Hrvatski tjednik

Deskriptivno-kronološka bibliografija Hrvatskoga tjednika osim standarnih bibliografskih podataka, donosi i gotovo 2000 bilježaka, sažetaka i komentara o sadržaju i tematici članaka. Radi lakšega snalaženja i pretraživanja gradiva u knjizi, čitatelju je na raspolaganju pet kazala. Posebna je pažnja posvećena sastavljanju predmetnoga kazala pri čijoj je izradi priređivač nastojao ići u dubinu, detaljnom sadržajnom analizom i predmetnom razradom članaka. Bibliografija Hrvatskoga tjednika zamišljena je prije svega kao pripomoć pri istraživanju toga novinskog fenomena, važnoga povijesnog izvora za razdoblje hrvatskoga nacionalnog pokreta, tzv. hrvatskoga proljeća.

Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. Pokrenut je na vrhuncu postrankovićevskog razdoblja kao medij pomoću kojega je Matica hrvatska izravno komunicirala s hrvatskom javnošću i koji je pokušao popuniti prazninu nastalu posustajanjem Telegrama. Međutim, ubrzo je HT postao središnjim mjestom za artikuliranje i promidžbu ideja hrvatskoga proljeća. Prva redakcija novina (od br. 1 do 12), sastavljena mahom od novinarskih neprofesionalaca i novinarskih početnika, ali odvažnih i odlučnih intelektualaca na čelu s glavnim urednikom Igorom Zidićem i odgovornim urednikom Jozom Ivičevićem, zacrtala je koncepcijski jasan program kritičkih i hrvatski orijentiranih novina koje su otvoreno i argumentirano prozivale socijalistički režim zbog gospodarsko-političkih, demografskih i kulturnih promašaja i zastranjenja.

Drugoj redakciji novina (od br. 13 do 33), organizacijski profesionalnije ustrojenoj, na čelu s glavnim urednikom Vladom Gotovcem, uspjelo je postići iznimnu nakladu za tadašnja vremena (130 000 prodanih primjeraka). Prodor HT-a do svih slojeva hrvatskoga društva izazvao je burne reakcije među kulturnom i političkom elitom tadašnje Jugoslavije. Socijalistički je režim u Hrvatskome tjedniku i Matici hrvatskoj "prepoznao" političke oponente i opozicionare, nazvavši ih leglom kontrarevolucionarne politike i hrvatskoga nacionalizma. Metodama političkoga terora, isti je režim nakon sastanka u Karađorđevu krajem 1971., ugušio i de facto zabranio rad i Tjedniku i njegovu nakladniku, a njihove je istaknute djelatnike poslao u zatvor.

Više o Hrvatskome tjedniku možete pročitati u posebnome prilogu Vijenca, Matičinih novina za književnost, znanost i umjetnost (br. 204-205/27. prosinca 2001).