Poruke o rodoljublju i čežnji za domovinom

Detalj s otvorenja izložbe o Petru Zoraniću odr×ane u Gradskoj knji×nici i čitaonici »Metel Ožegović« u Varaždinu

Duboko je razumio svoje renesansno vrijeme, ali je bio i korak ispred u svijesti o značaju rodoljublja i domoljublja za povijest svojeg naroda, te predstavljanje hrvatske književne riječi, te nam kroz vrijeme pružio i poruku o nužnosti očuvanja tradicijske kulture i hrvatske kulturne i književne baštine – neke su od poruka znanstvenika u godini obilježavanja pet stoljeća od rođenja hrvatskog renesansnog pisca Petra Zoranića.

– Godina 2008. obiluje važnim obljetnicama za našu kulturnu povijest pa tako osim obljetnica rođenja Marina Držića (500.) i Blaženog Alojzija Stepinca (110.) te godine slavimo i 500. obljetnicu rođenja velikog hrvatskog renesansnog književnika Petra Zoranića (1508.- prije 1569.).

Zoranićeve su Planine najrodoljubivije književno djelo hrvatske renesanse.

Bio je jedan od najboljih hrvatskih pisaca koje i danas treba čitati sa spoznajom da je upravo on odlučio napisati knjigu središnjega nacionalnog glasa i to u trenutku dok je književnost u njegovu narodu još uvijek tražila svoje mjesto.

Organizacijski odbor zadarskog znanstvenog skupa predvidio je niz događaja, s centralnom proslavom krajem svibnja, dok bi se cijele godine u Zadarskoj županiji, koja bi proglasila 2008. godinom Petra Zoranića, prigodnim programom obilježavala obljetnica njegova rođenja.

Budući da program u sebi sadrži znanstvene, kulturološke, turističke i opće povijesne komponente s posebnim pečatom na promoviranju hrvatske književnosti i hrvatske baštine, ocjenjujem ovaj program pozitivnim i značajnim te preporučam Zakladi HAZU njezin udjel u ostvarivanju projekta – ovo su naglasci iz recenzije sveučilišnog profesora Josipa Lisca u svezi s projektom Petar Zoranić i njegovo doba, zamišljenog tako da se protegne na cijelu 2008. godinu, i to u gradovima Zadru, Ninu i Zagrebu.

Nakon što je Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru u sklopu prvih Zadarskih filoloških dana organizirao znanstveni skup koji je široko raščlanio lik i djelo Petra Zoranića i njegovo doba – i koji je bio svojevrsna »početna iskra« proslave 500. obljetnice rođenja vrsnog hrvatskog pjesnika, na Kulturnom vijeću Zadarske županije, u suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije i turisičkom zajednicom Grada Nina, te uz potporu Odjela za kulturu Županije, predloženo je da 2008. godina bude proglašena godinom Petra Zoranića. Taj važan događaj hrvatske kulturne povijesti trebao je biti obilježen nizom kulturnih manifestacija.

Ideja se potom razvijala na prebacivanju projekta, zbog njegove iznimne važnosti, na zadarsko Sveučilište što bi sve podiglo na nacionalnu razinu, gdje Zoranić i pripada. Sveučilište je prihvatilo glavnu organizaciju proslave, uz suorganizaciju Zadarske županije, Grada Zadra, Grada Nina, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Zoranić u Danima Zadarske županije

U cijeli projekt i njegov program, te osmišljavanje proslave aktivno su bili uključeni i medijski pokrovitelji, od Hrvatske radio-televizije do lokalnih medija, TV Voxa i Novog radija, te Zadarskog lista, uz sve kulturne i znanstvene institucije, od Matice hrvatske do Hrvatske kazališne kuće. Valja naglasiti kako je to bila izvanredna prigoda da se Zadarska županija i grad Zadar podiče svojom bogatom prošlosti i kulturnom baštinom, uostalom, uz obilježavanje 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića posebna proslava obilježavala je i 650. obljetnicu potpisivanja Zadarskog mira, značajnog događaja i za šire prostore.

U Počasnom odboru našli su se tako: Dragan Primorac, izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar znanosti, obrazovanja i športa RH; Božo Biškupić, ministar kulture RH; Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture RH; akademik Milan Moguš, predsjednik HAZU; Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj NSK; Stipe Zrilić, župan Zadarske županije; Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru; mons. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski; Niko Bulić, direktor HTZ; Živko Kolega, gradonačelnik Grada Zadra; Emil Ćurko, gradonačelnik Grada Nina i akademik Nikica Kolumbić.

U Zadarskoj županiji proslava je započela u okviru Županijskih dana 11. travnja 2008. u Ninu likovnom kolonijom na temu Petra Zoranića. A već 28. travnja u Zadru je upriličena svečana dodjela nagrada sudionicima likovne kolonije, te 29. travnja dodjela nagrada učenicima za radove na temu Petra Zoranića.

O Držiću i Zoraniću u Veneciji

Početkom sljedećeg mjeseca, točnije 2. svibnja 2008. – na dan Držićeve smrti, ta je velika obljetnica proslavljena i u Veneciji, gradu u kojemu je Držić neko vrijeme živio i u kojemu je pokopan u Bazilici sv. Ivana i Pavla. Komemoracija održana u Veneciji bio je prvi veliki događaj u godišnjoj proslavi Držićeva jubileja i toga je dana čitava Venecija bila obavijena renesansnim duhom. Izaslanici hrvatskih gradova, pa tako i Zadra, u tome su vremenu pohodili Veneciju kako bi odali počast velikanu naše književnosti i proslavili renesansnu Hrvatsku u Veneciji. U ime premijera Ive Sanadera u Veneciju je otputovala državna tajnica Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Nina Obuljen, iz Dubrovnika je na put krenula gradonačelnica Dubravka Šuica, a Zadar su predstavljale docentica Vanda Babić, dopredsjednica Organizacijskog odbora za proslavu 500. godine rođenja Petra Zoranića, kao i glumica zadarskog Kazališta lutaka, Gabrijela Meštrović Maštruko u liku »Vile Hrvatice«.

Okupljenima se pridružio i veleposlanik Republike Hrvatske u Rimu, Tomislav Vidošević, koji je izrazio želju da se uključi i u obilježavanje 500. obljetnice Petra Zoranića, velikana hrvatske renesansne književnosti. Vidošević je predložio da naša izaslanstva koncem 2008. posjete Rim i jednim kratkim programom u tom gradu obilježe Zoranićev rođendan. Proslava 500. obljetnice Marina Držića organizirana je pod visokim pokroviteljstvom Sabora i Vlade Republike Hrvatske, a glavni organizatori obilježavanja 500. godine rođenja Marina Držića bili su akademik Luko Paljetak i sveučilišni profesor Slobodan Prosperov Novak.

– Vrlo sam sretan i zadovoljan što je u Veneciju pristigla delegacija iz Zadra jer se ove godine doista imamo čime podičiti – slavimo 500. obljetnicu dvaju velikih hrvatskih književnika, Marina Držića i Petra Zoranića. Sudionik sam obje manifestacije, tako da se radujem i skorom viđenju u Zadru, gdje ću na okruglom stolu reći nekoliko riječi o Petru Zoraniću – kazao je tom prigodom prof. Novak.

U službenom dijelu programa izaslanica grada Zadra i Organizacijskog odbora obilježavanja 500. obljetnice Petra Zoranića, docentica Vanda Babić, obratila se skupu i položila vijenac na Držićev grob, dok je Gabrijela Meštrović Maštruko u ulozi vile Hrvatice pristupila Držićevu grobu i poklonila mu se izgovarajući pritom: »Ovo je svudzučna slava«. Skupu se obratila i Nina Obuljen, državna tajnica Ministarstva kulture RH, veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji Tomislav Vidošević, a u ime organizatora okupljene je pozdravio poznati dubrovački pjesnik i akademik Luko Paljetak.

Slogan ovoga puta, ili bolje rečeno – hodočašća, kratki je uzvik što ga je izrekao Držićev Pomet, a glasi Fate largo!, odnosno: Maknite se, prolazimo, učinite nam mjesta ili kako vam drago. I doista, cijela se Venecija razmaknula i otvorila kako bismo mirno mogli odati počast hrvatskoj prošlosti, našoj književnoj i kulturnoj baštini koja je u nekim segmentima usko povezana s Italijom, da bi se u talijanskim gradovima nadograđivala i dolazila do novih otkrića, a pritom ipak ostala usko vezana uz hrvatski kulturni krug, našu riječ i baštinu.

– Dostojno smo proslavili renesansnu Hrvatsku u Veneciji na Držićevu grobu. Tu je bio prisutan i Zoranićev duh – njegova vila Hrvatica još je jednom poručila svima da Hrvatska ima književnu i kulturnu prošlost kojom se može ne samo dičiti, nego staviti u korak sa svim europskim kulturnim baštinama. Na onome čime obiluje naša književna baština mogu nam pozavidjeti mnogi drugi europski narodi. Zahvaljujem svima koji su omogućili da posjetimo ovu veliku manifestaciju i predstavimo naš grad i županiju, odnosno Organizacijski odbor proslave 500. obljetnice Zoranićeva rođenja (Sveučilište u Zadru, gradovi Nin i Zadar, Zadarska županija, Znanstvena knjižnica te Turistička zajednica Zadra i Nina), a posebno gradu Zadru i gradonačelniku Živku Kolegi koji je imao osjećaj za hrvatsku kulturu i književnost koju treba pokazati na europskim scenama, te Sveučilištu u Zadru i rektoru Anti Uglešiću koji je sa svojim prilogom potpomogao naše putovanje – izjavila je tom prigodom docentica Vanda Babić.

Brusina – Zoranićevim stopama

U Zadru je 21. svibnja 2008. godine Znanstvena knjižnica organizirala svečano predstavljanje prigodne knjige i otvorenje izložbe »Brusina – Zoranićevim stopama«, u prigodi 100. obljetnice smrti znanstvenika i prirodoslovca Špire Brusine. A 26. svibnja u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta predstavljen projekt Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine autorice Hrvojke Mihanović-Salopek.

Prvog je dana predavanje održala Hrvojka Mihanović-Salopek, viša znanstvena suradnica HAZU i voditeljica projekta Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine. U predavanju je naglasila spoznaje u proučavanju nedovoljno istražene hrvatske duhovne književnosti mariološke tematike i podrobno opisala projekt posebice s obzirom na književnopovijesno područje. Nakon predavanja slijedila je projekcija odabranog filma iz navedenog projekta pod nazivom Dubrovačka Velika Proteturica (s osobitim naglaskom na hrvatsko renesansno književno stvaralaštvo). Film Dubrovačka Velika Proteturica (zaštitnica, od lat. protegere) nazvan je tako prema izrazu hrvatskog književnika Ive Vojnovića, kojim on dijalektalno oslovljava Bogorodicu – Gospu Lapadsku. U filmu je obrađeno štovanje Bogorodice u Dubrovniku tijekom zlatnog razdoblja Dubrovačke republike u 15. i 16. st. pa do današnjih dana, te antologijski izbor djela iz teološke, književne (renesansno-petrarkističke), likovne i glazbene baštine posvećene Bogorodici.

Tako su u filmu prikazane raritetne knjige i rukopisi kardinala Ivana Stojkovića (u Europi poznat kao Johannes Stojci), Serafina Crijevića, Mavra Vetranovića, Đore Držića, Paskoja Primovića-Latinčića, Bernarda Sorkočevića, opata Stjepana Gradića, Arkanđela Gučetića, Ignacija Aquilinija i Arkanđela Kalića. Pored toga film nas upoznaje i s najslavnijim Gospinim slikama dubrovačkih renesansnih umjetnika Nikole Božidarevića, Lovre Dobričevića, Matka Junčića, Božidara Vlatkovića i drugih.

Drugog dana izlagao je prof. Alojzije Prosoli, producent projekta »Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine« i direktor izdavačke kuće »Sveta glazba«. U predavanju je naglasio potrebu istraživanja i snimanja raritetnih primjera hrvatske sakralne srednjovjekovne i renesansne baštine u sklopu projekta, te predstavio raritetne CD-snimke izdavačke kuće »Sveta glazba«. Nakon predavanja slijedila je projekcija drugog odabranog filma pod nazivom Stella maris Dalmacije I. dio (Štovanje Bogorodice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Hvarskoj biskupiji). U filmu su prikazani istaknuti mariološki književnici (Marko Marulić, Hortenzije Brtučević, Petar Hektorović, Frano Božičević-Natalis, Juraj Dragišić De Caris, Petar Knežević, Andrija Kačić-Miošić i brojni drugi).

Okrugli stol o zadarskom renesansnom krugu

U Zadru je 28.svibnja 2008. u Svečanoj dvorani Sveučilišta priređen i koncert pod nazivom Vremeplov kroz djela hrvatskih majstora u izvedbi Želimira Puškarića, tenora i Hrvojke Mihanović-Salopek na glasoviru, a sljedećeg dana u svečano je predstavljena prigodna poštanska marka i omotnica uz 500. obljetnicu rođenja Petra Zoranića.

U dvorani Znanstvene knjižnice u Zadru 30. svibnja je organiziran Okrugli stol posvećen Petru Zoraniću, na kojem su sudionike pozdravili profesor Vladimir Skračić, predsjednik Organizacijskog odbora, Stipe Zrilić, župan Zadarske županije i Radovan Dunatov, pročelnik Odjela za kulturu Grada Zadra. Svoje su referate na Okruglom stolu podnijeli: Joško Belamarić – Umjetnost renesanse u Zadru; Ennio Stipčević – Renesansna glazba; S.P. Novak – O Petru Zoraniću; Helena Peričić – Europska književnost u Zoranićevo doba; Josip Lisac – Jezik Petra Zoranića i jezik renesansne književnosti u Zadru; Franjo Smiljanić: Pjesnikov imaginarij kao konkretan svijet u »Planinama« Petra Zoranića; i Estella Petrić Bajlo: Oko Zoranića – pozivanje na Platona.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, 2. lipnja 2008. otvorena je tematska izložba – Petar Zoranić od originala do danas, uz prigodni program što ga je uz prizore iz Zoranićevih Planina osmislio Rene Medvešek.

Sv. Donat – središnja proslava

U zadarskoj crkvi Sv. Donata 6. lipnja 2008. započela je i središnja proslava pod nazivom »500 godina od rođenja hrvatskog renesansnog pjesnika Petra Zoranića«, gdje su visoki uzvanici, kulturni i javni uglednici dočekani od strane članova Akademskog zbora odjevenih u svečane toge. Uz članove Počasnog odbora i Organizacijskog odbora proslave, skupu su nazočili brojni predstavnici akademskog, političkog, gospodarskog i vjerskog života Zadra, zadarske regije i Hrvatske. Na kraju svečanosti u počast Petru Zoraniću, velikanu hrvatske književnosti, Akademski pjevački zbor izveo je Pastirsku igru, skladbu iz scenskog prikaza Zoranićevih Planina koje je režirao Marin Carić, a glazbu napisao Ivo Nižić.

U gradu Ninu na je svečanost započela okupljanjem uzvanika u ninskoj Baroknoj kući, a nastavljena razgledom Muzeja ninskih starina i crkvenom riznicom Zlato i srebro Nina. Među ostalim, u budućem parku Petra Zoranića Ninjanina zasađena su promotivna stabla, a uzvanici su posjetili nekoliko legendarnih mjesta – lokalitet Vodice u Ninu gdje Zoranić u romanu Planine kreće na putovanje, te Kraljičinu plažu gdje do pjesnika dolazi vila Milost na Zlatnoj jabuci i prenosi ga u Podgorje planine.

Providurova palača u Zadru bila je mjesto gdje je 24. lipnja 2008. zadarski Zbor Petar Zoranić održao prigodni koncert u čast obljetnice, a 18. srpnja je u zadarskoj Hrvatskoj kazališnoj kući predstavljen i multimedijalni projekt Planine. Kazalište lutaka Zadar također je svečano obilježilo 500. obljetnicu rođenja velikog hrvatskog pjesnika predstavom Petar Zoranić – Planine, koju je režirao Marin Carić. Ovom pregledu Nenada Vertovšeka o kulturnim manifestacijama održanim u povodu 500. obljetnice Zoranićeva rođenja treba svakako pridodati i veliku tematsko-dokumentarnu izložbu »Petar Zoranić i njegov zadarski krug«, koju su pripremili stručni djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Uz izložbu je tiskan i opsežan katalog (64 stranice!), s uvodnim tekstovima akademika Radoslava Katičića i prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića, te faksimilima svih izloženih djela iz fundusa naše Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Nakon održavanja ove uistinu reprezentativne izložbe u prostorima same Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (od 2. do 27. lipnja 2008.), izložba je također održana u još osam hrvatskih gradova, i to sljedećim redom: Gradska loža u Zadru (od 14. do 26. srpnja 2008.), Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« u Šibeniku (2.-21. listopada), Gradska knjižnica i čitaonica u Puli (23.-30. listopada), Gradska knjižnica i čitaonica »Metel Ožegović« u Varaždinu (4.-19. studenoga), Gradska knjižnica i čitaonica u Vukovaru (5.-15. prosinca), Knjižnica »Nikola Zrinski« u Čakovcu (17.-30. prosinca 2008.), Narodna knjižnica i čitaonica u Sisku (od 5. do 19. veljače 2009.) i Gradska knjižnica u Krapini – od 5. do 25. ožujka 2009. godine. (Op. gl. ur.)