanju narodnih naziva za bilje širom Hrvatske te na dosad objavljenoj nomenklaturnoj građi. Na kraju rječnika otisnuto je kazalo s latinskim i hrvatskim imenima biljnih rodova i vrsta.

Knjiga donosi 7 ilustracija (3 u koloru), kazalo biljnih imena, bibliografiju (977 str., tvrdi uvez, 17×25 cm, cijena 540 kuna).

***Milivoj Solar, Književni leksikon. Pisci. Djela. Pojmovi, Biblioteka Rječnici/Leksikoni, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Vesna Zednik.

Već duže vrijeme postoji među učenicima, studentima i svim ljubiteljima književnosti želja da se na jednome mjestu pruži temeljno, ali i jednostavno opisano cjelovito znanje o književnosti. Da to nije jednostavan posao pokazuje manjak takve vrste priručnika u hrvatskoj literaturi.

U Književnome leksikonu Milivoja Solara objašnjeno je oko 450 književnih pojmova, analizirano oko 120 književnih djela i sadržano 250 životopisa. Ovaj Leksikon logičan je rezultat autorova višedesetljetnoga teorijskoga rada, njegova dobrog poznavanja nastavnih programa, teorijskih dometa hrvatske književne znanosti te praktičnog, predavačkog iskustva na području znanosti o književnosti.

Dvostupčani tekst, kazala, bibliografija (421 str., tvrdi uvez, 15×22 cm, cijena 80 kn).

***Mate Kapović, Uvod u indoeuropsku lingvistiku. Pregled jezikâ i poredbena fonologija, Biblioteka Theoria. Novi niz, glavna urednica Jelena Hekman, izvršni urednik Luka Vukušić, kazala sastavio Orsat Ligorio.

Premda je namijenjen prvenstveno studentima lingvistike, ovaj udžbenik predstavlja prvi pravi uvod u indoeuropsku lingvistiku na hrvatskome jeziku, a može poslužiti i kao jezično-povijesni priručnik kroatistima, slavistima, germanistima, klasičnim filolozima, indolozima i svim laicima koji žele saznati nešto o povijesti indoeuropskih jezika. U knjizi su osim povijesnoga pregleda razvoja indoeuropskih jezika obrađene i osnove poredbene fonologije.

Mate Kapović (1981.), jezikoslovac i stručnjak za poredbenopovijesnu lingvistiku, radi kao viši asistent na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Udžbenik sadrži kazala imena, mjesta, riječi i oblika, pojmova, jezika i dijalekata (365 str., uvez broširan i prošiven, 15×24 cm, cijena 180 kuna).

***Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Biblioteka Theoria, glavna urednica Jelena Hekman, izvršni urednik Luka Vukušić.

Nastala na spoznajnim temeljima i poredbenopovijesnim metodološkim načelima suvremene indoeuropeistike, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika Ranka Matasovića (1968.), sveučilišnog profesora te autora više izvornih udžbenika, prvi put na jednome mjestu iscrpno obrađuje povijest glasova i oblika suvremenoga hrvatskog standardnog jezika, uspoređujući tu povijest s glasovima i oblicima drugih indoeuropskih jezika. Može li, pitat će se tko, takva knjiga biti zanimljiva ikome drugom osim stručnjacima? Može, jer iza metodološki strogo postavljenoga lingvističkog pristupa razmatranju povijesti hrvatskoga jezika, pronaći će pažljiv čitatelj i elementarna znanja o poredbenopovijesnome jezikoslovlju te odgovore na neke, javnosti izrazito zanimljive prijepore o razvitku hrvatskoga naroda i njegova standardnoga jezika.

Matasovićevo djelo uvršteno je u izbor pet najboljih djela za nagradu Hrvatska knjiga godine.

Udžbenik sadrži 3 karte, tablice, kazalo hrvatskih riječi, imensko kazalo, bibliografiju (362 str., tvrdi uvez s ovitkom, 17×25 cm, cijena 340 kuna).***Radoslav Katičić, Boristenu u pohode. Helenske i indijske šetnje i teme. Misli i pogledi, Biblioteka Putopisna proza, glavna urednica Jelena Hekman, izvršni urednik Luka Vukušić.

U temeljima putopisnih i kulturno-povijesnih tekstova akademika Radoslava Katičića o Grčkoj i Indiji leže, kako ih sam autor naziva, nestručna razmišljanja o značenju povijesti.

Autorova povijesna svijest o značenju razlika i dodira između dviju kultura i njihova suočavanja, oprimjerena je brojnim, stilski izrazito obojenim refleksijama o fenomenima na koje autor nailazi na svojim putovanjima i u šetnjama, kako kroz stvarne prirodne i zemljopisne predjele tako i kroz mitska, povijesna i književna mjesta koja pripadaju duhovnomu nasljeđu dviju civilizacija.

Knjiga ima i bilješku o izvorima i imensko kazalo (317 str., uvez broširan i prošiven, 14×21 cm, cijena 180 kuna).

***Boris Maruna, Što je čuvalo nadu, predgovor Slobodan Prosperov Novak, Biblioteka Književna publicistika, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

»Boris Maruna, pjesnik i esejist, od rane je mladosti nosio breme prešućene i mitu povjerene povijesti. To je breme nosio u svojim pjesmama, ali i u esejističkim prozama, koje se u ovom izdanju prvi put i objedinjuju. Riječ je o tekstovima što su nastajali za vrijeme njegova izgnanstva, kao i onima objavljenima nakon povratka u domovinu od 1991. godine.

Svojim vlastitim životom to je povijesno breme Maruna nosio s neobičnom hrabrošću i nepredvidivošću, što njegovo djelo čini još vrjednijim, jer je u početku nastajalo u duhovno retrogradnom okruženju poratne hrvatske emigracije, a kasnije i u posve izokrenutom vrijednosnom sustavu rane postkomunističke Hrvatske. Iz tih se svjetova Maruna oduvijek izdvajao drukčijim glasom« (Slobodan Prosperov Novak).

Knjiga donosi bilješku o izvorima i imensko kazalo (486 str., tvrdi uvez s ovitkom, 14×21 cm, cijena 290 kuna).

***

Stjepan Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, bibl. Hrvatska jezična baština, urednica Jelena Hekman.

Jezik temeljnih djela i spomenika pisanih glagoljicom, interferiranje hrvatskih narječja i staroslavenskoga jezika u glagoljičnim djelima, morfološke osobitosti glagoljičnih tekstova te razvoj glagoljice na području današnje Bosne i Hercegovine predmetom su niza rasprava što ih je u proteklih trideset godina napisao akademik Stjepan Damjanović, jedan od najcjenjenijih hrvatskih stručnjaka za hrvatsku glagoljašku baštinu.

U knjizi Jezik hrvatskih glagoljaša te su rasprave sada okupljene na jednome mjestu i mjestimice manje ili više promijenjene za ovo izdanje u kojem autor razjašnjava vlastitu fascinaciju hrvatskim glagoljašima: »Iako vjerni pripadnici Rimske crkve, nisu prihvaćali latinski univerzalizam, ali su mu se suprostavljali tako da ne padnu u izolaciju. Zahvaljujući njima s pravom se hvalimo da je hrvatski prije no mnogi drugi jezici ušao u knjigu«.

Knjiga sadrži bibliografiju, imensko kazalo, bilješku o izvorima i kraticama (359 str., tvrdi uvez, 14×21 cm, cijena 180 kuna)

***

Miloš Milošević, Iz prošlosti Boke kotorske, priredio Stijepo Mijović Kočan, Biblioteka Pleter, glavna urednica Jelena Hekman, izvršni urednik Luka Vukušić.

Miloš Milošević (1920.), dugogodišnji ravnatelj Arhiva u Kotoru, svojevremeni predsjednik UNESCO-ve sekcije za arhivistiku pri Ujedinjenim narodima, polihistor, marulolog, pjesnik, glazbenik, autor je više od dvije stotine znanstvenih naslova, uglavnom vezanih uz temu Boke kotorske.

Deset izabranih radova koji čine ovu knjigu, a koje je Milošević objavljivao u razdoblju od 1956. do 1987. godine, obuhvaćaju interdisciplinarna istraživanja povijesnog, arhivističkog, slikarskog, pomorskog, pjesničkog, glazbenog i političkog nasljeđa Boke kotorske od 17. do 20. stoljeća. Iako je naglasak stavljen na 17., 18. i 19. stoljeće, spominju se i druga razdoblja. Tekst je pisan živahnim i lako čitljivim stilom i popraćen obilnim bilješkama, pa omogućuje zaista dobar uvid u prošlost.

Knjiga sadrži 23 crno-bijele ilustracije (5 dvostrano), pogovor priređivača, imensko kazalo, bilješke uz tekst (283 str., tvrdi uvez, 14×22 cm, cijena 180 kuna).

***István Lőkös, Croatohungarica. Hrvatsko-mađarske književnopovijesne teme, Biblioteka Inozemni kroatisti, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Vesna Zednik.

Deset poredbenih studija uglednoga mađarskog hungarologa, kroatista i prevoditelja Istvána Lőkösa (1933.), napisanih u najboljem duhu stare francuske komparatističke škole i pozitivizma sintetiziraju i nadopunjuju bogatu i značajnu autorovu bibliografiju radova posvećenih proučavanju hrvatsko-mađarskih književnih odnosa.

Središnje studije ove knjige posvećene su slici Mađara u djelima Ksavera Šandora Gjalskoga te mađarskoj recepciji i mađarskim utjecajima na književni opus Marulića i Krleže, dvojice hrvatskih autora kojima je Lőkös posvetio značajan broj svojih radova.

Knjiga donosi i imensko kazalo, te bilješke uz tekst (271 str., uvez broširan i prošiven, 13x19 cm, cijena 180 kuna).

***Mirko Tomasović, Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti, Mala knjižnica Matice hrvatske. Novi niz, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Vesna Zednik.

Svojim metodološkim, interpretativno-kritičkim i spoznajnim inovacijama predstavljenim u ovoj knjizi, zbirci deset kroatističko-komparatističkih studija, Mirko Tomasović (Split, 1938.), književni povjesničar, prevoditelj, romanist, petrarkist i marulolog, ispisuje nove stranice poredbene povijesti hrvatske književnosti što su prepoznali i stručnjaci, dodijelivši autoru Nagradu Zvane Črnja za najbolju hrvatsku knjigu eseja objavljenu 2008.

Sukladno vlastitoj poredbenoj književno-povijesnoj orijentaciji, Tomasović sve hrvatske teme o kojima piše (domoljubna poezija, romantičarske poetike iliraca, teorija prevođenja u hrvatskih književnika, talijanski prepjevi Mihovila Nikolića, komparatističko djelo Ive Hergešića...) dosljedno aktualizira u kontekstu europskih poetičkih strujanja i europskih književnosti općenito.

Knjiga donosi imensko kazalo, bilješke o izvorima i bibliografske bilješke uz tekst (266 str., uvez broširan i prošiven, 12×18 cm, cijena 90 kuna).

***Hrvatska književna avangarda. Programski tekstovi, priredio Ivica Matičević, Biblioteka Parnas. Niz Teorija književnosti, urednica biblioteke Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Vjerojatno ne postoji intrigantnije i u kontekstu europskih književnosti značajnije razdoblje hrvatske književnosti poput onoga iz prve polovice prošloga stoljeća – razdoblja avangarde, vremenski kratkotrajna, ali poetičkim obilježjima, svjetonazorom i utjecajima još i danas aktualnog i poticajnoga književnog modela. No, nizu programsko-poetičkih eseja, proglasa, manifesta, kritika i polemika kao ishodištu književne avangarde hrvatska književna povijest gotovo da i nije posvećivala naročitu pažnju, premda se njihovim iščitavanjem bolje no igdje drugdje može uočiti raskorak između proklamiranih poetičkih ideala i njihovih konkretnih ostvarenja.

Stoga Matičino izdanje – s tekstovima Donadinija, Strozzija, A.B. Šimića, Krleže, Cesarca, Kamova, Čerine, Matoša, Virgila Poljanskog, Ljubomira Micića, Dragana Aleksića, Josipa Kulundžića, Kalmana Mesarića – prvi put na jednome mjestu okuplja mišljenja i odgovore na pitanje što jest i kakva treba biti hrvatska književnost predšasnika i prvakâ hrvatske književne avangarde te njihovih kritičara.

Knjiga sadrži Predgovor priređivača, imensko kazalo, 39 kolor ilustracija (4 dvostrano) i 25 c/b ilustracija (322 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 80 kuna).

***Josip Kosor, Požar strasti. Drama u 4 čina, priredio Ivica Matičević, Biblioteka Parnas. Niz Književnost, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Već je u predgovoru prvom Matičinom (i prvom hrvatskom!) izdanju Kosorova Požara strasti Branimir Livadić oduševljeno pisao o simpatijama kojima je Kosor dočekan u književnoj Europi.

Požar strasti drama je s naturalističkom temom odnosa slavonskoga seljaka prema zemlji i ekspresionistička vizija sukoba dobra i zla. Riječ je o ponajboljem Kosorovu djelu koje na izniman način opravdava nekadašnje nakane već spomenute književne Europe da Kosoru podari Nobelovu nagradu za književnost.

Knjiga sadrži pogovor priređivača, rječnik, popis važnijih Kosorovih izdanja (137 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 40 kuna).

***

Antun Branko Šimić, Izabrane pjesme, priredio Ante Stamać, Biblioteka Parnas. Niz Književnost, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Antun Branko Šimić (1898.-1925.) objavio je za svoga kratkotrajna života ispunjenog siromaštvom i bolestima samo jednu zbirku pjesama, Preobraženja (1920.). No, njegov je cjelokupan, izvoran i samosvojan pjesnički opus i danas nezaobilaznom vrijednošću hrvatske književnosti 20. stoljeća, budući da su u njegovu pjesništvu sublimirana sva razočaranja i zle slutnje, nade i težnje pjesničkog iskustva cijele epohe.

Zbirka donosi pogovor priređivača (126 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 40 kuna).

***

Jure Kaštelan, Izabrane pjesme, priredio Ante Stamać, Biblioteka Parnas. Niz Književnost, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Jure Kaštelan (1919.-1990.), hrvatski pjesnik, esejist, dramatičar, prevoditelj i sveučilišni profesor, antologijski je pjesnik čije su pjesme prevedene na gotovo sve europske jezike, a ime uvršteno u sve važnije preglede slavenskih književnosti te u svjetske leksikone pisaca. U Kaštelanovu pjesništvu na najbolji se mogući način spajaju elementi tradicije i avangarde, ludizma i smirenosti. Unoseći vedrinu u doba općega besmisla, Kaštelan u pjesmama posvećenim ratu, ljubavi i smrti traga, kako zaključuje priređivač, »za nepovratno izgubljenim skladom čovjeka i Boga, čovjeka i opće duhovnosti«.

Zbirka donosi pogovor priređivača (117 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 40 kuna).

***Ulderiko Donadini, Lude priče, priredio Ivica Matičević, Biblioteka Parnas. Niz Književnost, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Lude priče, zbirka od trinaest novela, među kojima se nalazi i antologijska Đavao gospodina Andrije Petrovića, književni je prvijenac Ulderika Donadinija (1894.-1923.), prvaka hrvatske književne moderne. Objavljene su 1915., nakon Donadinijeva otpusta iz vojske, kada je pred baukom ratnoga pakla uvjerljivo odsimulirao ludilo koje će ga u posljednjim godinama njegova života i za stvarno svladati.

U Ludim pričama Donadini s jedne strane slijepo slijedi tradiciju matoševskoga stila modernističkoga pripovijedanja, a s druge strane tu tradiciju u isti mah osporava i ismijava brutalnim sarkazmom, ironijom, parodijom i groteskom. Premda ne pripadaju vrhuncima autorova stvaralaštva, Lude priče svjedoče o važnim koracima što ih je Donadini učinio u izgradnji vlastita, a također i hrvatskog ekspresionizma.

Zbirka donosi i pogovor priređivača, te popis važnijih Donadinijevih izdanja (85 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 40 kuna).

***Halil Džubran, Zemaljski bogovi, priredio i preveo Marko Grčić, Biblioteka Parnas. Niz Književnost, urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Godina je 1931. U New Yorku izdavač Alfred A. Knopf objavljuje knjižicu Zemaljski bogovi (The Earth Gods), s izvrsnim, originalnim crtežima autora knjige. Autor knjige, Knopfov sugrađanin, libanonski pjesnik, prozaist, esejist i pripovjedač Halil Džubran (1883.-1931.) svjestan je da objavljuje svoje posljednje djelo. Dva tjedna poslije, shrvan bolestima koje se tako rado uvlače pjesnicima pod kožu – cirozom jetre i tuberkulozom – Džubran umire, ostavljajući iza sebe djela koja su »u svojim najboljim dionicama« prožeta svevremenski važećim mislima o ljudskoj sudbini, pa tako i u spjevu Zemaljski bogovi, spiritualnom djelu o ljubavi kao najvažnijem životnom principu.

Knjiga donosi i pogovor prevoditelja (76 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 40 kuna).

***Claude Simon, Flandrijska cesta, preveo Ivan Čaberica, priredio August Kovačec, Biblioteka Parnas. Niz Književnost, urednica biblioteke Jelena Hekman, izvršni urednik Mirko Sardelić.

Trodijelni roman o francuskome porazu na početku Drugoga svjetskog rata najpoznatije je djelo francuskoga romanopisca, nobelovca Claudea Simona (1913.-2005.). Ivan Čaberica, prevoditelj toga romana na hrvatski jezik zapisao je da Flandrijsku cestu, poput drugih djela novoga romana, karakterizira pokušaj da se »istovremenost stanja ljudske svijesti, u kojoj se neprestano miješa i prošlost i sadašnjost, i porivi vrste i elementi naših osobnih historija sve do čega kad stupimo u dodir s drugima i kad počne djelovati cenzura koja treba da nas učini logičnijima, možda prikaže boljima«.

Prevoditelj, koji je za ovaj prijevod 1964. dobio veliku Nagradu grada Zagreba, među brojnim kvalitetama toga romana ističe izvanredno nabijen sadržaj romana, nemilosrdnu satiru plemstva, oštru osudu besmislenoga rata, te obranu čovjekova prava na život.

Prijevod djela Le route des Flandres; knjiga sadrži pogovor priređivača (255 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 60 kuna)

***

Heinrich Rickert, Kulturologija i prirodoslovlje, prevela Truda Stamać, pogovor Friedrich Vollhardt, Biblioteka Parnas. Niz Filozofija, urednica biblioteke Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

U djelu Kulturologija i prirodoslovlje, vjerojatno najboljem uvodu u kulturnu filozofiju novokantijanstva, Heinrich Rickert sažima vlastite temeljne postavke i dokaze izgradnje filozofije vrijednosti, idealističke filozofije koja se zasniva ponajprije na kulturnopovijesnim osnovama i na pitanjima o čovjekovu položaju u svijetu, o njegovu smislu i značenju, pitanjima čija se razrješenja nalaze upravo u teoriji vrijednosti, odnosno u vrijednosno filozofskim sadržajima.

Heinrich Rickert (1863.-1936.), njemački filozof, glavni predstavnik badenske novokantovske škole, prvo izdanje Kulturologije i prirodoslovlja objavio je 1899., a sedmo, posljednje izdanje tiskano za života, objavio je 1926. Gotovo trideset godina to je djelo bilo predmetom kontinuirane, žive i poticajne filozofske rasprave u Njemačkoj.

Prijevod djela Kulturwissenschaft und Naturwissenschaft (199 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 80 kuna)

***

Damir Barbarić, Zrcalna igra četvorstva. Heideggerova kasna misao, Biblioteka Parnas. Niz Filozofija, urednica biblioteke Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat.

Da pitanja o bitku i o svijetu kao četvorstvu u kasnoga Heideggera nisu samo »usiljena mitologija ili filozofiji neprimjereno pjesnikovanje«, kako smatraju njegovi kritičari, nego da je riječ o ambicioznu prevladavanju cjelokupna povijesnog razdoblja kao metafizike, pokušava u dijalogu s Heideggerovom mišlju dokazati ova iznimno poticajna studija Damira Barbarića (1952), jednog od najcijenjenijih suvremenih hrvatskih filozofa. Autorova interpretacija Heideggerova novog shvaćanja bitka i života upućuje na prevladavanje osnovih, tradicionalno mišljenih kategorija poput bića, bivanja, Boga, gibanja, prostora, vremena, čovjeka...

Studija Zrcalna igra četvorstva sastoji se od pet recentnih, tematsko povezanih rasprava, izvorno napisanih na njemačkome jeziku u obliku predavanja i izlaganja na simpozijima.

91 str., uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, cijena 40 kuna

***Libuše Jirsak, Izidor Kršnjavi und die Wiener Schule der Kunstgeschichte. Izidor Kršnjavi i Bečka škola povijesti umjetnosti, edicija Elektroničke knjige Matice hrvatske.

Povijesno-umjetnička studija, doktorska disertacija povjesničarke umjetnosti Libuše Jirsak (1973.), obranjena 2007. na Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Beču, posvećena je utjecaju prvaka bečke škole povijesti umjetnosti (Rudolf Eitelberger, Moritz Thausing, Alois Riegl) na Kršnjavijevo djelo i njegovu 20-godišnju ulogu u utemeljenju i osvješćivanju povjesničarsko-umjetničke struke u Hrvatskoj. U kontekstu Kršnjavijevih kreativnih napora usmjerenih na razvoj hrvatske kulture, autorica se osvrće i na čvrste poveznice i duboka prožimanja zagrebačkog i bečkoga kulturnog života.

Prilog: Autobiografija Ise Kršnjavija. – E-knjiga, PDF format (5,13 MB), tekst na njem. jeziku, sažetak na engl. jeziku, pristup slobodan.

***Igor Zidić, Matica hrvatska danas i sutra. Govor predsjednika Matice hrvatske na Glavnoj skupštini u Istarskoj sabornici u Poreču, 14. lipnja 2008., edicija Elektroničke knjige Matice hrvatske.

Osvješćivanje temeljnih problema hrvatske države te pogled na ulogu i razvoj Matice hrvatske u današnjici i budućnosti središnje su teme govora Matičina predsjednika Igora Zidića na Glavnoj skupštini Matice hrvatske, održanoj 14. lipnja 2008. u Istarskoj sabornici u Poreču.

E-knjiga, PDF i HTML format, pristup slobodan.

***Oton Kučera, Telegraf i telefon bez žica (T. B. Ž.). Osnove radiotelegrafije i radiotelefonije, edicija Elektroničke knjige Matice hrvatske.

Kada se u svibnju 1926. u hrvatskom eteru prvi put čuo glas Matičine članice Božene Begović koja je objavila početak rada Radio stanice Zagreb, ostvareni su u Hrvatskoj prvi veliki uspjesi u praktičnome dijelu razvoja radio tehnike, uspjesi kojima je teorijske temelje položio Oton Kučera godinu dana ranije, objavivši 1925. u nakladi Matice hrvatske knjigu Telegraf i telefon bez žica.

I danas nas oduševljava način na koji je Kučera za objašnjenje svih vrsta znanstvenih dostignuća znao pridobiti čitatelje: sjajan, gotovo beletristički stil pisanja, jasna i razumljiva tumačenja, izvrsno poznavanje hrvatskoga leksika i jezična inventivnost u stvaranju novih terminologija u duhu materinskoga jezika.

Prilozi: Tekst Vladimira Muljevića o Kučerinu životu i djelu, Kučerin tekst o ulozi MH u popularizaciji prirodnih znanosti, kazala. – Besplatna e-knjiga, PDF format (56,5 MB), pristup slobodan.

Napomena: redoviti članovi Matice hrvatske knjige mogu kupiti uz 50% popusta.