U knjizi Zaštićene vrste Helena Peričić Herenda okupila je niz raznovrsnih kratkih realističnih priča povezanih interesom za ranjive, osamljene ili nesretne likove, koji zbog vlastitih moralnih odabira trpe neku vrstu društvene nepravde ili osobnoga razočaranja. Sjetan ugođaj i atmosfera poraza obavijaju autoričine „isječke iz stvarnosti“ u kojima se ipak s vremena na vrijeme događaju manje pobjede ili kratkotrajne radosti.
Posebno mjesto u knjizi zauzima duža pripovijetka „Trogirska priča o bezimenoj“ u kojoj je autorica, pošavši od donedavno nepoznate tragedije Trogirski vojvoda ruskoga književnika Dmitrija Vasiljeviča Averkijeva iz 19. stoljeća, napisane na temelju priče iz dalmatinske predaje, ispisala domišljatu fikcionalnu priču o ljubavnom životu njezina autora, koju „s onu stranu groba“ pripovijeda njegova udovica. Zaodjenuta u ruho profinjene proze melankoličnoga tona ova povijesna pripovijest evocira minuli svijet staroga Trogira i čežnju za idealnim, nemogućim ljubavima.
Biblioteka Koloplet hrvatske proze, knjiga 6, glavni urednik Luka Šeput, izvršna urednica Romana Horvat, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Pavao Damjanović, tisak Kerschoffset d.o.o., Zagreb.
Helena Peričić Herenda rođena je u Zadru 1961, gdje je za-vršila redovitu osnovnu, osnovnu glazbenu školu i gimnaziju. Diplomirala je 1985. komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1989. i magistrirala. Doktorirala je 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Klikni za povratak