Policijski izvještaj iz 1972. o radu Središnjice i ogranaka Matice hrvatske što su ga sastavila trojica inspektora Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske. Izvještaj je nastao na temelju brižljivo prikupljanih obavijesti o Matičinu radu diljem Hrvatske: o manifestacijama, predavanjima i skupovima što ih je Matica hrvatska organizirala, o njenom ustrojstvu i njenim članovima i njihovim javnim istupima. Ovaj svojevrsni policijski dosje trebao je predstaviti Maticu hrvatsku kao oporbu tadašnjoj vlasti, dakle kao političku a ne kao kulturnu instituciju, a poslužio je i kao dokument u sudskim progonima i utamničenjima Matičinih djelatnika.
Pročitajte zaključne misli iz Izvještaja:
I
Svrha Matice hrvatske bila je: širenje književnosti, umjetnosti i nauke na području SFRJ. (Pravila Matice hrvatske iz 1963. godine).
II
Stavovi u organima upravljanja Matice o potrebi da Matica ojača i zauzme dominantnu ulogu u društvu, Pravilima iz 1970. godine dobili su organizaciona i sadržajna rješenja. Matica postaje policentrična organizacija sa naglašenim funkcijama centra Ż Središnjice, gdje jedan ekstremni dio članstva preuzima ulogu »operativnog rukovodećeg vrha« stvarajući planove da kroz Maticu lansira »buđenje nacionalne svijesti« u Hrvata kao »drugog hrvatskog preporoda« i stvori iluzije o nastajanju »masovnog pokreta« za »oslobođenje« Hrvatske od potlačenosti i eksploatacije u jugoslavenskoj federalnoj zajednici. Raspaljujući šovinizam, bacanjem krivnje na druge nacije u jugoslavenskoj zajednici zbog neriješenih društvenih problema, »rukovodeći vrh« Matice postao je ideolog »masovnog pokreta«, izvor separatizma i žarište nacionalizma stvarajući preduvjete za izdvajanje hrvatskog naroda iz jugoslavenske zajednice i drugačiji oblik društvenog i političkog uređenja hrvatske države (... »Za hrvatski narod Hrvatska je nacionalna ideja, najviša ideja... u tom kontekstu i socijalističko samoupravljanje nije svrha, nego samo jedno od sredstava da se to postigne...«).
Tako nastala nacionalistička ideologija, istakla je Maticu hrvatsku kao jedinog borca za prava hrvatskog naroda, dovela ju do sprege sa političkom emigracijom i pretvarala u pokret za »ujedinjenje« svih Hrvata.
»Masovni pokret«, iniciran i materijaliziran kroz organizacionu strukturu Matice (u zemlji ograncima, u inozemstvu društvima prijatelja Ż kao unutrašnja i vanjska opozicija), djelovanjem jednog dijela članstva Matice dobio je obilježja političkih akcija usmjerenih na promjenu postojećeg društvenog i političkog uređenja u SRH.
III
Matica hrvatska, dopustivši da zbog neprijateljskog djelovanja jednog dijela svoga članstva postane žarište kontrarevolucije, odstupila je od svoje svrhe određene Pravilima i kao udruženje za širenje književnosti, umjetnosti i nauke razvijala se i prerasla u udruženje za ostvarivanje kontrarevolucionarnih ciljeva.
Zagreb, travnja 1972. godine
U Matičinim novinama Vijencu također su objavljeni ulomci iz Izvještaja.
Biblioteka Građa za povijest Matice hrvatske, knj. 1, urednica Jelena Hekman. - Proslov Josipa Bratulića, imensko kazalo.
Klikni za povratak