Generalna napomena u vezi s kritičkim osvrtom na tekstove koji su nam dati na ocjenu iz ruske enciklopedije

Pošto ljudi u redakciji, kao što se po ovoj materiji vidi, uglavnom ne vladaju ovom problematikom, a čini se da nemaju pri ruci nikakvih vrela i izvora, to će sve naše primjedbe i ispravci negativne naravi, ostati kod njih čista, jalova apstrakcija.

Prema tome trebalo bi, da se osim negativne konstatacije, doda odmah u glavnim potezima i ispravak sa konkretnim citatom literature i stanja fakata, u historiji isto tako kao i u likovnim oblastima, ili u historiji književnosti.

Mohorovičić: Likovne umjetnosti i arhitektura.

Ilirski Nesactium. Nalazi u pulskom arheološkom muzeju. Da se navede u nekoliko redaka važnost tih ilirskih nalaza.

Pošto se jasno iz teksta vidi da o kasteljerskom periodu nije u Ruskoj enciklopediji rečeno ništa, da se dopiše u nekoliko redaka jedan mali preambuo za ovaj važni prethistorijski period, iz kog se kasnije rađaju Akropole.

Tekst iz Ruske enciklopedije citiram: »Najznamenitiji stari spomenici umjetnosti hrvatske sačuvali su se u njenom primorskom dijelu — Dalmaciji«.

Ovom konstatacijom zaista nije rečeno ništa, i tu bi trebalo konkretno da se navede nekoliko objekata iz kulturnog pojasa ilirskoga, sa tačnom Mohorovičićevom primjedbom, da se definitivno ispravi krivo mišljenje kao da je kultura na našem području počela tek sa rimskom okupacijom.

Pošto nitko od ruskih čitalaca pojma nema šta je to »primorski dio Hrvatske — Dalmacija« trebalo bi to opisno postaviti u prostor i u vrijeme. Ljudi koji gore uređuju te tekstove očito se ne snalaze pred ovim pitanjima, i trebalo bi im dati pregled o čitavom ilirskom pojasu. Osim Dioklecijanove palate i amfiteatra u Puli, uputiti ih na široku perspektivu svih arheoloških nalaze ovoga perioda na hrvatskom terenu.

Šesto i sedmo stoljeće.

Pojas bizantinske teme na našoj obali istarskoj od Poreča do Solina, s obzirom na arhitektonske probleme. Čitavu problematiku između šestog i devetog stoljeća dati u definitivnom tekstu.

Bazilika Eufrasiana i t.d. Konkretne podatke. Primjedbe Mohorovičića su tačne.

Nin. Tačno je da ne treba da bude Nona, ali kad se navode starohrvatski sakralni objekti (Sv. Petar Stari u Zadru, Sv. Trojica u Poljudu kraj Splita) ja bih naveo i dalji niz s onim leksikografskim minimumom, što bi ga ovi ljudi mogli odmah uvrstiti kao tekst u Enciklopediju.

Romanika.

Od Istre do Boke. Svi romanički objekti koje navodi Mohorovičić: Poreč, Pula, Krk, Rab, Zadar, Trogir i Split, trebali bi biti navedeni konkretno, kao tekst spreman za štampu.

Dubrovačke zidine. Konstatovati kronološki, kako su fortifikacije tekle.

Juraj Dalmatinac.

I o Jurju trebalo bi reći kako je to bilo s njim. Oni o njemu pojma nemaju. Jedan od najosnovnijih nedostataka ovog prikaza u Ruskoj enciklopediji jeste, što ne uzima hrvatsku bazu kao cjelinu, nego je razdvaja na dalmatinski pojas i gornju Hrvatsku. Mi možemo to da spriječimo, budemo li mi u našem kritičkom prikazu tretirali čitav ovaj pojas kao cjelinu, tako da rimski antički pojas povežemo od Solina sve do Siska i do Varaždinskih toplica.

Nastat će veoma velika zbrka sa problemom venecijanske arhitekture tim više što o starohrvatskoj pleternoj ornamentici u ruskom tekstu uopće nema govora. Isto tako povezao bih i romaniku od Pule, Zadra i Trogira sa romanikom do Zagreba i Glogovnice. Trebalo bi skrenuti Rusima pažnju na dvije osnovne komponente, na venecijansku gotiku i na sjeverozapadnu kontinentalnu gotiku. Ja bih i to kronološki obradio kao cjelinu.

Istarski pojas fresaka.

Uopće nije obrađen. Neka se navede u cjelini kako stoji u najosnovnijim potezima.

Ljudi nemaju pojma o našem baroku, a i to bi im trebalo obraditi u nekoliko redaka u svim osnovnim elementima.

Klasicizam. Nemaju pojma o tome tko je bio Felbinger.

Kršnjavoga svakako brisati, a za Bukovca i Kikereza tačno navesti kako je to bilo s njima.

Tačno je da Javorska, Kowalczyk, ne vrijede mnogo, trebalo bi im dati konkretno pregled literature, bez obzira da li su ga upotrebili ili ne. U jednu riječ: od nas se traži da za tu Enciklopediju napišemo sami taj članak, u glavnim potezima, kako bi ga oni mogli upotrebiti.

Književnost. (Ujević)

Da bi članak trebalo temeljito preraditi, to nije samo opći dojam, nego je đavo upravo u tome, što je to zadatak da bi ga valjalo preraditi.

1. Aleksandrida. Trebalo bi ljude uputiti na južnoslovjenske Aleksandride, jer o tome pojma nemaju, i t.d.

4. O reformaciji u Hrvatskoj. Nije bila dakako u Slavoniji, ali ni o toj nesretnoj reformaciji nisu rekli ništa.

Sve kad bismo i ispravili od 4. do 12., nismo im pomogli. Trebalo bi da nam jave koliko su prostora rezervisali za sam članak kao maksimum, jer ovako ne znamo što se može proširiti a što ne.

Teatar u Hrvatskoj.

Da je prikaz nepotpun, a da su podaci netočni, to nam je poznato. Treba ga prema tome upotpuniti i podatke, u koliko su netačni, ispraviti.

Sveta prikazanja obraditi kao pojavu, sa svim potrebnim informativnim elementima, kada su se pojavila i gdje i sa kakvim sastavnim komponentama.

Dubrovačke lokalizacije Moli#rea.

Nemaju ljudi pojma o tome šta je bio Tudizić, šta je radio Tudizić, kako se pojavio Moli#re u Dubrovniku, kako su ga lokalizirali i zašto, kako je bio na repertoaru dubrovačkog teatra i t.d.

Hvarsku teatarsku zgradu opisati, i tačno je definirati, kako je nastala, koju je funkciju vršila.

Tito Brezovački.

Tačno je da se ne može definirati kao monah, ali im treba reći tko je bio i šta je bio.

Demeter.

Obraditi Demetra i svesti ga na pravu proporciju. Motivirati ih da nema smisla da posvećuju trećinu teksta ovom potpuno nevažnom piscu.

Karakteristika repertoara dramskog i muzičkog.

U deset ili petnaest redaka dati tu karakteristiku. Ljudi nemaju pri ruci nikakvih vrela da bi ih upotrebili.

Karta Hrvatske (Mardešić).

Upute za ispravke granica (Srijem, Barč, Drava, Bihać, Ljubuški) i t.d. trebalo bi unijeti u samu kartu, ili ako smatrate da je potrebno ucrtati ponovno na novoj karti. S ovakvom generalnom uputom, da je potrebno da se granica ispravi, nismo im pomogli. »Načalo sudohodstva«, to je početak plovnosti. Budu li ga ucrtali 9 mm uzvodno od Siska, ne će doprijeti do Rugvice. Trebalo bi im naznačiti mjesta gdje plovnost počinje. To zajedno sa ispravcima na karti.

Muzika. (Andreis)

Pitanje: Da li antifone, u koliko su sačuvane, spadaju doista samo u dalmatinsku oblast?

Red 7; Uvoda: »Zdes izdavna bili rasprostraneni pastroali i t.d.«

Gdje to »Zdes«? Andreis pod l ispravlja »osobito u Dubrovniku« i t.d. Našto se odnosi ovaj »zdes«, na Dalmaciju pod venecijanskim gospodstvom?

Koji su to hrvatski kompozitori u XVII stoljeću, za koje Andreis ispravlja da su u XVI i XVII.?

II, red 14 do 17. Definicija da su se »Ilirci borili protivu reakcionarnih pozicija dalmatinske aristokracije za razvoj hrvatske umjetnosti na narodnoj osnovi« čisti je besmisao. Mjesto Livadića, Pokornog i Pintarića trebalo bi o Lisinskome ovdje na ovome mjestu reći što je bio i kakvo mu je značenje za razvoj hrvatske muzike.

Isto tako i o Zajcu bi trebalo reći više i konkretnije nego što je rečeno. A Ejsenhut i Rosenberg nisu tako važni. Šest redaka za Kuhača, kad o čitavim periodima hrvatske muzike nije rečeno, ništa, svakako je neproporcionalno. Da se svede na pravu mjeru.