Kolo 1, 2005.

Kritika

Vladimir Horvat

Susreti s aktualnim temama

Matija Maša Vekić: Razgovori, vlastita naklada, biblioteka »Razgovori«, knjiga 1, Zagreb, 2004, 128 stranica.

Susreti s aktualnim temama

Matija Maša Vekić: Razgovori, vlastita naklada, biblioteka »Razgovori«, knjiga 1, Zagreb, 2004, 128 stranica.

Knjiga Razgovori Matije Maše Vekić zbirka je razgovora s dvanaest uglednih sugovornika, što ih je vodila s nekim povodom. Razgovori osvjetljavaju povijest i pozadinu povoda koji su do njih doveli. Dio razgovora posvećen je kulturno-povijesnim temama, primjerice razgovor s Josipom Kolanovićem, dugogodišnjim ravnateljem Hrvatskoga državnog arhiva, o časoslovima opatica Čike i Većenege. Povodom objavljivanja zbornika Croato-Hungarica razgovarala je s urednicom dr. Milkom Jauk-Pinhak s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i s tadašnjim predsjednikom Matice hrvatske akademikom Josipom Bratulićem.

O istaknutim osobama naše duhovne stvarnosti razgovarala je s mons. Vladimirom Stankovićem, s dr. Dragom Štambukom i s akademikom i tadašnjim predsjednikom Akademije Ivom Padovanom. Vladimir Stanković govori o trolistu hrvatskih kardinala: Alojziju Stepincu, Franji Šeperu i Franji Kuhariću. Drago Štambuk govori o svojim susretima i dojmovima s Majkom Terezijom u Indiji, dok je on ondje bio hrvatski veleposlanik. Govori i o drugom velikom misionaru u Indiji, Metkovcu, ocu isusovcu Anti Gabriću. Ističe njihovu svetost i požrtvovnost. O blaženoj Mariji Propetog Petković, svojoj sumještanki iz Blata na Korčuli, koju je od djetinjstva poznavao, govori akademik Ivo Padovan. Sjećanja na nju vrlo su živa, slikovita i puna topline. Dodani su i razgovori o drugim temama: o prof. dr. Anti Šerceru, koji je zaslužan da je Medicinski fakultet od 1941. do 1945. održan u punoj funkciji u Zagrebu, o daljim planovima rada u struci te o radu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Razgovore o obrazovanju i znanosti u Hrvatskoj ili u djelima hrvatskih znanstvenika u svijetu Matija Vekić vodila je s akademikom Vladimirom Paarom i prof. drom Jankom Herakom. Vladimir Paar govori o potrebi podizanja kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj i prihvaćanja standarda Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji razvijaju gospodarstvo utemeljeno na znanosti. Govori i o »odljevu mozgova« i razvoju kao lijeku protiv toga. Janko Herak, koji je objavio dvije knjige Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi i dvije pod naslovom Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu, gdje je obradio znanstveno djelo i životni put 35 znanstvenika, spominje samo neke od njih koji više nisu među nama, poput neuroanatoma Stjepana Poljaka, genetičara Milislava Demerca, matematičara Vilima Fellera i stručnjaka za kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti Eduarda Prugovečkoga.

S umjetnikom crte, poznatim našim nedavno preminulim slikarom svjetskoga glasa Ivanom Lackovićem Croatom razgovarala je o umjetnosti. Umjetnik govori o svom životu, o ulozi akademske slikarice sestre Lambertine Grgec i slikara Krste Hegedušića u njegovu životu i drugim temama.

Psihijatar i psihoterapeut dr. Pavao Brajša govori o važnosti kvalitetnog razgovora u obitelji i o ljubavi muža i žene, razlici između zaljubljenosti i ljubavi, o potrebi za otvorenošću u razgovoru i o prenošenju ja-poruke.

Ugledni bibličar i hebraist dr. Adalbert Rebić govori o istaknutom teologu pok. Tomislavu Janku Šagi-Buniću. Iznosi zanimljive podatke o njegovoj zaslužnoj djelatnosti kao osobnog teologa koncilskoga oca nadbiskupa, poslije kardinala, Franje Šepera, na II. vatikanskom koncilu od 1962. do 1965. godine. Ističe ulogu Tomislava Šagi-Bunića u nastanku nakladničke kuće Kršćanska sadašnjost i suradnju Šagi-Bunića s dr. Josipom Turčinovićem i dr. Vjekoslavom Bajsićem.

Na kraju je razgovor s prof. dr. em. Bonaventurom Dudom o 35. obljetnici Zagrebačke Biblije. On govori o važnosti suradnje velikoga broja stručnjaka: književnika, prevoditelja i bibličara koji su udruženim snagama radili na hrvatskom prijevodu Biblije, svaki na svojem polju, na zajedničkom zadatku i time postigli uspjeh.

U knjizi Razgovori zrcali se dio duhovne i intelektualne situacije u Hrvatskoj na početku III. tisućljeća. Pažljivo odabrani sugovornici u ovim razgovorima jamstvo su promišljenosti, produbljenosti, upućenosti i aktualnosti tema o kojima razgovaraju. Autorica pokazuje stručnost, znanje, veliku marljivost te spretnost u izdavaštvu.

Vladimir Horvat

Kolo 1, 2005.

1, 2005.

Klikni za povratak