Spoznajna teorija

»U pomanjkanju suvremenih odgovora na pitanje o spoznaji stoje nam na raspolaganju tradicionalni odgovori na to pitanje i u njima možemo naći ispunjenje naše spoznajne težnje. Čovjek je živo biće koje posjeduje logos - zőon lógon éhon - i ako je svijet logički sazdan onda nema granica ljudskoj spoznaji. Ono što je u krizi nije toliko filozofija kao metafizika koliko povjerenje u um kao nosivi temelj svijeta. Povratak k umu filozofski je odgovor na religijski povratak k Bogu u čemu se jedino može obnoviti filozofija kao i religija. U tom povratku k umu nalazi i spoznajna teorija svoje mjesto jer ona povezuje i ujedno spaja u jedno logos svijeta i logos čovjekov«.

Tako Marijan Cipra piše na kraju svoje studije o spoznajnoj teoriji, rasprave u kojoj se propituju geneza spoznajne teorije, principi spoznavanja, pojmovi vjere, znanja i istine, postignuća srednjovjekovne metafizike te poredak vrijednosti.