Arhivsko gradivo o Matici hrvatskoj u fondovima Hrvatskog državnog arhiva

Dokumenti imaju dva života: onaj prvi kod stvaratelja dok još ima »operativno značenje« i onaj drugi, kada dokument postaje izvor povijesnog istraživanja, dio neponovljive i jedinstvene »memorije naroda«. Dokumenti nastaju djelovanjem i radom jednog stvaratelja, bilo pravne bilo fizičke osobe i čine arhivski fond. Hrvatski državni arhiv je središnji državni arhiv koji preuzima i čuva arhivsko gradivo državnih tijela, gradivo javnih ustanova i poduzeća, kao i dokumente pojedinaca i obitelji, čija se djelatnost prostirala ili je imala značenje za cijelu Republiku Hrvatsku.

Za proučavanje razdoblja od nastanka Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine pa do prisilnog prestanka rada Matice 1972. godine od najveće su važnosti dva arhivska fonda. Prvi je fond sâme Matice hrvatske, a drugi je fond Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Također treba proučiti i arhivske fondove republičkih tijela bez kojih je nemoguće istraživanje tog razdoblja.

Arhivski fond Matice hrvatske

Gradivo fonda preuzeto je od Matice hrvatske u dva navrata, 1994. i 2007. godine. U ovom opsežnom i vrijednom fondu obuhvaćeni su dokumenti od početka djelovanja Matice hrvatske 1842. do prekida rada 1972. godine, kada je osnovan Odbor za vođenje tekućih poslova Matice hrvatske.

Temeljna podjela ovog arhivskog fonda je podjela gradiva na knjige (pomoćne registraturne knjige) i spise, te ostale vrste gradiva: fototeku, tiskovine (stampata), prijedloge grafičkih rješenja znakova Matice hrvatske, hemeroteku. Slijed podserija u seriji spisa prati pojedina područja rada Matice hrvatske, tj. odgovara funkcionalnim cjelinama gradiva.

Serija Pravila i drugi normativni akti Matice hrvatske obuhvaća gradivo koje je zatečeno uglavnom u rasutom stanju, a predstavlja zbir temeljnih dokumenata, najčešće pravila, na kojima se u pravnom smislu temeljilo Matičino djelovanje.

Zapisnici sjednica tijela Matice hrvatske nastali su radom središnjih tijela koja su utvrđuju i provode politiku rada Matice, u njima su prisutni i oni, iako manjkavo iz razdoblja »Hrvatskog proljeća«.

Serija Evidencije i dokumentacija o radu sa članstvom dijelom je sastavljena iz gradiva zatečenog u rasutom stanju (popisi članova, dio korespondencije), a dijelom od onoga koje je sama Matica izdvojeno sačuvala u razdoblju 1970–1973. a odnosi se na temu šire podrške Matici u političkim zbivanjima tih godina.

Planovi, dnevnici i izvještaji o radu Matice hrvatske nastala je sistematiziranjem zatečene rasute dokumentacije i kronološkim redom nudi najrazličitije prikaze rada Matice, što uključuje i povijesne prikaze, te one sačinjene za medijsku prezentaciju. U tom dijelu izuzetno je značajan elaborat »Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske iz 1972. godine Republičkog sekretarijata za unutarnje poslove SRH. Taj je izvještaj nastao s ciljem zabrane rada Matice hrvatske, kako bi se potom progonom, uhićenjima i strogim zatvorskim kaznama vodećih osoba Matice nastojalo prekinuti i njeno djelovanje.

Po procjeni same Matice, najznačajnija skupina gradiva se odnosi na izdavaštvo, i obuhvaćena je u seriji pod nazivom Dokumentacija o nakladnoj djelatnosti Matice hrvatske. Izdavaštvo uključuje i suradnju sa svim relevantnim institucijama u razdoblju nakon II. svjetskog rata, projekte koje je Matica poduzimala, te rukopise koje Matica prikupljala radi izdavanja svojih biblioteka i časopisa kroz duže razdoblje.

Arhivski fond Matice hrvatske u Hrvatskom državnom arhivu

Među projektima se posebno ističe slučaj Pravopisa, odnosno Rječnika hrvatskog ili srpskog jezika, čija je izrada započela 1955. suradnjom Matice hrvatske i Matice srpske, a kulminirao je Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine. Osim rukopisa Biblioteke Matice hrvatske, veći broj rukopisa nastao je pripremom za objavu časopisa (pjesme, eseji i sl.), prije svega »Hrvatske revije«, ali i drugih, sačuvanih u manjem opsegu. U ovu seriju uključena je i Ostavština Mile Budaka, koja nije izdvojena iz serije Nakladne djelatnosti s pretpostavkom da joj je svrha i bila tiskanje, a pogotovo zato što se među rukopisima Matičinih biblioteka nalaze i druge ostavštine.

Kao posebna skupina gradiva u Matici je čuvana ona o kulturnoj djelatnosti – serija Dokumentacija o obljetnicama i drugim kulturnim akcijama Matice hrvatske. Treba naglasiti da se, sukladno planovima obilježavanja značajnih povijesnih događaja i osoba, tu nalazi gradivo nastalo pripremanjem obljetnica, pogotovo znanstvenih skupova u povodu pojedinih obljetnica za razdoblje od 1954. do 1971. godine.

Također, serija Dokumentacija o slučajevima, aferama i polemikama Matice hrvatske sadržajno je jedna od najzanimljivijih skupina Matičinog gradiva. Ona je već u samoj Matici posebno izdvojena kao dokumentacija o ispolitiziranim situacijama vezanim uz njezin rad, sastavljena uglavnom od njezinih elaborata namijenjenih vjerojatno medijskoj prezentaciji ili nadležnim političkim tijelima.

Dopis Matice hrvatske od 13. ožujka 1967. kojim se tekst Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika dostavlja kulturnim i znanstvenim institucijama na odobrenje

U razdoblju nakon II. svjetskog rata iza pojedinih stalnih službi u Matici ostale su manje dokumentacijske cjeline, kao potvrda njihova postojanja i rada, pa se tu fragmentarno sačuvala Dokumentacija o pravnim poslovima, Računovodstvena dokumentacija, Računovodstvena dokumentacija Hrvatskog tjednika, Dokumentacija o prodaji Hrvatskog tjednika, Statistička dokumentacija i Personalna dokumentacija. Budući da je Matičin rad nasilno ugašen nakon 1971. godine, u tom dijelu gradiva ostale su sačuvane neke podserije koje bi inače najvjerojatnije bile u samoj registraturi izlučene. Međutim, iako se dijelom ne radi o prvorazrednom gradivu u uvriježenom arhivističkom smislu, ono ipak daje neku sliku zbivanja tih godina – primjerice kada je riječ o Hrvatskom tjedniku (Računovodstvena dokumentacija HT i Dokumentacija o prodaji HT) potvrđuje široku mrežu prodaje tog tjednika koji je izlazio samo tijekom 1971. godine.

Iako u značajnoj mjeri fragmentarno sačuvano, gradivo Matice hrvatske, s obzirom na dugo razdoblje njena djelovanja, brojne društvene promjene u kojima je djelovala, te značenje te ustanove za kulturnu, pa i političku povijest Hrvatske, predstavlja prvorazredno povijesno gradivo

Fond Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske

Hrvatski državni arhiv je 1995. godine preuzeo dokumentaciju Centralnoga komiteta SKH na dva načina: preuzimanjem bivšeg Arhiva Instituta za historiju radničkog pokreta i izravnim preuzimanjem od sadašnjeg SDP-a . Za gradivo CK SKH preuzeto od Instituta postojao je inventar za dio gradiva nastalog tijekom II. svjetskog rata, te nešto rukom pisanih sumarnih popisa za gradivo do 1955. godine. Uz gradivo samog CK SKH preuzet je i dio dokumentacije partijskih komiteta nižih razina, s time da je dio gradiva komiteta nižih razina ostao na terenu, i njegova sudbina nije poznata.

U sustavu jugoslavenskog arhivskog zakonodavstva Savez komunista je imao poseban status, odnosno bio je izuzet iz općeg nadzora i nadležnosti arhivske službe (to se odnosilo i na gradivo organa unutrašnjih poslova i narodne obrane). Prema Općem zakonu o državnim arhivima (Službeni list SFRJ 12/1950.) dopušteno je da pojedine organizacije i ustanove imaju specijalne arhive koji prikupljaju i čuvaju svoje gradivo. U tu svrhu je osnovano Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta SKH, koje nakon 1961. godine ulazi u sastav IHRPH. Radi se o iznimno bogatom arhivskom fondu, koji je zbog složene strukture ali i velike količine dokumenata podijeljen u dva podfonda – »Ratni Centralni komitet« i »Poslijeratni Centralni komitet«.

»Poslijeratni Centralni komitet« sadrži dokumente nastale u razdoblju nakon svibnja 1945. do konca 1989. U njemu su kao posebne serije grupirani dokumenti kongresa SKH (1948.-1990.), konferencija SKH (1970.-1989.), organa SKH (Centralni komitet, Kontrolno-statutarna komisija, Nadzorna komisija), »D – Dokumentacija 1963.-1990.« (obrađena prema klasifikacijskoj shemi Centra za političku dokumentaciju i informacije GO SSRNH i CKSKH), Strogo povjerljivi i povjerljivi spisi, Članski spisi i dokumentacija Stručne službe Centralnoga komiteta.

»D dokumentacija« – kartoteka i klasifikacija

Centar za političku dokumentaciju i informacije CK SKH izdvajao je, od 1963. pa nadalje, one spise za koje je smatrao da imaju trajnu vrijednost, te ih odlagao u predmetne dosjee s oznakom »D«. Za pretraživanje tih dosjea koristi se tematska kartoteka koju je izradio sam stvaratelj, te inventarne knjige u koje je upisan sadržaj svakog dosjea.

Savez komunista je za razvrstavanje dosjea razradio i klasifikacijsku shemu kojom je nastojao obuhvatiti pojmove pod koje će moći podvesti sva društveno politička pitanja i ostala važna područja djelatnosti u zemlji. Pojmovi su označeni sustavom decimalnih brojeva, podijeljeni u deset glava koje se dalje po potrebi dijele na grupe, grupe se dijele na podgrupe, a podgrupe na predmete.

Ova dokumentacija sadrži najveći broj cjelovitih prikaza događanja u Hrvatskoj između 1967. do 1972. U tom je razdoblju, postojeći sustav centralne političke regulacije načet novim pravcem nacionalne politike tzv. reformističke struje (S. Dabčević-Kučar i M. Tripalo), koja dominira na »majskom savjetovanju« CK SKH (1968.), na VI. kongresu SKH (1968.), na poznatoj X. sjednici CK SKH (1970.) i u političkom sukobu s unitarističkom strujom u SKH. Osim zapisnika sjednica Izvršnog komiteta i Predsjedništva CK, u tim su materijalima sadržani i svi prilozi sjednicama, analize i izvještaji s područja cijele Hrvatske, izvještaji općinskih komiteta o svim događajima, kao i službeni izvještaji ostalih nadležnih tijela od Izvršnog vijeća Sabora do raznih službi republičkih sekretarijata i komiteta. Za područje partijske djelatnosti tu su od prvorazrednog značaja naravno materijali posebne partijske komisije koja je 1971.-1972. pripremila Izvještaj o prodoru nacionalizma u redove SKH, koji je usvojen na 28. sjednici Predsjedništva SKH, a nakon 21. sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu.

»D dokumentacija« – kartoteka i klasifikacija

Pored Centralnoga komiteta SKH, zbog značaja grada Zagreba važna je također i dokumentacija Gradskog komiteta SKH. Interno glasilo Gradskog komiteta »Bilten« donosi cjelovite izvještaje sa svih partijskih događanja u Zagrebu, zapisnike Gradskog komiteta i detaljne analize događanja. U tom fondu je također značajan segment spisa Sveučilišnog komiteta SKH Zagreb za razdoblje 1949.-1990. (sjednice, tribine, popisi članova).

Fond Sabora SRH

Fond Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (1945.-1974.) preuzeo je Hrvatski državni arhiv u nekoliko navrata. Radi se o izvornim dokumentima iz rada Sabora, od zapisnika sjednica svih vijeća Sabora, zajedno sa sjednicama i materijalima saborskih radnih tijela, također su tu svi izvornici akata koje Sabor donosi u postupku donošenja zakona. Najveći dio zbivanja na sjednicama cjelovito je (i autorizirano) objavljen u ediciji Stenografski zapisnici Sabora SRH (zapisnici sjednica svih vijeća zajedno sa prilozima uz sjednice), a posebno serija IX-XII 1965-1971.

Dopis Matice hrvatske dostavljen Vladimiru Bakariću, OF V: Bakarić

Deklaracijom su se bavila sva vijeća Sabora krajem ožujka 1967. godine, na čijim je sjednicama prijedlog amandmana na Ustav SFRJ bio odbijen.

Od arhivskih fondova mnogi su podaci o radu Matice hrvatske sadržani u fondovima ostalih republičkih tijela, kao što su npr. Republički sekretarijat za unutrašnje poslove i Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu SRH.

Gradivo RSUP-a

Hrvatski državni arhiv još uvijek nije preuzeo cjelovito gradivo Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SRH, nego je u nekoliko navrata preuzeo samo određene dokumentacijske cjeline nastale radom nekih uprava/službi RSUP-a.

1. Uprava za suzbijanje kriminaliteta. – Gradivo ove službe Hrvatski je državni arhiv preuzeo 2001. godine od Zagrebačke policijske uprave. Sastoji se od 170 kutija, i to najvećim dijelom policijskih dosjea političkih osuđenika između dva rata i nakon 1945. (56 kutija), zatim dosjea osoba osuđenih na smrt 1945. (4 kutije), dosjea osoba osuđenih na određene vremenske kazne 1945., dosjea osuđenih »IB-ovaca«, nešto podataka o studentskim događanjima 1968/1990, i 4 kutije gradiva o Matici. U tim kutijama se nalaze izvještaji o radu i članstvu Matice, podaci o ograncima iz 1971-72., podaci o izdavačkoj djelatnosti, o Hrvatskom tjedniku, financiranju, organizaciji, pravilima, historijatu. Sadržani su izvještaji područnih stanica javne sigurnosti o radu ogranaka – uglavnom materijali koji su prikupljani tijekom izrade Izvještaja o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, u travnju 1972. (više od 500 stranica).

2. Služba državne sigurnosti. – Ovaj je arhivski fond preuzet u Hrvatski državni arhiv kroz nekoliko akvizicija, i to uglavnom od Ministarstva unutarnjih poslova RH, a najvećim dijelom sadrži dosjee građana, te tematske cjeline izrađene u UDB-i odnosno SDS-u. Gradivo ovoga fonda je označeno kao rezervatno. Radi utvrđivanja načina korištenja pohranjene dokumentacije dosjea građana, 20. svibnja 1993. donesen je Pravilnik o načinu davanja na uvid dosjea nastalih radom Službe državne sigurnosti koji su čuvaju u Arhivu Hrvatske, temeljem kojega građani mogu ostvariti pravo na uvid u te dosjee.

Nalog republičkog sekretara za izradu izvještaja o radu Matice hrvatske, 14. veljače 1972.

Služba državne sigurnosti je kao civilna kontraobavještajna služba bila dijelom Saveznog sekretarijata unutarnjih poslova (SSUP). Činilo ju je nekoliko uprava odnosno odjela, od kojih su se četiri glavna bavila: unutarnjim neprijateljem (nacionalizam, crkva), emigracijom (hrvatska, albanska itd.), stranim obavještajnim službama te tehnikama praćenja i prisluškivanja. Organizacijsku mrežu razvijala je preko republičkih sekretarijata za unutarnje poslove (RSUP), a ovi su svoju mrežu imali preko središnjica SDS-a i njihovih ispostava.

Unutarnji organizacijski ustroj republičkih centrala i središnjica SDS-a bio je sukladan strukturi saveznoga. Operativnu razinu unutar SDS-a pokrivala je mreža operativnih radnika te njihovih veza – informatora i suradnika.

Pravilima Službe državne sigurnosti od 30. siječnja 1967. naznačena je i njezina temeljna djelatnost, a to znači da »kao samostalna stručna služba u organima unutarnjih poslova prikuplja, dokumentira, evidentira i analizira podatke i druga obavještenja u svrhu otkrivanja i sprječavanja tajne i organizirane neprijateljske djelatnosti stranih obavještajnih službi, jugoslavenske emigracije, pojedinaca, skupina i organizacija u zemlji i inozemstvu usmjerenih na potkopavanje ili rušenje ustavom utvrđenog poretka«.

U najopsežnijoj seriji Dosjei građana obuhvaćeno je više skupina praćenih građana: prebjezi preko državne granice, pripadnici odmetničkih grupa, pripadnici masonskih organizacija, vodstvo bivših građanskih stranaka te pristalice rezolucije IB-a. U toj su seriji sadržane i različite biografije kao i podaci o pojedincima pod nadzorom SDS-a (u kojima se nalaze kronologija djelovanja praćene osobe, krivične prijave, zapisnici sa saslušanja, odluke sudova protiv okrivljenih, presude i tzv. službene zabilješke operativaca kao razgovori s osobama u vezi s praćenom osobom.

Serija Tematske cjeline o aktivnostima i djelovanju stranaka, političkih pokreta i organizacija iz razdoblja prije, za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, o upravnom aparatu NDH, kao i djelovanju vjerskih zajednica, a nastalih radom SDS RSUP-a SRH broji 84 arhivske kutije i 3 knjige. Najveći dio čine spisi i dokumenti različite provenijencije koje je SDS prikupljao za vlastite potrebe. Dio gradiva nastao je neposrednom djelatnošću službe, a čine ga uglavnom analize i elaborati kojim se obrađuju određeni problemi i pojave, pa i osobe, zapisnici sa saslušanja i fotografije. Elaborate su pisali ili djelatnici SDS-a ili sami uhićenici u istražnom zatvoru, odnosno osobe koje su najbolje poznavale pojavu o kojoj treba napisati takav izradak.

Fond Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu, Službe za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija

Ovaj fond je preuzet od Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske 2002. i 2003. godine. On uglavnom sadrži dokumentaciju iz rada Kazneno-popravnog doma Rab (Goli otok) i Kazneno popravnog doma Stara Gradiška, zatim dokumentaciju o sudskom procesu Andriji Artukoviću, te presude raznih sudova u razdoblju od 1945. do 1985. godine.

Fond Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH

Ovaj arhivski fond predala je – po službenoj dužnosti – Vlada Republike Hrvatske 2002. godine Hrvatskome državnom arhivu.

Ovaj je sekretarijat provodio politiku na području prosvjete, kulture i fizičke kulture utvrđene od strane Savezne skupštine i Sabora te obavještavao Sabor i Izvršno vijeće o provođenju te politike, analizirao uvjete i mogućnosti njenog ostvarivanja, inicirao donošenje, izmjene i dopune zakona i drugih propisa te predlagao donošenje mjera radi provođenja utvrđene politike. Sekretarijat je pripremao nacrte republičkih propisa i drugih akata u oblasti prosvjete, kulture i fizičke kulture; donosio propise za koje je bio ovlašten; pružao je i stručnu pomoć iz svog djelokruga tijelima lokalne uprave. Također je izrađivao elaborate i druge materijale, obavještenja i podatke o stanju i razvoju prosvjete, kulture i fizičke kulture.

Fond Matice iseljenika Hrvatske

Matica iseljenika Hrvatske od svog je početka djelovala kao društvena organizacija koja uspostavlja, održava i razvija veze s hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima u svijetu te njihovim organizacijama, društvima i klubovima, te radi na njihovom povezivanju. Ona organizira u inozemstvu među iseljenicima gostovanja kulturnih, umjetničkih, sportskih i drugih grupa iz domovine, organizira gostovanje iseljeničkih kulturno-umjetničkih društava u zemlji, izdaje časopis »Maticu« i »Iseljenički kalendar«, šalje u iseljeništvo knjige, časopise, filmove, glazbene i druge priručnike, organizira posjete iseljenika domovini, prikuplja pisane i druge materijale o radu i životu iseljenika i njihovih organizacija, iseljenicima-povratnicima u domovinu pruža savjete i stručnu pomoć u rješavanju problema.

Gradivo ovog fonda sadrži većinom prepisku Matice iseljenika Hrvatske s iseljenicima širom svijeta, prepisku s državnim i saveznim tijelima nadležnima za iseljeničku problematiku oko rješavanja njihovih pitanja, a tu su i izvješća, dopisi, upute, statistike. U fondu se nalazi i brojna dokumentacija o povijesti hrvatskog iseljeništva diljem svijeta, o njegovoj djelatnosti, udruženjima, životu u inozemstvu, kulturnoj djelatnosti i političkoj aktivnosti. U realizaciji svog programa, Matica hrvatska je u vezi s tom problematikom surađivala sa Socijalističkim savezom radnog naroda Hrvatske.

Fond Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Na kraju valja spomenuti da je u Zavodu za povijesne i društvene znanosti, Odsjeku za etnologiju, Odboru za narodni život i običaje pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pohranjeno i gradivo Matice hrvatske (201 komad, 1965.-1969.). A u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU pohranjeno je 7 kutija dokumentacije Nakladnog zavoda Matice hrvatske (iz 1960. godine).