Dobrovoljno izumiranje čovječanstva

Dobrovoljno izumiranje čovječanstva

Prema riječima Vincenta Cannistraroa, bivšeg dužnosnika CIA–e i jednog od voditelja Državnog vojno–obavještajnog centra, pokret za očuvanje okoliša izrazita je opasnost. Cannistraro nerijetko izražava bojazan da članovi radikalne frakcije tog pokreta — čovjekomrzljivi i zemljoljubivi ludi znanstvenici — ne prezaju ni od čega, kako bi planet spasili od ljudskog uništavanja. U ostvarivanju tog nauma, njihovo djelovanje moglo bi u budućnosti ići za potpunim ili gotovo potpunim uništenjem ljudske rase, a postoje naznake — ističe Cannistraro — da pojedinci već rade na razvoju virusa koji će izbrisati čovječanstvo s lica zemlje, dok će svi ostali organizmi biti pošteđeni.

No jedan od rodonačelnika ideje o izumiranju čovječanstva, Les U. Knight, koji bi svakako mogao biti jedna od utvara u Cannistrareovim noćnim morama, sve je samo ne mizantrop. On voli planet Zemlju, ali — usprkos tvrdnjama o nužnosti našeg nestanka — voli i ljude. Njegovo životno djelo pretočeno je u takozvani Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva, slobodno udruženje ljudi koji su se zavjetovali na nerazmnožavanje, uvjereni da rješenje problema ugroženosti planeta leži u postupnom i, dakako, svojevoljnom izumiranju ljudske rase. Upitan jesu li dobrovoljci tog pokreta najvećim dijelom mizantropi, Knight je odgovorio niječno. Za razliku od nas, piše on, mizantropi ne teže dobrovoljnom nestanku čovječanstva; većina čovjekomrzaca priželjkuje pojavu što većeg broja neizlječivih bolesti... Trideset posto ljudi koji danas umiru u svijetu, uopće nije trebalo umrijeti. Ti se ljudi uopće ne bi rodili, da su njihovi roditelji imali izbora. A rodili su se nažalost, kako bi gladovali i umrli užasnom smrću... Zaključak je jasan: niža stopa nataliteta znači višu kakvoću života, ukupnog života na Zemlji, pa tako i ljudskog.

Knight vjeruje da će kakvoća života biti najviša kada stopa prirasta čovječanstva dosegne ništicu. On čak ide korak dalje od starog pojma Nulte stope prirasta populacije te izlaže napredniju ideju nulte populacije. Svijetu koji sa svim postojećim životnim oblicima danas stenje pod jarmom Homo sapiensa, taj i takav čovjek zasigurno ne bi nedostajao, ističe Knight. Ljudi zapravo nisu dio šireg hranidbenog lanca, stoji u nastavku njegova proglasa. Kada bismo nestali, kada bismo sa sobom ponijeli sve svoje gadosti, svoje domaće životinje i izbrisali svaki trag svojeg postojanja, budite sigurni da nikome ne bismo nedostajali. Štoviše, bit je u tome da bismo time uvelike osna'ili životni sustav na planetu. Biosfera bi konačno odahnula.

No iako bi biosfera odahnula, ovakva je zamisao mnogima uistinu zastrašujuća. Tako ne misli i Knight, koji nimalo ne žali zbog našeg nužnog i neizbježnog nestanka — koji bi, dakako, značio i kraj umjetnosti, glazbe, povijesti, znanosti, filozofije, književnosti i baseballa, kao i svih loših stvari. Osjećam tek blagu sjetu, piše Knight, tugu zbog nestajanja nečega što je imalo zadivljujuće potencijale, ali je iz nekog razloga pošlo u krivom smjeru. Sve stvari koje čovjek smatra bitnima, bitne su isključivo čovjeku. Te vrijednosti ne pomažu ni jednome drugom biću. Možda mi je nešto promaknulo, ali doista se ne mogu sjetiti ničega što je bitno za čovjeka a da je istodobno bitno i za ostatak planeta, preostali dio prirode. S našim nestankom, sve će to nestati, a medvjedima zasigurno nećemo nedostajati, ako prežive do trenutka našeg nestanka.

Oni koji ne žele prihvatiti nužnost nestanka čovjeka, prema Knightovu mišljenju, jednostavno poriču zbilju; ako se ikada suoče sa zbiljom, i oni će postati članovima pokreta za dobrovoljno izumiranje čovječanstva.

Ljudima koji nisu u doticaju s dobrovoljcem u sebi, Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva može se učiniti ekstremnim prijedlogom rješenja svjetskog problema. Takvim pojedincima Les U. Knight vjerojatno djeluje poremećeno. Reader's Digest, časopis u kojem je sredinom 1992. godine objavljena skraćena verzija teksta o Pokretu za dobrovoljno izumiranje čovječanstva izvorno objavljnog u New Age Journalu, proglasio je središnju zamisao tog pokreta neviđenim pretjerivanjem; valja međutim imati na umu da su tim putem središnje zamisli pokreta doprle do stotinu milijuna čitatelja, s obzirom da se Readers Digest prevodi na sedamnaest jezika. These EXIT Times, časopis Pokreta za dobrovoljno izumiranje čovječanstva, u svom se odgovoru na komentar srdačno zahvalio urednicima Readers Digesta, dodavši kako njihov komentar jasno osvjetljava sve apsurde današnjeg društva, pa je u tom smislu prvi korak u pravcu dokidanja tih apsurda. Jedan od manjih apsurda današnjeg društva su i časopisi koji se — preširoki za jednostavno bacanje u WC–školjku — neprestano gomilaju. Spomenuta primjedba u jednakoj se mjeri odnosi na Readers Digest i These EXIT Times.

Readers Digest, to čvrsto utočište znanog američkog zdravorazumlja, vjerojatno nikada neće moći shvatiti neuobičajeno razmišljanje u podlozi Pokreta za dobrovoljno izumiranje čovječanstva. Američka praksa stalnog uzgoja novih ljudi koja ima za cilj održati u pogonu proizvodno/potrošački mehanizam, ekonomski razvoj i povećanje radne snage zasnovana je na velebnoj obmani. Mnogi čini se smatraju da svoje potrošačke grijehe mogu iskupiti tako što kupuju sladoled nazvan Prašuma ili pak troše proizvode na čijem pakovanju stoji oznaka reciklirano. Ljudi se općenito smatraju ekološki osviještenima, ali se pritom nikako ne žele suočiti s činjenicom da je svaki novi čovjek pokretna, živuća, ekološka katastrofa.

Bismo li onda svi trebali počiniti samoubojstvo? Prirodna smrt, piše Les U. Knight, dovoljno je brza. Živeći, čovjek može učiniti puno toga. Smrt ne rješava ništa. To je zapravo bit Pokreta za dobrovoljno izumiranje čovječanstva — izumiranje čovječanstva je dobro, dok prijevremena smrt to ni u kom slučaju nije. No iako izumiranje čovječanstva valja ostvariti prestankom daljnjeg razmnožavanja, a ne prijevremenom smrću, takvo izumiranje mora biti dobrovoljno: ...Temeljni razlog zbog kojeg ono mora biti dobrovoljno, piše U. Knight, jest taj što jednostavno nije moguće odjednom postići potpuno dokidanje životonosnog potencijala reproduktivnih tekućina Homo sapiensa na čitavom planetu... Ako biste, dakle, pokušali provesti bilo kakav nedobrovoljni projekt izumiranja čovječanstva, bio bi to čisti genocid. To je moj najveći prigovor pitanju prerane smrti.

Iako se možda čini da dobrovoljce nije lako pronaći, Knight smatra da je svatko u biti dobrovoljac ili potencijalni dobrovoljac. U svijetu postoje milijuni dobrovoljaca našeg Pokreta, tvrdi on. Mnogi od njih toga još nisu svjesni i nisu me o tome obavijestili. No siguran sam da diljem svijeta ima milijuna ljudi koji su došli do istog zaključaka kao i ja. A taj glasi da bi planet puno bolje funkcionirao bez čovjeka. Ako malo o tome razmislite, shvatit ćete da je dobrovoljna metoda zapravo jedini izvediv i moralan način izumiranja čovječanstva.

No kako uvjeriti milijune vazdaplodnih, manijakalnih razmnožavatelja i kako u njima probuditi unutrašnjeg dobrovoljca? Svakodnevnim slanjem obavjesnih pošiljaka ili kucanjem na vrata poput kakva trgovačkog putnika koji nudi izumiranje čovječanstva? Les U. Knight ne traži takvu vrstu dobrovoljaca.

Sam pokret, piše on, nikada nije uspio okupiti svoje članove; štoviše, to se najvjerojatnije nikada neće dogoditi. Dobrovoljci su međusobno toliko različiti da je možda i bolje da se nikada ne sretnu i razgovaraju o spomenutoj temi. Bilo bi, međutim, divno kad bismo se svi međusobno složili. Često se dopisujem s ljudima koji se zasigurno međusobno ne bi slagali, ali unatoč tome smatraju da bi planet puno bolje funkcionirao bez ljudi i da je dobrovoljno izumiranje najbolji način za postizanje tog cilja. Iako izdaje svoj glasnik i tiska naljepnice sa sloganima kao što su, primjerice, Hvala što se ne razmnožavate ili Živimo dugo i izumrimo, Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva ne zagovara aktivističke taktike poput prosvjeda na ulicama Washingtona.

S obzirom na to da glasnik sklapaju dobrovoljci, U. Knight uopće ne može procijeniti koliko je primjeraka glasnika u optjecaju. Prvo izdanje glasnika, zamišljeno kao proglas, pokušaj je upoznavanja s temeljnim zamislima pokreta i pojašnjavanja nekih temeljnih zabluda o samome pokretu. Tako na jednom mjestu stoji:

Glasnik These EXIT Times ne pokušava prikazati ljudsku rasu kao pohlepnog, nemoralnog nametnika koji živi na nekoć zdravoj površini ovog planeta. Taj vid negativnosti ne nudi nikakva rješenje za sve one strahote uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Glasnik se prije svega bavi izlaganjem mogućeg alternativnog rješenja što ga Pokret zagovara u svrhu dokinuća iskorištavanja i sveobuhvatnog razaranja Zemljinog eko–sustava.

Kao što je svim dobrovoljcima poznato, jedina alternativa izumiranju milijuna, možda i milijarda biljnih i životinjskih vrsta jest dobrovoljno izumiranje jedne vrste: Homo sapiensa, odnosno nas ljudi.

Uvodni tekst što ga je napisao sam Knight, zagovor je svojevoljne muške sterilizacije u kojem autor poručuje čitateljima da... prestanu raspravljati o ženskim pravima i sami učine ono što zagovaraju. Čitatelje se također podsjeća da žene zbog korištenja pilule nerijetko trpe bolne posljedice poput pobačaja, spontanih pobačaja, pa i samog poroda dok većina nas ne želi podnositi ni tanak sloj gume prevučen preko vrška našeg intimnog organa. Slijedi usrdna molba: Pa, hajdemo onda muškarci. Ne dopustimo da netko pati zbog nas, te zaključak da prema svjedočenju milijuna ljudi sterilizacija muškaraca zauvijek rješava sve probleme i nedaće kontracepcije... Svežite omču u međunožju i nikada više nećete morati reći: žao mi je.

Oko nas je, dakako, mnoštvo nesvezanih omči i mnoštvo muškaraca koji moraju govoriti kako im je žao, iako neki čak ni to ne čine. Nesretni rezultat najčešće je pobačaj ili, što još gore, rođenje djeteta. Pokret ipak podržava pobačaj samo onda kada je žena trudna. Trudnoću, piše Knight, valja spriječiti kad god je to moguće. Neželjena trudnoća uzrok je gotovo svih pobačaja, a Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva ni u kom slučaju ne podržava neželjenu trudnoću. Pokret, štoviše, ne podržava ni željenu trudnoću. Kada ne bi bilo potrebe za pobačajem, pobačaj i ne bi postojao.

Što je Knighta dovelo do takvih spoznaja? Što mu je dalo hrabrosti da se upusti u pohod koji je sadržajem protivan gotovo svim uvjerenjima u svim kulturama svijeta? Knightova priča počela je, kako sam tvrdi, kada je napustio vojsku:

Ubrzo nakon napuštanja vojske Ujaka Sama, uključio sam se u ekološki pokret koji je tada kako po pitanju sadržaja, tako i popularnosti, bio još u povojima. Postalo mi je jasno da svi putovi vode ka čovjeku i ljudskoj djelatnosti; koliko god dobri bili, kao ljudi ipak svakodnevno povlačimo vodu u našim zahodima... a ni jedna benzinska crpka na svijetu ne nudi benzin koji ne zagađuje okolinu. U svakom slučaju, shvatio sam nekoliko stvari: prije svega, da su moguća alternativna rješenja opsegom izrazito ograničena, zatim da čovječanstvo može smanjiti loše posljedice svoga djelovanja, ali da će one uvijek biti znatne i, konačno, da svaki novorođeni čovjek automatski znači daljnjih sedamdesetak godina potrošnje i zagađivanja. Ta jednostavna spoznaja označila je početak mog životnog puta.

Teorija o »Nultom prirastu stanovništva« tada je još bila u razvoju, baš kao i pojam »populacijske bombe«. Oba su pravca predlagala maksimalno dvoje djece... jer se ta brojka činila najradikalnijim rješenjem koje je tadašnja populacija bila spremna prihvatiti. No, unatoč tomu što su neki to ozbiljno shvatili, stopa nataliteta u svijetu nastavila je rasti. Tada mi je postalo jasno da je planet moguće spasiti isključivo odustajanjem od rađanja na svjetskoj razini. Rezultate takva odustajanja projicirao sam dvadesetak godina unaprijed i stvari su počele izgledati puno bolje. U takvom svijetu nije bilo čedomorstava, zlostavljanja djece ni maloljetničke delinkvencije. Sve one skupe stvari, od jednokratnih pelena do obiteljskih automobila i kuća, postale su suvišne. I što je najbolje, Zemljina atmosfera dobila je priliku za predah. Sve što sam, dakle, morao učiniti jest podijeliti tu spoznaju sa svim ljudima, a oni će je zasigurno prihvatiti.

Poput većine ljudi, na putu do sadašnje gorljivosti prošao sam brojne faze. Početni naivni optimizam ubrzo je zamijenjen gnjevom pravednika; uslijedili su trenuci potpune apatije i konačno potpuni bijes.

Godine 1977, osnovao sam u Oregonu skupinu Zeleni rat i preuzeo ulogu zapovjednika u akciji Naoružajmo kitove. Kada su se kitovi odbili boriti, postalo mi je jasno da su nasilne metode kojima ljudi tako često rješavaju probleme zapravo ključna sastavnica samog problema. Ako kitovi mogu oprostiti ljudima, oprostit ću im i ja. Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva nametnuo se kao očiti izbor...

Les U. Knight pridružio se kitovima u prostoru dubinske ekologije i uzmaka nije bilo. Pred njim je stajala teška zadaća: navesti svijet da mu se pridruži. Ljestvica ekološke osviještenosti koja posredstvom mogućih devet razina, odgovara na pitanje Koliko je duboka tvoja ekološka svijest?, u tom je smislu dobar početak za svakog potencijalnog dobrovoljca. Ljestvica opisuje jedinstveni niz razina ekološke svijesti u opsegu od Površne koju obilježava iskaz: vodimo brigu o našem planetu, kao i o svakom drugom oruđu, do Nedokučivo duboke razine koju pak obilježava iskaz: Brzo uništenje je predobro za čovjeka. Neki užasan, smrtonosni virus iz svemira jedino je primjereno rješenje.

Ludi zaštitari okoline o kojima govori Vincent Cannistraro, prebivaju prema tim mjerilima u nigdjezemlju nezamislivo duboke ekološke svijesti; dobrovoljci Pokreta za dobrovoljno izumiranje čovječanstva spadaju pak u razinu Odmjerene osviještenosti; njihov slogan mogao bi glasiti: Ljudi su prevelika prijetnja životu na Zemlji. Ta bi vrsta stoga trebala izumrijeti.

Na svome putu do razine Odmjerene osviještenosti (nikako ne i dublje), potencijalni dobrovoljci proći će različite razine na razvojnoj putanji napredujuće svijesti, od pred–osviještenosti, šoka, poricanja, opravdane ljutnje, ogorčenog beznađa, mirenja s beznađem, sve do ponovnog buđenja nade i posljednje faze potpune predanosti.

Iako bi Razvojni pravac progresivne svijesti mogao postati temeljem New Age–religije, Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva ipak nije vezan uz neku određenu duhovnu praksu ili religiju; Knight tako napominje da se cilj pokreta ne kosi ni sa jednom njemu poznatom religijom, usprkos judeo–kršćanskom naputku: plodite se i množite:

Usporedno s takvim naputcima, postoje i oni koje ističu da Zemlja pripada Bogu, te da čovjek mora voditi brigu o njoj, jer je ona Božja, a ne njegova, piše Knight. Pročitate li Bibliju pažljivo, vidjet ćete da se nestajanje životinjskih i biljnih vrsta kao posljedica čovjekova djelovanja, kosi s naglašenom ekologijskom sastavnicom kršćanskog mišljenja... Siguran sam da postoje ljudi koji sebe smatraju kršćanima i užasavaju se pomisli o mogućem izumiranju ljudske rase, a da pritom nisu svjesni da religija kojoj pripadaju i sama govori o vremenu kada više neće biti nijednoga čovjeka na planetu.

Skupina dobrovoljaca Pokreta kršćanske vjeroispovijesti, sastavila je popis biblijskih navoda koji podržavaju ideju o dobrovoljnom izumiranju čovječanstva. Starozavjetni navod: Jao onima koji kuću za kućom grade i polje za poljem siju, sve dok na kraju ne ostane niti jednoga mjesta na Zemlji na kojem bi mogli biti sami, jasno upozorava na posljedice prenaseljenosti. U Evanđelju po Luki stoji: Blažene su utrobe što nikada ne rodiše i grudi koje nikada ne dojiše; nije li to svojevrsni naputak Isusov da se postane dobrovoljcem Pokreta za dobrovoljno izumiranje čovječanstva — pa i sam je Isus, kao što je svima poznato, bio takav dobrovoljac.

Nakon što je posredstvom medija dosegnuo stotinu milijuna potencijalnih dobrovoljaca, Pokret za dobrovoljno izumiranje čovječanstva vjerojatno se — poput Cannistrarova smrtonosnog virusa — polako širi. No virus Pokreta neće uzrokovati ljudsku patnju, nego će je zauvijek izliječiti.

Svima onima koji još nisu zaraženi virusom Pokreta, koji još uvijek tragaju za rješenjem svjetskog problema, Les U. Knight daje kratak savjet: »Ako niste dio rješenja, onda ste dio problema« tvrde neki. Istina je, međutim, da smo svi mi rođeni dijelom kao problem, a dijelom kao rješenje. Pogledajte oko sebe i vidjet ćete problem. Pogledajte u sebe i naći ćete rješenje.

Preveo Višeslav Kirinić

(Emitirano u emisiji »Alternet«, urednik Zoran Roško.)