Kolo 3, 2007.

Janko Drašković , Naslovnica

Napomena Uredništva

Uredništvo Kola odlučilo je posvetiti poseban svezak časopisa Janku Draškoviću. Do takve je odluke došlo tijekom pripreme tematske cjeline s prilozima znanstvenoga skupa koji se u Matici hrvatskoj bavio Draškovićevim djelom, predviđene s drugim sadržajima za redoviti treći broj tekućega godišta. Sa četiri predviđena broja za 2007. potpisano uredništvo doseže pedeset svezaka svoga niza u nakladnim cjelinama najstarijega hrvatskoga časopisa, pokrenutoga u doba prvih, Draškovićevih matičara, cjeline koja se ako ne i na druge načine po desetogodišnjemu kontinuitetu i opsegu građe može mjeriti s drugim razdobljima slijeda kojemu pripadamo i za koji odgovaramo. Kad smo u lipnju 2006. s također posebnim, bibliografskim brojem, posvećenim Kolu, započinjali, a prva objavljena fotografija na 14. stranici bila je ona Janka Draškovića, prvoga predsjednika Matice hrvatske, nismo među uredničkim prioritetima, a toga se i držimo, imali posebne brojeve. Takve smo sveske ipak objavljivali, posvećene Matici hrvatskoj ili hrvatskoj prozi, pa Europi, a i važnim pojedincima, ali je ovaj, Draškovićev broj drukčiji, ne samo stoga što kao poseban nije planiran, nego po načinu na koji je građa koja je za njega pristizala, uz iznimni trud organizatora skupa profesora Stamaća, korespondirala s onim što je Kolo od Draškovića do našega vremena bilo i kakvim sebe nastoji, ali i mora razumijevati. Premda je Janko Drašković, grof i pionir građanske, moderne Hrvatske, osoba i pojava iz reda primarne kulturne i društvene postave, inačica zastupljena u upravo svim kritičkim ali i razgovornim oblicima samorazumijevanja zajednice, građa za njegov cjelovit portret ostaje sada već na određen način trajno nepopunjena, Drašković se tako i sam otkriva programskom obvezom, kakvu je imao dara i strpljenja postaviti drugima, da je kao svoju slijedimo i nakon doba koje je već drugi put poslije njega prekoračilo mjeru stoljeća. U cjelini o Draškoviću kako je ovdje ispričana, njezinoj upućenosti i fragmentarnosti, sadržana je tako periodičnost kakve često nismo svjesni, a koja se s likom prvoga predsjednika Matice hrvatske kao suradničkom cjelinom njezina časopisa može tumačiti poticajem za čitanje i tumačenje, a ne tek za dovršavanje obveza. V. B.

Kolo 3, 2007.

3, 2007.

Klikni za povratak