Iz ostavštine: Bibliografija Matije Petra Katančića

Marija Malbaša

Iz ostavštine:

Bibliografija Matije Petra Katančića

Uvod

Stogodišnjica smrti Matije Petra Katančića prošla je nezapaženo u Osijeku kao i u cijeloj hrvatskoj javnosti.* Tekst je ovdje prvi puta objavljen, a rukopisna verzija se nalazi u ostavštini Marije Malbaše u Muzeju Slavonije u Osijeku. Tom prilikom se nisu pojavili nikakovi znanstveni radovi ili barem novinski članci posvećeni njegovoj uspomeni ili oživljavanju znanja o njemu. Tek godinu dana kasnije /1926./ u vezi s proslavom 700–godišnjice smrti sv. Franje osnivača franjevačkoga reda, a koja se održavala u Osijeku, na svečanoj akademiji održao je predavanje o Katančiću ing. Radoslav Franjetić, da bi (–) se, kako to ističe Hrvatski list od 12. rujna 1926. nadoknadilo ono što je prošle godine propušteno. Tom prilikom objavljene su u Hrvatskom listu i slike trojice istaknutih i za hrvatsku kulturnu povijest zaslužnih franjevaca: fra Grge Martića, fra Luke Ibrišimovića /crteži Vladimira Filakovca/ i Matije Petra Katančića /prema crtežu Bele Čikoš Sesije/. Tokom godine izašla su u novinama i dva manja članka profesora Ivana Medveda.

Ističem ove pojedinosti o stogodišnjici Katančićeve smrti da bi što jače naglasila činjenica da se stopedesetgodišnjici njegove smrti posvećuje čitav jedan naučni skup, upravo u Osijeku, gdje je on započeo svoj znanstveni rad, a kojemo je cilj da doprinese što pravilnijoj ocjeni i novom vrednovanju koliko književnog toliko i znanstvenog djela najučenijeg Slavonca svojega vremena.

Rezultati znanstvenih istraživanja vršenih i pripremljenih za ovaj skup ne znače samo obnavljanje već prilično izblijedjelog znanja o njemu, već prekretnicu u valoriziranju njegova rada ističući momente koji do sada nisu bili dovoljno osvijetljeni ili dapače i sasvim zanemareni.

Svrha ove bibliografije sastavljene prije naučnog skupa leži u tome da se na jednom mjestu evidentira što je do toga momenta, koliko i kako, pisano o Katančiću, dokle je dospjela znanost u istraživanju o njemu, da bi se što bolje istaklo što je novo iznio ovaj skup i kakav je danas stav naše znanosti prema njemu.

Bibliografija je podijeljena u dva dijela: u prvom dijelu popisana su Katančićeva tiskana i rukopisna djela, a kao dodatak i prijevodi njegovih tekstova. U drugom dijelu donose se naslovi radova o Katančiću. Zbog kompletiranja bibliografije dodaju se u ovom djelu na kraju i naslovi novinskih članaka izašlih do samoga skupa kao prethodne informacije odnosno kao osvrti, kao i naslovi svih izlaganja na naučnom skupu.

Do sada najkompletnija bibliografija Katančićevih djela nalazi se u uvodu Matićeva izdanja Katančićevih pjesama u Starim piscima knj. 26. Taj popis nadopunjen je sada jednim vrlo slabo poznatim izdanjem »Specimephilologiae« iz god. 1979. za koje smo saznali upravo u vezi s istraživanjima za ovaj znanstveni skup. Popisu rukopisa dodani su naslovi koje navode Jakošić i Laszowski, a nisu navedeni kod Matića, zatim tri do sada nepoznata rukopisa /brojevi 18, 19 i 20 ovoga popisa/ koji su također pronađeni u najnovije vrijeme.

U drugom dijelu bibliografije išla sam prilično u širinu, jer sam uzela u obzir ne samo radove i članke koji obrađuju izričito samo Katančića, momente iz njegova života ili elemente njegova književničkog ili znanstvenoga rada, već i one knjige, studije i rasprave u kojima je Katančiću posvećeno koje poglavlje, duži ili kraći odlomak ili prikaz, ili takove radove u kojima se Katančić pojavljuje u vezi s materijom koju obrađuje drugi autor. Tako su u taj popis ušli priručnici povijesti hrvatske književnosti, pregledi književnosti, neki radovi koji obrađuju filološke teme, metriku, estetiku, pitanja hrvatske leksikografije, antikne arheologije i epigrafike itd. Navedene su i neke antologije hrvatske poezije, jer donose tekstove /obično uvijek iste/ i srednjoškolske čitanke starijega i novijega datuma, jer je interesantno promatrati koliko je u koje vrijeme Katančić ulazio u nastavne programe /danas uopće nije na programu/. U literaturu o Katančiću u širem smislu ulaze i podaci u domaćim i stranim leksikonima i enciklopedijama starijega i novijega datuma, jer pokazuju koliko je Katančić uopće poznat i prisutan ne samo u uskim stručnim krugovima nego u kompleksu sveopćega znanja obrazovana čovjeka. Kako nisam imala mogućnost konsultirati suvremene velike inozemne enciklopedije ovaj je dio bibliografije manjkav, te nam ne može dati siguran odgovor na ptianje što inozemstvo danas zna o Katančiću.

Analizirajući ovdje predočenu literaturu o Katnačiću opažamo odmah da je o njemu kao knjižveniku, versifikatoru, filologu i prevodiocu znatno više pisano nego o njemu kao arheologu, geografu, numizmatičaru i epigrafu, premda baš taj dio njegova djela predstavlja njegovu glavnu životnu preokupaciju i što su ga rezulati toga rada unijeli u sklop evropskog kulturnog naslijeđa.

Mommsen je radeći na Corpusu inscriptionum latinarum /1873./ istakao pouzdanost i trajnu vrijednost Katančićevih podataka i njegova doprinosa arheološkoj znanosti, pa i danas nakon sto godina u stručnoj literaturi o rimskoj Panoniji, njenoj geografiji, natpisima ili novcima Katančićevo ime se ne može mimoići. Povjesničari književnosti većinom navode i glavna Katančićeva djela s područja »antikvarnih ili starinarskih« znanosti zadovoljavajući se pri tome najsumarnijim podacima. Franjo Rački /1881./ je zapravo prvi koji ulazi u detaljniju analizu cjelokupnog Katančićevog opusa zadržavajući se psoebno na arheološko–epigrafskom, geografskom i numizmatičkom dijelu. Tek osamdesetak godina poslije Račkog Katančićev arheološko–epigrafski rad psotaje tema znanstvene obrade u raspravama dr. Danice Pinterović kojima se rasvjetljava njegovo značenje upravo za Osijek i poznavanje stare Murse kao i rimske Panonije.

Kronološki poredak navedenih naslova mogao bi u neku ruku upotpuniti opću sliku dobivenu bibliografijom, jer bi pokazao kako je kroz proteklih stopedeset godina rasao ili opadao interes za Katančića. Poslije Čevapovića i Šafarika koji su Katančićevi suvremenici, pa sve do Memmsena, o njemu gotovo nitša nije pisano. Nešto više napisa ima iz vremena osamdesetih godina prošloga stoljeća /Rački, Maixner, Forko, Szinneyei/ a zatim opet oko 1900. do prvog svjetskog rata. Poslije 100. obljetnice Katančićeve smrti koja je prošla gotovo nezabilježena, kako sam već spomenula, naglo raste broj napisa o Katančiću sve do pod kraj četrdesetih godina (–) Dukat, Hamm, Medved Matić itd./ Zatim nakon jednog razdoblja od dvadeset godina gotovo potpune praznine, Katančićevo ime ulazi opet u javnost tokom šezdesetih godina /Bogišić, Franičević, Gortan, Vratović itd./, kao i u arheološkom kontekstu /Pinterović, Firinger/. Svakako je u posljednjih pedeset godina o Katančiću neuporedivo više pisano nego kroz cijelo devetnaesto stoljeće.

I. Djela Matije Petra Katančića

a/ Knjige tiskane za piščeva života

1. DISSERTATIO/ DE/ COLVMNA MILLIARIA/ AD/ ESZEKVM/ REPERTA/ QVAM/ PETRVS KATANCIVS/ PANNONIVS/ O. S. FRANCISCI/ SCHOL. HVMAN. PRFESSOR P. O. / CONSCRIPSIT. / ESZEKI/ TYPIS IOANN. MART. DIWALT/ MDCCLXXXII 8°, 8 nepag. + 114 str.

Drugo izdanje izašlo je s nešto izmijenjenim naslovom 1794. u Zagrebu u biskupskoj tiskari: De columna milliaria romana ad Eszekum reperta.

2. PEDESETGODIŠTNOMU MISNIKU P. IVANU PAVLOVIĆU.

Prema Baričevićevu rukopisnom katalogu tiskana je ova prigodnica g. 1788. u Zagrebu kod Kotsche–a. Jakošić ovaj tekst navodi pod latinskim nazivom: QUinquaginta annorum Sacerdoti A. R. P. Joanni Pavlović, in versibus Illyricis. Matić izražava vrlo argumentiranu sumnju da je ta prigodnica stvarno postojala. / Stari pisci 26, str. LI i dalje/.

3. POSKOCSNICA PANA I THALIE, NA CERNOM BERDU.... Essekini 1788.

Naslov je donesen prema Čevapoviću, dok Jakošić ovo djelo citira pod latinskim naslovom: Subsultim decursio Panis et Tkaliae in monte nigro ad memoriam anni quinquagesimi Caserdotii R. P. Joanis Pavlović, eidem dedicata. In versiburs Illyricis Leoninis. Eszekini 1788. 8° —. Tekst ove pjesme do sada nije nigdje nađen.

4. PLAUSUS/ AB/ ARCHI–GYMNASIO R. ZGRAB. DATUS/ DUM/ Excellentissimus ac Illustrissimus/ DOMINUS/ IOANNES/ E COMITIBUS/ ERDÖDY/ DE/ MONYÖRÖKERĘK, /... IN REGNORUM DALM. CROAT. SCLAV. / PROREGEM/ INAUGURARETUR, Die 12. Maji Anno MDCCXC. / ZAGRABIAE/ TYPIS KOTSCHEANIS.

Naslov je ovdje donesen prema Matiću, dok Jakošić navodi cijeli tekst naslova u 8 redaka. Na kraju dodaje: In versibus latinis, Illyricis et hungaricis, in 8. Ova prigodna publikacija osim Katančiećve tri pjesme u slavu imenovana bana Erdödy–a sadrži i jednu latinsku odu potpisanu D. C.

5. IN/ VETEREM/ CROATORVM/ PATRIAM/ INDAGATIO PILOLOGICA. AVCTORE/ MATH. / PETRO KATANCSICH / PANNONIO/ IN ARCHIGYMN. ZAGRAB. / PROFESSOR P. O. / ZAGRABIAE/ TYPIS KOTSCHEANIS / MDCCXC. 8°, 8 nepag. + 52 Str.

Ovaj je tekst ponovno tiskan kao prva knjiga u »Specimen Philologiae..« 1795. godine, jer je prema autorovim riječima u predgovoru »Specimen...« prvo izdanje bilo brzo rasprodano.

6. FRVSTVS/ AVCTVMNALES/ IN IVGIS/ PARNASSI PANNONII/ MAXIMAM PARTEM/ LECTI/ LATIA ET ILLYRICA/ CHELI DECORI/ VATE/ MATH. PETRO/ KATANCSICH/ PANNONIO/ IN ARCHIGYMN. ZAGRAB. / SCHOL. HVM. PROFESSORE P. O. /ZAGRABIAE / TYPIS TRATTNERIANIS MDCCXCI. 8° nepag. + 78 str.

Drugo izdanje ove zbirke pjesama tiskano je u Zagrebu 1794. godine u biskupskoj tiskari.

7. SPECIMEN/ PHILOLOGIAE ET GEOGRAPHIAE/ PANNONIORVM/ IN QVO DE/ ORIGINE LINGVA ET LITERATVRA/ CROATORVM/ SIMVL DE/ SISCIAE INDAVTONII/ NEVIODVNI POETOVIONIS/ URBIVM IN PANNONIA OLIM CELEBRIVM/ ET HIS INTERIECTARVM/ VIA MILITARI MANSIONVM/ SITV DIDDERITVR. /AVCTORE MATH. PETRO KATANCSICH/ IN ARCHIGYMN. ZAGRAB. SCHOL. HVMN. / PROFESSORE P. O. / ZAGRABIAE / TYPIS EPISCOPALIBUS / MDCCXCV 8°, 8 nepag. + 228 str. Veliku rijetkost predstavlja drgo izdanje ovoga djela iz godine 1797. tiskano u Novoselskoj tiskari u Zagrebu. Jedan primejrak posjeduje Državna Szecheny biblioteka u Budimpešti. U popisu djela tiskanih u biskupskoj odn. Novoselskoj tiskari što ga je objavio Velimir Deželić u narodnoj starini br. 10 ovo izdanje nije navedeno.

8. TENTAMEN PUBLICUM EX NUMISMATICA VETERI utriusque Semestris in Regia Universitate Pestinensis habitum; an. 1797 in 8.

Ovo djelo prvi navodi Čevapović, a za njim i ostali autori no do sada nije nađen niti jedan sačuvani primejrak.

9. DE/ ISTRO/ EIVSQUE ADCOLIS/ COMMENTATIO/ IN QVA/ AVTOCHTONES/ ILLYR (–) / EX GENERE/ THRACIO/ ADVENAE ITEM APVD ILLYRIOS/ A PRIMIS RERVMPVBLICARVM TEMPORIBVS/ AD NOSTRAM VSQVE AETATEM/ PRAESERTIM QVOD/ ORIGINEM LINGVAM ET LITERATVRAM / EORVMDEM SPECTAT/ DEDVCVNTVR/ AVCTORE MATH PETRO KATANCSISH / PANNONIO/ AA. LL. E. PH. D. I. R. V. H. A. E. N. P. O. E. B. C. / BVDAE/ TYPIS REGIAE VNIVERSITATIS PESTINENSIS/ MDCCXCVIII. 4°, 8 nepag. + 328 str.

10. IOSEPHI ECKHEL/ THESAVRLO CAES. NVMORUM GEMMA/RVMQUE VETERVM ET REI ANTIQVARIAE IN VNIVERSIT. VINDOB. DO/CENDAE PRAEFECTI. / ELEMENTA/ NVMISMATICAE/ VETERIS. EX/ GERMANICO IN LATINVM/ TRANSTVLIT/ MATH. PETR. KATANCSICH/ ORD. MIN. S. FRANC. PROF. S. IO. CAPIST. / IN REG. VNIVERS. HVNG. ANTIQV. AC REI/ NVM. PROF. ET BIBLIOCVSTOS. / BVDAE/ TYPIS AC SVMPTIBUS TYPOGRAPHIAE REGIAE/ VNIVERSITATIS PESTINENSIS. / ANNO 1799. 8°, 8 nepag. + 104 str.

11. ORBIS ANTIQVVS/ EK/ TABVLA INITERARIA/ QVAE/ THEODOSII IMP(–)/ ET/ PEVTINGERI/ AVDIT/ AD/ SYSTEMA GEOGRAPHIAE REDACTVS/ ET/ COMMENTARIO ILLVSTRATVS/ OPERA/ P. MATH. PETRI KATANCSICH Q. M. S. P. F. PROV. CAPISTR. / AA(–) LL. ET PHILOS. DOCT. IN REG. VNIVERS. HVNG. ANTIQVIT. AC NVMISM. PROF. /ET BIBLIOTH. CVST. EMERIT. /CVM GEMINO INDICE GEOGR. AD CALCEM.

PARS I / CONTINENS EVROPAM. / BUDAE/ SVMTIBUS TYPOGRAPHIAE REGIAE VNIVERSITATIS HVNGARICAE MDCCXXIV. 4° 10 nepag. +CVIII+ 732+ 6 nepag.

b/ knjige tiskane poslije piščeve smrti

11. ORGIS ATNIQVS.....

PARS II / CONTINENS ASIAM ET AFRICAM. / BVDAE... MDCCCXXV. 4°, 2 nepag. + 626 + 98 str. nepag.

12. ISTRI ADCOLARVM/ GEOGRAPHIA VETVS/ E/ MONVMENTIS EPIGRAFHICIS? MARMORIBVS, / NVMIS, TABELLIS ERVTA/ ET/ COMMENTARIIS ILLUSTRATA/ A/ P. MATH. PETRO KATANCSICH O. M. S. P. F. PROF. CAPISTR. / AA. LL. ET PHILOS DOCT. IN REG. VNIVERS. HVNG. ANTIQVIT. AC NVMISM. PROF. / ET BIBLIOTH. CVST. EMERIT. /

PARS I / BVDAE / SVMTIBUVS TYPOGRAPHIAE REGIAE VNIVERSITATIS HVNGARICAE MDCCCXXVI. 4°, XXX+ 572 + 20 nepag. str. PARS II/ BVDAE... MDCCCXXVII. 4°, 8 nepag. + 508 + 16 nepag. str.

13. COMMENTARIVS / IN/ CAII PLINII CECVNDI / PANNONIAM/ OPERA / PETRI MATHIAE KATANCSICH/ IN REGIA SCIENTIAR VNIVERSITATE PESTANA ANTIQVIT. / ET NVMISM. QVONDAM PRFESSORIS/ BUDAE / TYPIS REGIAE VNIVERSITATIS/ HVNGARICAE/ MDCCCXXIX. 8°, XII+ 114 str.

14. SVETO PISMO/ STAROG' ZAKONA, / SIXTA V. P. NAREDBOM / PRIDVIDJENO, / I KLEMENTA VIII. PAPE/Vlastjom izdano: /Sada u Jezik/ SLAVNO–ILLYRICSKI/ Izgovora Bosanskog'prinesheno; /Tad S. S. Otacah i Naucsiteljah Tomacsenjem/ nakitjeno.

SVEZAK I. /KNJIGE: PORODA, IZRODA, LVITIKA, / BROJAH, I POZAKONSTV. S'osobitim Protresom, i Povlastju Poglavarah. /U BUDIMU/ SLOVIMA I TROSHKOM KRALJ. MUDROSKUPSHTINE/ MACXARSKE. 1831. 8°, XL+ 692 str.

SVEZAK II. / KNJIGE: JOSUE, SUDACAH, RUTHE, / KRALJAH, PROPUSHTENIH, I ESDRE. S'osobitim... 1831. 8°, 928 str.

SVEZAK III. KNJIGE: TOBIE, JUDITHE, ESTHERE, JOBA, PISA/MAH, PRIRICSJAH, PRIPOVIDAOCA, PJESAN ZA/CSINKAH, MUDROSTI, CERKVENIKA. / S' osobitim... 1831. 8°, 820 str.

SVEZAK IV. / PROROCSANSTVA: ISAIE, JEREMIE, BARUKA, EZEKIELA, DANIE/LA, OSEA, JOELA, AMOSA, ABDIE, JONE, MIKEA, NAHUMA, HABAKUKA, SOFONIE, AGGEA, ZAHARIE, MALAKIE. / KNJIGE MAKABEAH / S'osobitim... 1831. 8°, 1038 str.

15. SVETO PISMO/ NOVOG'ZAKONA, / SIXTA V. P. NAREDBOM / PRIVIDJENO, I KLEMENTA VIII. PAPE/ Vlastjom izdano; Sada u Jezik / SLAVNO–ILLYTRICSKI / Izgovora Bosanskog prinesheno; Tad S. S. Otacah i naucsiteljak Tomacsenjem nakitjeno.

SVEZAK I. / SVETA EVANGJELJA, / I DILLA APOSTOLAH. / S' osobitim Protresom, i Povlastju Poglavarah. U BUDIMU/ SLOVIMA I TROCHKOM KRALJEV. MUDROSKUPSHITNE / MACXARSKE. 1831. 8°, 566 str.

SVEZAK II. / LISTI SS. PAVLA, JAKOBA, PETRA. IVANA, / JUDE: i objavljenje/... 1831. 8°, 410 + CLXXII str.

c/ Katančićevi tekstovi objavljeni u drugim publikacijam(–)

1. BREVIS IN PROSODIAM ILLYRICAE LINGUAE ANIMADVERSIO

Raspravica je tiskana u »Fructus auctumnales« ispred hrvatskih pjesama.

2. DISSERTATIO/ QVA IN AGRO VICI SCHITARJEVO, AD DE/CIMVM LAPIDEM ZAGRABIA IN EXORTVM RE/MOTO, ANDAVTONIVM OPPIDVM, TITV/LO REIPVBLICAE, OLIM STETISSE/ MONSTRATVUR.

Rasprava je objavljena u »Zagrabiense Calendarium« za godinu 1792. na 18 stranica formata 4°.

3. SISCIAE / VRBIS IN PANNONIA OLIM CELEBERRIMAE/ IMAGO / E MONVMENTIS ANTIQVORUM EXPRESSA/ AVCTORE M. P. K. P.

I ovaj je rad objavljen u »Zagrabiense Calendarium« za godinu 1793. na 8 stranica, i za 1794. na 16 stranica.

4. B. S. P. / VETERIS / PANNONIORVM LINGVAE/ EXETASIS PHILOLOGICA. /AVCTORE M. P. K. P.

Radnja je objavljena u »Zagrabiense Calendarium« za god. 1795. na 24 stranice. Sve tri rasprave /br. 2, 3, 4/ uključene su u nešto prerađenom i proširenom obliku u »Specimen pohilologiae...« 1795.

5. MEMOIRA / BELGRADI / OLIM / SINGIDVINI / A PRISCIS TEMPORIBVM AD RECENTIOREM AETATIEM/ PERDVCTA. AVCTORE M. P. K. P. Z. P. O.

Šest stranica ovoga teksta tiskano je u »Zagrabiense Calendarium« za god. 1795., a daljnjih 8 stranica iduće godine, 1796., no to je tek četvrtina kompletnog originalnog teksta.

6. VALPO / ODE I i ODE II /

7. STIRPS KATANICH

Ove tri pjesme, autobiografskog karaktera, tiskane su u »Istri adcomarum geographia vetusä Pars I, na stranicama XIX–XXX

8. Über die römischen Quadriburgium bei Belje im Baranyaer Comitat. Szinnéyi navodi da je ovaj Katančićev članak izašao u »Zeitschirft von und für Ungarn« IV. 1803.

d/ Neobjavljeni rukopisi Katančićevih radova

1. Commentarius in geographiam Ptolomaei. Liber I. Europa, Liber II. Asia Liber III. Africa. / 1808. –. 811. /

2. Commentarius in geographiam Herodoti. Liber I–III:: AEuropa, Asia, Africa. / 1809.–1813. /

3. Commentarius in geographiam Homeri. / 1813.–1814. /

4. Commentarius in geographiam Strabonis. /Liber I–III. / 1810.–1813. /

5. Commentarius in geographiam Moysis. / 1813.–1817. /

6. Pravoslovnik ili kako Čevapović navodi: Etymologicon Illyricum, ad leges philologiae dialecto Bosnensis exatum...

U »Synoptico–memorialis catalogus« osim već nabrojenih rukopisa pod brojem 1–6, Čevapović navodi još i ove:

7. Prolusio in litteraturam aevi medii: Caput I. Denarius Banalis, Cyrilli caractere insignis; Caput II. Litteratura Cyrilli1 Caput III. Litteratura Glagolitica. Cap. IV. Litteratura Latina seculi undecimi, e Casula divi Stephani Regia, Cruce aurea, Gizelae numis, sigillis, aliis que Epigraphiae monimentis. Budae an. 1820. volumen 1.

8. De Poesi illyrica libellus, ad leges Aestheticae exacrus; cum Rosaleide Kanixlichii emendata, Budae an. 1817.

9. Memoira Valpo, Arcis, Oppidi, Dynastiae, Scriptoris, ab aevo praesenti ad florentem usque Imperii Romani Aetatem; e sacris una et profanis monimentis deducta, Budae an. 1817. volum. 2.

10. Adversaria Philologicae varia ; praesertim itinerum per Hungariam, Slavoniam, Croatiam susceptorum, ad oppida aetatis Romanae explorandum cum intervallis locorum geometricis, rei naturalis, sacrae, politicae, observantis.

11. Tabulae Geographicae, Chorographicae, Topographicae, prorpira manu depictae.

U franjevačkom samostanu u Budimu našao je prof. Hamm 1934. g. autograf Katančićeva prijevoda:

12. Apijana Aleksandrinskog od Rimskih historija ilirička«

13. »Pridhodna Bilixenja od Dillorednog Zemlyomirja«

Ovo je nedovršeni prijevod latinske knjige: »Elementa geometriae practicae« mađarskog autora Makó de kerek–Gede

14. »Poemata Lyrica«.

Rukopisni svežanj koji sadrži osim pjesama objavljenih u »Fructus auctumnales« još nekoliko do tada neobjavljenih pjesama.

U franjevačkom samostanu u Vukovaru zabilježio je Laszowski 1895. prigodom pregleda arhiva u srijemskoj županiji Katančićev rukopis:

15. »Topographia Bosnae«

Jakošić u svojem popisu Katančićevih radova na prvom mjestu navodi dvije diseratacije:

16. Disseratatio de pannoniae Etymo, e monumentis veterum deducta, 1780.

17. Disseratatio de lingua Pannoniorum, e monumentis veterum deducta, 1781.

Za sudbinu ovih rukopisa br. 16 i 17 za sada se ništa ne zna.

18. PETRI KATANCII PANNONII DISSERTATIO I De origine nominis Pannonii scripta. Eszekii, Mense Janvario MDCCLXXX. str. 14

19. PETRI KATANCII PANNONII DISSERTATIO I De Lapide milliario Mvrsano scripa Eszekii Mense Februario 1780. 35 str.

20. PETRI KATANCII PANNONII DISSERTATIO I DeLingua Pannoniorum veterum. Scripta Eszekii mensibus aestivis 1780. 91 str.

Ove tri do sada nepoznate rasprave napisane u jednom ukoričenom svesku nađene su u knjižnici Franjevačkog samostana u Slav. Požegi prigodom istraživanja koja su vršili dr Firinger i mr Marijanović u vezi s pripremama sa Simpozij.

Vijesti o Katančićevim nastupima kao pjesnik ili učesnik u javnim teološkim raspravama u vrijeme njegova školovanja u »Studium generale« osječkog franjevačkog samostana donekle nadopunjuju bibliografiju, stoga ih ovdje navodimo:

25. XII 1774. ispjevao je i recitirao latinsku pjesmu u čast sv. Katarine / v. Diarij str. 65 /

6. XI 1776. održao je panegirik u čast Duns Scotusa /v. Diarij str. 70/

19. III 1777. recitirao je 60 distiha u čast sv. Josipa

17. VIII 1777. nastupa kao defensor u »Disputationes ex univers thelogia« uz Sigismunda Schöna i Dominika Martinovića pod vodstvom Josipa Paviševića/ v. Diarij str. 73

3. IX 1777. sudjeluje u teološkoj raspravi održanoj u franjevačkoj crkvi u Osijeku »Antidotum libertinismi moderni. Cum dogmata de Deo, et Attributis...«. Ta je raspravica tiskana u Divaldovoj tiskari 1777. na 16 stranica.

e/ Prijevodi Katančićevih tekstova

1. SPOMEN BEOGRADA, NEGDAŠNJEG SINGIDUNA. Posrbio Luka Pavlović. Glasnik Društva srpske slovesnosti 1855, V, 113–211. Prevodilac u uvodu kaže da je djelo preveo prema jednom pripisu rukopisa. Prema tome prijevod sadrži kompletni tekst dok je u »Zagrabiense Calendarium« tiskanje prekinuto, vjerojatno zbog odlaska autora iz Zagreb.

2. STIRPS KATANICH, preveo prozom prof. Ivan Medved u članku: Prvi dio Katančićeve autobiografije. Nastavni vjesnik XXXVI, 1928.

3. BREVIS IN PROSODIAM ILLYRICAE LINGUAE ANIMADVERSIO, preveo A. Petravić u raspravi: M. P. Katančić, Hrvatsko kolo, 1937.

4. HRVATSKI LATINISTI... knj. II 9 pjesama Katančićevih iz »Fructus auctumna« u pijevodu Nikole Šopa / 7/ i Vedrana Gligo /2/.

Katančićevi rukopisi kod nas

Poznato je da je dekretom o Katančićevu penzioniranju utvrđeno da sve svoje rukopise mora ostaviti biblioteci peštanskog sveučilitša. To je razlog zbog kojega kod nas ima vrlo malo njegovih rukopisa, a i ti nisu sabrani na jednom mjestu. U vezi s istraživačkim radovima za Simpozij utvrđeno je slijedeće:

U Arhivu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti nalazi se

1. Prijepis Katančićeve rasprave: Denarius Banalis illustratus per Mathiam Petrum Katanchich. Prijepis je izvršio Kukuljević prema autografu u biblioteci franjevačkog samostana u Budimu.

2. Evidentirano kao »Katančićeva pisma«

a/ Relatio ad Consessum Colegialem huius gymnasii Regii die 13 marti 1785.

b/ Epistolare ab anno 18.. // to su prijevodi pisama upućenih raznim osobama, jedno od njih barunu Prandau–u//.

c/ Pisma Katančića upućena Ignjatu Brliću od 10. V 1823., 10 VII 1823. i 8. IV 1824. iz Budima.

d/ Katančićevo pismo tiskaru Streibigu 18. VII 1823.

e/ Katančić Andriji Blaškoviću iz Osijeka 16. VIII1783.

3. Fotosnimak čitavog rukopisa »De poesii illyrica libellus« Budae 1817. Zabilježeno je da se original nalazi u Franjevačkom samostanuu Varaždinu. Taj se rukopis međutim danas nalazi u fr. samostanu u Slav. Požegi.

U Arhivu Provincijalata, u knjižnici Franjevačkog samostana u Zagrebu: P. Petri Katancsich »Pisme Davidove /I–LXVIII/, autograf

U Knjižnici Franjevačkog samostana u Slav. Požegi

1/ »De poesii illyrica libellus ad leges aestheticae exacus«, Katančićev čistopis pripremljen za tiskanje

2/ Svezak s tri »Dissertationaes« — naslove vidi od brojem 18, 19 i 20 popisa rukopisa na str.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu:

Rukopis Katančićeve ode »Qua Pindi socias...«

U knjižnici Franjevačkog samostana u Virovitici

Liber IX i Liber X za »Orbis antiquus«

II Radovi o životu i radu Matije Petra Katančića

ANTOLOGIJA HRVATSKE POEZIJE od XIV stoljeća do naših dana. Milićevih Nikola i Šoljan Antun. Zagreb, Zora, 1966. //–književno–povije-sna bilješka i »Vinobera«// str. 167–168

ANTOLOGIJA HRVATSKE POEZIJE od najstarijih zapisa do kraja XIX stoljeća. Odabrao i priredio Ivan Slamnig. Zagreb, Lykos, 1960. //–»Ševa, mila ptičice« i »Vinobera u zelenoj Molbice dolini«//

ANTOLOGIJA PJESNIŠTVA HRVATSKOGA I SRBSKOGA narodnoga i umjetnoga sa uvodom u poetici. Sastavio August Šenoa a izdala Matica hrvatska. Zagreb, 1876. //–Katančić: Berba u Molvici/

BARAC ANTUN: Jugoslavenska književnost. Treće izdanje. Zagreb 1963. // M. P. Katančić, str. 61 //

BENEŠIĆ JULIJE: Po srijemskim knjižnicama. Hrvatska 1906. //– nanovo tiskana u »Pet stoljeća hrvatske književnosti«, knjiga 84. Zagreb 1969. /

BOGDANOVIĆ DAVID: Pregled književnosti hrvatske i srpske. Knj. I. Treće izdanje. Zagreb 1932. //–Katančić str. 525–525 /

BOGIŠIĆ RAFO: Književnost prosvjetiteljstva. Književnost u Slavoniji nakon oslobođenja od Turaka. Matija Petar Katančić, str. 342–345 u Povijesti hrvatske književnosti. Knjiga 3. Zagreb 1974.

BORANIĆ DRAGUTIN: Tumač slici u Katančićevu II. Pastirskom razgovoru«. Nastavni vjesnik knj. 14, Zagreb 1906 ; 217–219

BRLIĆ IGNJAT ALOJZIJE. Vukova Prepiska, I, str. 721–722 // donosi popis Katančićevih rukopisa //

BRUNŠMID JOSIP: Colonia Aelia Mursa. //–o Katančiću str. 29, 30 // Vjesnik hrv. arheološkoga društva. NS IV, 1899/1900. Zagreb 1900.

BRÜSZTLE JOSEPHUS: Recensio Universi Cleri Dioecesis Quinque–Ecclesiensis... Tomus IV. Quinque–Ecclesiae 1880.: 768

BUDA LASZLO: Hrvati u Budimu. Hrvatski list, Božićni broj 1939. Osijek 1939. //–donosi natpis s Katančićeva groba u Franjevačkoj crkvi u Budimu. //

BUMBAŠIREVIĆ VOJISLAV: Slavonski književnici osamnaestog stoleća. Beograd, Pravda, 36/ 1940. 12. 873. //–donosi prikaz Matićeva izdanja pjesama A. Kanižlića, A. Ivanošića i M. P. Katančića u Starim piscima, knj. 26 //

CEPELIĆ ISO: Matija Petar Katančić. Slavonija danas, 1954. br. 9. str. 22. osijek.

CUVAJ ANTUN: Građa za povijest školstva karaljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Svezak 1. Zagreb 1910. //–biografska bilješka o Katančiću sa slikom po G. Morelli, str. 480, 481 //

ČETRDESETDVOJICA. // Antologija s uvodom Ljube Wiesnera: Hrvatska pjesma kroz stoljeća. M. P. Katančić: Vinobera u zelenoj Molbice dolini, str. 25. Crtež Kataničićeva lika od A. Kumana na str. 24// Zagreb 1942. Posebna izdanja HIBZ–a, sv. 1

ČEVAPOVIĆ GRGUR /Gregorius Csevapovich/: Synoptico–memorialis Catalogus observantis Minorum provinciae S. Joannis a Capistrano... ex archivo et chronicis eiusdem recusus. Budae 1823. //–donosi popis Kataničićevih tiskanih knjiga i onih u rukopisu, spominje ga na više mjesta, str. 303, 322–326, 371 //

ČEVAPOVIĆ GRGUR /Gregorius Csevapovich /: Recensio Observantis minorum Provinciae S. Ioann. a Capistrano per Hung. Austr. inf. et Claven. extensae;... pro ano dom. 1830. Budae, Typis Reg. Scient. Univ. Hungaricae. //–o Katančiću str. 315–321//

DANICA HORVATSKA, SLAVONSKA I DALMATINSKA. Zagreb 1835. //–u brojevima 34, 37, 40 i 43 pod rubrikom: »Iz Katanića« donosi hrv. tekstove iz Fructus auctumnales..

DEŽELIĆ VELIMIR: Katančić Matija Petar //– potpisano V. D. // Znameniti i zaslužni Hrvati te pomenu vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925 — 1925. Zagreb 1925.

DIARIUM SIVE PROTHOCOLLUM venerabilis conventus s. Crucis Inventae Essekini. Priopćio J. Bösendorfer. Starine 35. Zagreb 1916. // Katančićevo ime pojavljuje se jako često, specijalno str. 61, 65, 70–71, 81, 86, 102–103 etc. //

DRECHSLER BRANKO: Slavonska književnost u XVIII. vijeku. //– poglavlje ; Pseudoklasicizam. Matija Petar Katančić, str. 92–95//. Zagreb, 1907.

DRECHSLER /VODNIK/ BRANKO: Hrvatska čitanka za više razrede srednjih škola. Knjiga II. Povijest književnosti do kraja XVIII. vijeka u primjerima. Priredio — Zagreb 1916. // – Matija Petar Katančić, književno povijesni podaci str. 329–330, primjeri str. 342–346 //

DUKAT VLADOJE: Katančićeva kritika Dellabellina rječnika. Preštampano iz Rešetarova zbornika. Dubrovnik 1931: 1–3

DUKAT VLADOJE: Pisma Josipa Pavlovića–Lučića pisano Matiji Petru Katančiću. Građa za povijest književnosti hrvatske IX. Zagreb 1920: 238–243

DUKAT VLADOJE: Jedno pismo Katančićevo. Građa za povijest književnosti hrvatske VII. Zagreb 1912: 106, 107

FANCEV FRANJO: Engel contra Katančić. Građa za povijest književnosti hrvatske XIII. Zagreb 1938: 315–318

FIRINGER KAMILO: Ponovno otkriće rimske ceste preko baranjskih dravskih močvara kod Osijeka. Osječki zbornik IV. Osijek 1954. //– upotrijebio Katančićeve podatke //

FORKO JOSIP: Crtice iz »Slavonske« književnosti XVIII. stoljeća. I. dio (Pretiskano iz škol. izvješća 1883/84. osječke kr. velike realke) Osijek 1884: 91–102

FRANIČEVIĆ MARIN: Slavonski pisci XVIII stoljeća u okviru hrvatske književnosti. – »Pjesnici i stoljeća«, Zagreb 1974: 236–247

FRANIČEVIĆ MARIN: Slavonski pisci XVIII stoljeća u ovkiru hrvatske književnosti. Forum 2–3/ 1968. // o Katančiću str. 324. 325, 328–331 //

GECI KAPISTRAN: Otac Petar Katančić i o. Marijan Lanosović. Dva prva pisca kapistranske provincije. Pribrao —. Kršćanska škola XLVI /1942. br. 9–10. str. 152–155

GEORGEVIĆ JOVAN: Katančićev prilog objašnjenju najstarijeg slavonskog pisma. Godišnjak Matice Hrvatske 6. Vinkovci 1968.: 209–212

GEORGIJEVIĆ KREŠIMIR: Hrvatska književnost od XVI do XVII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni. Zagreb, Matica hrvatske 1959. //– o Katančiću str. 166–272 //

GORTAN VELJKO: Hrvatski latinisti iz Slavonije. Simpozij »Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti«. Vinkovci–Zagreb 1968. //– o Katančiću str. 134, 135 //

GORTAN VELJKO — VRATOVIĆVLADIMIR: Temeljne značajke hrvatsog latinizma. Hrvatski latinisti I, Pet stoljeća hrvatske književnoati, knj. 2. Zagreb 1969.: 15, 20, 22–23, 18.

LA GRANDE ENCYCLIOPEDIE. Katancsich ou Katancič /Mathieu–Pierre/ Ppotpisano L. L. Parie, H. Lamiraut et Cie. Tome 21. str. 442

HAMM, JOSIP: Polonica w slowniku etymologicznym M. P. Katanczicia. Slavia occidentalis XII. Poznan 1933.

HAMM JOSIP: Matija Petar Katančić, njegova djela i njegov dijalekat. Doktorska disertacija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1934.

HAMM JOSIP: Jedna nepoznata hrvatska oda Matije Petra Katančića. Ode XIII: Roditeljima Martina Pereczki — lat. original i hrv. prijevod. Glasnik Jugoslavenskog profesorskog društva 18/1937/38, 8, 755.

HAMM JOSIP P: Najstarija hrvatska geometrija. Prilog poznavanju naše matematičke terminologije. Nastavni vjesnik 45. Zagreb 1937: 105

HAMM JOSIP P: Etymologicon Illyricum. Nastavni vjesnik 51. Zagreb 1942: 12/36

HAMM JOSIP P: Štokavština donje Podravine. Rad 275. Zagreb 1949 //– citira Katančića, str. 67, 68, bilješke 184, 185 //

HORVAT RUDOLF: Iz prošlsoti Vlapovštine. Zadrugar koledar hrvatskih seljačkih zadruga 1931. str. 133–144 //– odlomak o Katančiću//

HRČIĆ FRAN: Gdje je Katančićeva Molbica, u kojoj je ispjevana jedna od najljepših ditirambičkih pjesama. Književnik Fran Hrčić otkriva Katančićevu Arkadiju kraj Samobora. Novosti, 39/1940. 280: 15; Samoborac, 1/7/ 1940. 44: 1–2, 45: 2–3, 46: 2.

HRVATSKA ANTOLOGIJA. Umjetno pjesničtvo starijega i novijega doba. Sastavio Hubo Badalić. Zagreb, 1892. //– Katančić: Berba u Molbici, str. 78–79 //

Članci u novinama i časopisima objavljeni prigodom znanstvenog skupa

BURIĆ VESNA: Katančić — ponovno uočena vrijednost. Glas Slavonije, 3. 4. 1976.

BOGIŠIĆ RAFO: Pastorala. Glas Slavonije, 26. 3. 1976.

BULAT MIRKO: Ideje hrvatskog preporoda. Glas Slavonije, 24. 3. 1976.

DAMIĆ ANTUN: Red riječi u hrvatskim pjesmama. Glas Slavonije. 26. 3. 1970.

FALIŠEVAC DUNJA: Jesenji plodovi. Glas Slavonije, 26. 3. 1976

FIRINGER KAMILO: Osijek u doba Katančića. Glas Slavonije, 26. 3. 1976.

KATIČIĆ RADOSLAV: Neimar novoštokavskog jezika. Glas Slavonije, 19. 3. 1976.

KRAVAR MIROSLAV: Teorija i praksa klasične metrike. Glas Slavonije, 26. 3. 1976.

MALBAŠA MARIJA: Bibliografija M. P. Katančića. Glas Slavonije, 23. 3. 1976.

MARJANOVIĆ STANISLAV: Veći nego što je poznat. Večernji list, 25. 3. 1976.

MRIJANOVIĆ STANISLAV: Opet u Osijeku. Glas Slavonije, 26. 3. 1976.

MARJANOVIĆ STANISLAV: »Učinite mi to«. Katančić u Osijeku (biografske teme OKO, 8. 4.–22. 4. 1976.

PEIĆ MATKO: Varijacije na temu Katančić. Glas Slavonije, Nedjeljni magain, Nova godina 1976.

PEIĆ MATKO: Varijacije na temu Katančić. Glas Slavonije, 20. 3. 1976.

PEIĆ MATKO: Klasicizam Matije Petra Katančića. Vjesnik 23. 3. 1976.

PEIĆ MATKO: Katančić i evropska kultura 18. stoljeća. Borba, 28. 3. 1976.

PEIĆ MATKO:

PINTEROVIĆ DANICA: Erudit svoga doba. Glas Slavonije, 17. 3. 1976.

SENČAR BOŽO: Danas počinje simpozij o Katančiću, Vjesnik, 26. 3. 1976.

SENČAR BOŽO: Revalorizacija djela Matije Petra Katančića. Vjesnik 31. 3. 1976.

SPAJIĆ EMIL: Doprinos numizmatičkoj nauci. Glas Slavonije, 25. 3. 1976.

Stopedeseta godišnjica smrti Matije Petra Katančića / bp /. Glas koncila. Zagreb, 4. 4. 1976.

VIRC ZLATKO: Najučeniji čovjek svoga doba. vinkovačke novosti, 2. 4. 1976.

Popis održanih saopćenja

26. ožujka

MATKO PEIĆ /Zagreb/: Katančić i evropska kultura XVIII stoljeća

DUŠAN PLEĆAŠ /Osijek/: Naša historiografija o Slavoniji u XVIII i prvoj polovini XIX stoljeća

KAMILO FIRINGER /Osijek/: Osijek u doba Katančićeva života i rada u Osijeku (1772–1788)

STANISLAV MARIJANOVIĆ /Osijek/: M. P. Katančić u Osijeku (bio–bibliografske teme i teze)

DUNJA FALIŠEVAC /Zagreb/: jesenski plodovi M. P. Katančića

VLADIMIR VRATOVIĆ /Zagreb/: Latinsko pjesništvo M. P. Katančića

MIROSLAV KRAVAR /Zadar/: Teorija i praksa Katančićeve klasične metrike

RAFO BOGIŠIĆ /Zagreb/: Pastorala M. P. Katančića

ANTUN DJAMIĆ /Zagreb/: Red riječi u hrvatskim pjesmama M. P. Katančića

DIONIZIJE ŠVAGELJ /Vinkovci/: Filip Kapušvarac– nepoznati tekstovi i napjevi iz stare Slavonije prije Katančića

27. ožujka

JOSIP HAMM /Beč/: Hrvatstvo M. P. Katančića

RADOSLAV KATIČIĆ /Zagreb/: M. P. Katančić i počeci novoštokavskoga standardnog jezika

ZLATKO VINCE /Zagreb/: Jezik M. P. Katančića u prijevodu Svetoga pisma

IVAN MARTINČIĆ/Zagreb/: Slovo o Katančićevu Pravoslovniku

DANICA PINTEROVIĆ /Osijek/: Katančić, arheolog i epigraf

EMIL SPAJIĆ /Osijek/: Katančić kao numizmatičar

MIRKO BULAT /Osijek/: Katančićeve ideje o ilirskom porijeklu Južnih Slavena, njihove posljedice i današnji pogled na taj problem

MARIJA MALBAŠA /Osijek/: Bibliografija M. P. Katančića

VESNA BURIĆ /Osijek/ Uvezi i grafička oprema Katančićevih djela

Program znanstvenog skupa:

Pod pokroviteljstvom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad JAZU i Zajednica kulturnih djelatnosti općine Osijek, Hrvatsko filološko društvo Zagreb i Povijesno društvo Osijek priređuju Znanstveni skup prigodom 150. obljetnice smrti MATIJE PETRA KATANČIĆA. U Osijeku, 26. i 27. ožujka 1976. (Tisak: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb)

Katalog jubilarne izložbe: Muzej Slavonije Osijek. Izložba MATIJA PETAR KATANČIĆ 1750–1825 ŽIVOT I DJELO. Osijek 26. III — 20. IV 1976. < Izdavač: muzej Slavonije, Osijek. Urednik: Nikola Kosanović. Izbor i tekst: Mirko Bulat, Vesna Burić, Stanislav Marijanović. Tisak: Novinsko izdavačko poduzeće »Štampa« Osijek.

Popis održanih saopćenja

M. Malbaša. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb: HBD, 1978. (Posebna izdanja HBD: knj. 16)

M. Malbaša. Osječka bibliografija: tiskarsko–izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742 do 1978. godine. Osijek: JAZU, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981–1985. 2. sv. (Hrvatska bibliografija. Niz A; knj. 6, 7)

Dr. Josip Boesendorfer, bivši ravnatelj Muzeja Slavonije (1941–1949), dr. Danica Pinterović, bivša ravnateljica (1949–1961), koja je Mariju Malbašu i pozvala na rad u Muzej 1951. godine

Prvi veći članak o M. Malbaši: V. Erl. Doprinos Marije Malbaše istraživanju kulturne povijesti Osijeka i Slavonije. // Izazovi pisane baštine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića. Osijek: Filozofski fakultet, 2005, str. 79–101.

Na toj skupštini za predsjednika je izabran dr. Kamilo Firinger, potpredsjednike prof. Ive Mažuran i dr. Anto Fuštar, za tajnika dr. D. Mucić a u upravni odbor su ušli: Erl Josip, Bogner Ivo, Malbaša Marija, Aparac Luka, Zobundžija Vladimir, Blažek Pavle, Vukelić Marija, Kupinski Ivan, Gračan Giga, Čičak Josip, Slaviček Ivo, Fuštar dr. Ante, Ljubanović Vladimir, Martinović Ljubo i Vejić Josip. // D. Mucić. Matica hrvatska u Osijeku: 1960–1970. Osijek: MH, 1971. str. 24

D. Mucić. MH u Osijeku: 1960–1970. Osijek: MH, 1971. str. 24

Isto, str. 32

Zapisnik obnoviteljske Skupštine MH 23. 5. 1990. Arhiva MH

Dokument iz arhiva M. Malbaše. Arhiv MSO

Zapisnik, isto, str. 6

U krsnom listu piše da je krštena kao Marija Ivka, otac Janko Schuster, knjigovođa, majka Lea Fischer. U svjedodžbi polaznici za osnovnu školu (1919) koju je pohađala u Jaegerovoj ulici (današnji Filozofski fakultet) upisano je ime Mira Schuster, što govori o bliskosti s učiteljicom Ankom Graff. Državnu žensku realnu gimnaziju u Osijeku s višim tečajnim ispitom završila je 1928. godine (među potpisanim članovima ispitne komisije su prof. D. Pinterović i dr. A. Hurm); Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (studirala i u Beču, Grenoble–u). Diplomirala 1932. godine (njemački jezik i književnost, francuski jezik i književnost, historiju južnoslavenske književnosti i hrvatskog jezika kao pomoćnog predmeta); ispit za profesora srednjih škola položila u Zagrebu 1938. godine. Rješenjem Savjeta za prosvjetu i kulturu NRH od 1. svibnja 1952. godine prevodi se u zvanje bibliotekara. U zvanje višeg bibliotekara Savjet za kulturu NRH unaprjeđuje ju 24. prosinca 1962. Dobitnica je najvećeg stručnog priznanja Kukuljevićeva povelja 1968. godine

S. Marijanović. Spomen na Mariju Malbašu. // Knjižničarstvo 1, 1(1997), str. 2

Svoj rad započela je kao profesorica njemačkog jezika i književnosti 1. ožujka 1933. godine, gdje radi do 21. lipnja 1948, kada po potrebi službe premještena u učiteljsku školu Osijek; 21. veljače 1951. godine premještena je u Muzej Slavonije Osijek. Umirovljena je 1. kolovoza 1968. Odlaskom u mirovinu i dalje je suradnica Muzeja Slavonije. Radila je kao honorarni predavač francuskog jezika na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a od 1974. godine vanjski je suradnik Centra za znanstveni rad JAZU Osijek. Malbaša dosie. Arhiva MSO

Malbaša Marija (1951). // Osječki zbornik 16. Osijek: Muzej Slavonije, 1997. str. 356

V. Burić. Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek. // Blago Muzeja Slavonije. Osijek: Muzej Slavonije, 1997. str. 180–183.

Arhiv MSO — personalni dosie.

Do njezina odlaska u mirovinu Knjižnica Muzeja razmjenjivala je Osječki zbornik sa 268 institucija u zemlji i inozemstvu. U popisu institucija nalaze se poznati svjetski muzeji i biblioteke. Prema M. Malbaša. Zamjena publikacija. // OZ, 11 Osijek: Muzej Slavonije, 1967, str. 361–369.

Dokument NSK, broj 44/1–1969, od 18. 3. 1969. — Arhiva Knjižnice MSO

Dnevnik počinje voditi 2. X 1962. godine, i vodi ga s prekidima do 1968. (ali npr. 1966. i 1967. godine nema)

Dnevnik rada 1963, str. 26

Isto, str. 34

Isto, str. 35

Isto, str. 37

Isto, str. 10 i 37

Društvo je osnovano 1933. godine sa željom da Muzej uzme pod svoju zaštitu, da mu pruža pomoć i pobrine se za prikladan prostor Muzeja (što je djelomično i uspjelo). Društvo se tijekom djelovanja nije bavilo samo muzejskim problemima nego je rješavalo i druge probleme, te raspravljalo i poticalo osnivanje galerije slika, arhiva i knjižnice. Muzeju su članovi »Murse« pomagali i materijalno, kupovali predmete i poklanjali ih muzeju Bogata djelatnost privukla je i mnoge darovatelje. Aktivnost »Murse« upotpunjuje i izdavačka djelatnost Nakon II. svj. rata potiče se ponovno rad Murse pod nazivom Društvo za zaštitu kulturno–historijskih spomenika i unapređenje urbanističkog izgleda grada Osijeka »Mursa« U početku su najaktivniji stari članovi »Murse« K. Firinger, D. Pinterović. Početkom 70–ih godina Društvo je prestalo s radom. // Arheološki klub »Mursa«: Zapisnici sjednica 1933–1944. / priredio Ante Grubišić. Osijek: Muzej Slavonije, 2005, str. XII–XVIII.

M. Malbaša. Biografija. Arhiv MSO

Arheološki klub »Mursa«, nav. dj. str. XVIII

M. Malbaša. Biografija. Arhiv MSO

M. Rojnić. O desetoj godišnjici DBH. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 5, 1–4(1958–1959), str. 5

V. Bendiš. Pregled rada DBH od godine 1954–1957. Izvaci iz zapisnika i izvještaja glavnih godišnjih skupština. // VBH, 4, 1–4 (1955–1957), str. 178–181.

M. Malbaša. Gradska knjižnica Osijek. // VBH 4, 1–4 (1955–1957). str. 165–166.

M. Malbaša. Arhiva Knjižnice. MSO

Izvještaj o radu DBH od travnja 1962. do travnja 1963. godine podnesen XIV godišnjoj skupštini Društva. // VBH 9, 1–2(1963), str. 78 (72–79)

Arhiv Knjižnice Muzeja. MSO

Nije potpisano, ali kako se dopis našao u Arhivi Knjižnice Muzeja jasno je da je Marija Malbaša povjerenik Društva.

DBH od travnja 1965. do svibnja 1967. (Prema izvještaju koji je podnesen na XVI godišnjoj skupštini.) // VBH 13, 1–2(1967), str. 136 (130–138)

Znamo da je 1975. godine osnivanjem Sveučilišta u Osijeku Gradska knjižnica postala i Sveučilišna, a upravo ove 2005. godine u tijeku je razdvajanje Gradske i Sveučilišne knjižnice Osijek kao zasebnih knjižnica

Dopis HBD–a od 5. listopada 1967. pronašli u ostavštini kao dar Ivana Malbaše. Arhiv MSO

Pronađeni dokument u ostavštini koju je Muzeju predao sin Ivan Malbaša. Arhiv MSO

M. Malbaša. Biografija. Arhiv MSO

M. Malbaša. Stodvadeset i pet godina štamparske djelatnosti u Osijeku. // Osječki zbornik 4(1954), str. 105–140; Osječki zbornik 5(1956), str. 209–232; — M. Malbaša. Izdavačka djelatnost u Osijeku od sredine 18. do početka 20. stoljeća. // Osječki zbornik 6(1958), str. 257–301

T. Jakić. Marija Malbaša: »Bibliographia Essekiana« Pregled osječkog tiska. // Glas Slavonije, 21. IV. 1958.

Isto

M. Malbaša. Povijest tiskarstva u Slavoniji, nav. dj.

M. Malbaša. Osječka bibliografija, sv. 1 i sv. 2. nav. dj.

M. Malbaša. Tiskarstvo, knjižarstvo I izdavačka djelatnost. // Zbornik radova Znanstvenog skupa Osijek kao polarizacijsko žarište. Osijek: Centar za znanstveni rad JAZU, 1981, str. 453–458

M. Malbaša. Tiskarstvo. // Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek Zavod za znanstveni rad HAZU: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga, 1996. (Povijest Osijeka; 2), str. 262–266

M. Malbaša. Povijest tiskarstva..., nav. dj. str. 6

M. Malbaša. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost, nav. dj. str. 453

M. Malbaša. Povijest tiskarstva u Slavoniji, nav. dj. str. 18

Isto, str. 6

J. Boesendorfer. Povijest tipografije u Osijeku. // Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 14. Zagreb: JAZU, 1939, str. 120

M. Malbaša. Tiskarstvo. // Od turskog do suvremenog Osijeka, nav. dj. str. 264–265

M. Malbaša. Isto, str. 263

Isto, str. 265

Isto, str. 266

M. Malbaša. Povijest tiskarstva..., nav. dj. str. 57–59

M. Malbaša. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost, nav. dj. str. 453

Isto, str. 454

Isto, 455

M. Malbaša. Osječka bibliografija, sv. 1, nav. dj. str. 17

Informacija o mojem radu. Nav. dj. str. dokumenta 1–2

M. Malbaša. Osječka bibliografija, sv. 1, nav. dj. str. 6

D. Sečić. Dobitnici Kukuljevićeve povelje. // HKD: 14. III. 1940–14. III. 2000: Spomenica. Zagreb: HKD, 2000, str. 150

M. Malbaša. Biografija. Personalni dosie. Arhiva MSO

Pinterović, D. O razvoju osječkog muzeja // Osječki zbornik 6. Osijek: Muzej Slavonije, 1958. str. 7

Katančić, M. P. Disertatio de columna milliaria ad Eszekum... Eszeki: Typis Ioann. Mart. Diwalt, 1782.

Bösendorfer, J. Osječki predmeti u Magyar Nemzeti Muzeum // Zbornik Arheološkog kluba »Mursa«. Osijek: Arheološki klub »Mursa«, 1936, str. 36

Kodrić, A. Nješto o osječkom Muzeju // Izviešće o Kr. Velikoj gimnaziji u Osijeku 1879/80, Osiek, 1880, str. 4–5

Nakon Andrije Kodrića, 1884. godine na mjesto kustosa dolazi Ferdo Ž. Miler, kolega po struci, za čijeg se djelovanja Muzej preselio u prostorije Kr. velike realke. Miler 1893. godine odlazi u Zagreb gdje nastavlja karijeru književnika i kazališnog djelatnika

Već spomenuta Sedlakovićeva zbirka sadržavala je raznovrsnu građu, koja po muzeološkim odrednicama ulazi u različite zbirke — oružja, numizmata, knjižnu građu,

Izvještaj Kralj. Velike gimnazije u Osijeku 1893/94. Osijek, 1894, str. 21

Burić, V. Muzeološka koncepcija i struktura knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku (magistarski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti, 1980, str. 48

Celestin, V. Neue Zweige des städtichen Museum // Die Drau. Osijek 44/1908. 285, str. 5

Celestin, V. Muzej slob. kr. grada Osijeka // Mi. Osijek 1910, str. 196

U knjižnici se nalaze stručne knjige arheološke, numismatičke, časopisi (Glasnik, Vjesnik, Mittheilungen, Jahreshefte, Stara Hrvatska prosvjeta), historička djela manje vrijednosti, udžbenici koji su se nekoć rabili u ovdašnjim školama... svega 1517 komada. Flod, I. Osječki muzej: nesretna historija jednog muzeja, koji bi mogao biti od velike koristi // Obzor. Zagreb 67/1926. 259, str. 5

Matasović, J. Kup zbirke Oskara Frimla Antunovića // Narodna Starina. Zagreb 8/1929. 18, str. 62–63

Osnivačka skupština Arheološkog kluba »Mursa« // Hrvatski list. Osijek 14/1933. 112, str. 3

među njima: Vjekoslav Celestin, dr. Josip Bösendorfer, Josip Leović, dr. Slavko Diklić, Miodrag Lazarević, ing. Radoslav Franjetić, Mihajlo Živić, Ante E. Brlić, Milan Blažeković, Josip Zorman, Ivan Roch, Jovan Gojković, Lujo Plein

Grubišić, A. Arheološki klub »Mursa«: zapisnici sjednica. Osijek: Muzej Slavonije 2005, str. XII, XV

Proslava 40–godišnjeg rada kustosa muzeja grada Osijeka // Vreme. Beograd 14/1934. 4522, str. 10

Buntak, F. Osječki gradski vodič. Osijek: Društvo prijatelja starina »Mursa«, 1940.

Dr. Franjo Buntak imenovan je kustosom Muzeja 1936. godine, nakon smrti Vjekoslava Celestina

...U Divaltovoj i Lehmannovoj tiskari valja naročito istaknuti jednu od prvih knjiga štampanih u staroj franjevačkoj tiskari u Osijeku (koja je radila od 1735–1774) pod naslovom »Sacer Mons Alverniae« iz 1748... Bunakt, F. Nav. dj. str. 30

Pohranjena je tako u muzejsku knjižnicu i vrijedna biblioteka osječkog odvjetnika dr. Hermanna Weissmanna, s više od 4000. primjeraka

Krajem prosinca u zgradu Klasične gimnazije useljava njemačka gimnazija. Bösendorfer dio građe smješta u Muzej u veljači 1942. g. U prosincu 1943. godine Muzej na pohranu dobiva i fond Državne ženske realne gimnazije i kompletan fond Klasične gimnazije. Dio građe nakon rata vraćen je Gimnaziji.

Komisija za sakupljanje i zaštitu kulturnih spomenika i starina u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Djelovala je tijekom 1945. i 1946. godine

Pinterović, D. O razvoju osječkoga muzeja // Osječki zbornik 6. Osijek. Muzej Slavonije, 1958, str. 19

Dr. Danica Pinterović radila je niz godina kao srednjoškolska profesorica, ali i kao knjižničarka u Ženskoj realnoj gimnaziji. Tijekom rata često dobrovoljno sređuje muzejsku knjižnicu. Prelazi u Muzej 20. rujna 1943. godine.

Osječki zbornik najstarija je stručna muzejska publikacija u Istočnoj Hrvatskoj. Prvi broj predalo je javnosti 1942. godine Društvo prijatelja starina »Mursa« u zajednici s Državnim muzejom u Osijeku. Vinaj, M. Šest desetljeća Osječkog zbornika // Osječki zbornik 27. Osijek: Muzej Slavonije, 2004, str. 270

Izložba Sto godina osječkoga slikarstva (1850–1950), dvobroj 2–3 Osječkog zbornika, Povijest namještaja, uz stručan katalog Danice Pinterović, koja 1949. godine postaje direktoricom Muzeja. Muzej dobiva nove djelatnike — grafičara Jovana Gojkovića, etnologinju Zdenku Lechner, povjesničara Emila Spajića.

Malbaša, M. Biblioteka osječkog muzeja // Vijesti Društva muzejsko–konzervatorskih radnika Narodne Republike Hrvatske. Zagreb. 1/1952. 1, str. 10

Malbaša, M. Problemi muzejskih biblioteka // Glasnik slavonskih muzeja. Osijek. 1967. 4, str. 9

evidencije M. Malbaše od 31. 12. 1953. godine

Iz 1943. godine sačuvan je »Imovnik knjiga: Hrvatski državni muzej: 1943–1951 — završava s rednim brojem 1212. Prva knjiga inventara iz 1943. godine bilježi 5331 redni broj. Malbaša je upisivala građu u četiri inventarne knjige.

Weissmannova biblioteka sadrži dosta pravničke literature, nešto židovske, nekoliko leksikona, gotovo kompletna izdanja Jugoslavenske akademije, a što je od neprocjenjive vrijednosti za muzejski rad, mnoga djela sa područja historije, kulturne historije, povijesti umjetnosti. Imade i nešto beletristike, ali je to razmjerno mali postotak. Malbaša, M. Biblioteka osječkog muzeja // Vijesti Društva muzejsko–konzervatorskih radnika Narodne Republike Hrvatske. Zagreb. 1/1952. 1, str. 12

Stariji dio valpovačke biblioteke, koju je sakupio još grof. Prandau, uglavnom sadrži stare knjige, mnoge su i na latinskom jeziku, pa se vidi da je on bio bibliofil... Najstarije knjige su iz 16. stoljeća, na inkunabule nismo našli. Noviji dio biblioteke ima mnogo časopisa njem., franc. i engleskih izašlih do 1914, zatim dosta publikacija sa lijepim reprodukcijama umjetničkih djela, te starije beletristike na njemačkom jeziku. Velik dio biblioteke zauzimaju djela čisto klasnog karaktera, tj. razni plemićki almanasi i kalendari, heraldika, povijest plemićkih i dinastičkih porodica i slično... Na svemu ovome se vidi opet pečat duha vlasnika, kao i odraz njegove društvene sredine. Malbaša, M. Nav. dj. str. 13

Malbaša, M. Knjižnica Radničkog obrazovnog društva // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. Zagreb. 14/1968. 1–2, str. 109–114

Zavičajnu zbirku pojedinog grada ili kraja, pored sačuvanih arhivalija, pokretnih i nepokretnih spomenika kulture, čini i bibliotečni materijal. Takove su zbirke osnova za svako proučavanje povijesti — svjedoče o prošlom, daju točan i veoma ilustrativan uvid u aktivnosti prethodnika — duhovne, organizacijske i materijalne, točan su dokument trajne djelatnosti, a svojom sakupljačkom osobitošću omogućuju prezentaciju sveg svog sakupljenog i dobro očuvanog fonda u budućnosti. Burić, V. Muzeološka koncepcija i struktura knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku (magistarski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti, 1980, str. 306

Vuković–Motl, S. Zavičajna zbirka // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. Zagreb. 21/1975. 1–4, str. 17–27

Veliku zbirku osječkih tiskovina — knjiga, novina, plakata, pozivnica i dr. Muzej je otkupio od Oskara Frimla Antunovića — Malbaša, M. Osječki bibliograf i bibliofil Oskar Friml Antunović // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. Zagreb. 18/1972. 19, str. 100–113; Matasović, J. Kup zbirke Oskara Friml–Antunovića // Narodna starina. Zagreb. 1271933. 31, str. 144

Malbaša, M. Osječka bibliografija 1 i 2. Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad, Osijek 1981, 1985.

Popis radova Marije Malbaše u Osječkom zborniku: Stodvadesetpet godina štamparske djelatnosti u Osijeku (1748–1873). IV, 105–140; Stodvadesetpet godina štamparske djelatnosti u Osijeku (Nastavak). V, 209–232; Talijanski prijevod opisa sigetske katastrofe iz g. 1570. IV, 152–155; Mihajlo Summa u Osijeku. V, 151–158; Knjigoveštvo 16. stoljeća ilustrirano primjercima iz muzejske biblioteke u Osijeku. VI, 249–256; Izdavačka djelatnost u Osijeku od sredine 18. do početka 20. stoljeća. 3. dio VI:, 257–301; Bibliografija osječkih izdanja u vremenu od godine 1901. do 1918. VII, 191–248; Bibliografija osječkih izdanja u vremenu od 1919. do 1940. godine. VIII, 279–350; Prof. Ivan Medved (im memoriam). IX–X, 287–288; Glazbeni život u Osijeku (Historijski prikaz). IX–X, 137–187; Izdavačka djelatnost u Osijeku u dvadeset poslijeratnih godina. XI, 301–351; Izdavačka djelatnost u Osijeku od 1967. do 1971. godine. XIII, 303–373; Izdavačka djelatnost u Osijeku 1972. i 1973. godine. XIV–XV, 383–416; Stručno osoblje zaposleno od osnutka do danas. XVI, 351–363; Pregled sadržaja Osječkog zbornika od br. I do XV (1942–1975). XVI, 363–375; Popis rasprava, članaka i sitnih priloga po autorima. XVI, 375–383; Analiza i karakteristika tiskarsko–izdavačke djelatnosti u Osijeku. XVII, 209–223.

Rezultat bavljenja ovom temom je i djelo Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo. 1978

Malbaša, M. Osječka bibliografija 1 i 2. Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti centar za znanstveni rad Osijek, 1981, 1985.

Malbaša, M. Rukopisne bilješke

Vinaj, M. Šest desetljeća Osječkog zbornika // Osječki zbornik 27. Osijek, 2004, str. 273

Posljednji broj Osječkog zbornika 27, poslan je na 400 adresa u Hrvatskoj i 258 u inozemstvu

Malbaš, M. Problemi muzejskih biblioteka // Glasnik slavonskih muzeja. Osijek. 1967. 4, str. 10

Raspored struka može svaka biblioteka urediti prema svojem fundusu pridržavajući se pri tome općih principa rasporeda općih ljudskih znanja i nauka. Prema potrebi mogu se otvoriti nove grupe i podgrupe te ih obilježavati kombinacijom slova i brojeva, Važno je da se unutar jedne knjižnice to raspoređivanje po strukama dosljedno provodi. Bibliotečni listići pišu se strojem u tri primjerka, tako da se jedna serija svrstava po alfabetskom redu, druga po tekućem broju, a treća po strukama i unutar tih struka opet po alfabetskom redu. Na taj su način u katalogu na okupu knjige iste struke, u alfabetskom katalogu knjige istog autora, a u mjesnom poredane kao što stoje na policama. M. Malbaša. Nav. dj., str. 10

Malbaša, M. Biblioteka osječkog muzeja // Vijesti Društva muzejsko–konzervatorskih radnika Narodne Republike Hrvatske. Zagreb. 1/1952. 1, str. 12

Marija Malbaša sudjelovala ja na muzejskim izložbama. Strossmayerova izložba, 1955. godine (M: Malbaša. Strossmayerova izložba u osječkom muzeju, Vijesti Društva muzejskih i konzervatorskih radnika Hrvatske $/1955, 5, 106–197; Spomenici kulture u Slavoniji — kolektivna izložba slavonskih muzeja u čast Tjedna muzeja, Izložba u Muzeju Slavonije, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske,) /1960, 4 120–122; Izdavačka djelatnost u Osijeku kroz dva desetljeća, 1962; Glazbeni život u Osijeku u prošlosti, 1962; Dokumenti o razvoju gimnazije, 1966; 130–godina ilirskog pokreta, 1966; Sjećanje na Franju Krežmu, 1967.

1969. godine knjižnicu preuzima mr. sc. Vesna Burić, a nakon njezine prerane smrti 2002. godine mr. sc. Marina Vinaj

Tekst je ovdje prvi puta objavljen, a rukopisna verzija se nalazi u ostavštini Marije Malbaše u Muzeju Slavonije u Osijeku.

S obzirom da je tekst pripremljen prema rukopisnoj ostavštini, na ovaj način označujemo riječi koje nismo mogli dešifrirati.

Navigacija

Kolo 2, 2005.

Memorabilije

Marija Malbaša

Iz ostavštine: Bibliografija Matije Petra Katančića