Priredio latinski tekst, preveo, komentirao i dodao kazala BRANIMIR GLAVIČIĆ
Priredio BRATISLAV LUČIN
Najambicioznije, najopsežnije i najvažnije Marulićevo djelo na latinskome jeziku alegorijski je ep, tematski usredotočen na starozavjetnu priču o kralju Davidu i njegovu uzbudljivu životu ispunjenom nizom sudbinskih obrata. Epu je Marulić pridodao i prozni dodatak, tropološko izlaganje o Davidu kao preteči Krista.
Napisan početkom 16. stoljeća u zreloj pjesnikovoj životnoj dobi i hvaljen među Marulićevim suvremenicima, ep je pod nejasnim okolnostima ostao neotisnut za autorova života, štoviše, čak je i autograf izgubljen za nekoliko narednih stoljeća (pronađen je 1922).
Prvo izdanje Davidijade obajvljeno je 1954., a hrvatski prepjev Branimira Glavičića 1974. Književni povjesničari i latinisti Davidijadu cijene kao najbolji i najautentičniji kršćanski alegorijski ep svojega vremena.
Matičino izdanje Davidijade s usporednim hrvatskim prijevodom i komentarom Branimira Glavičića priredio je za tisak istaknuti hrvatski marulolog Bratislav Lučin. Ovo je drugi objavljeni svezak Marulićevih izabranih djela (među tri predviđena) u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti.
Edicija Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 141, urednik knjige Tonko Maroević, redaktorica i izvršna urednica Dražana Radman, likovno-grafička oprema Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Denona (Zagreb). — Knjiga je opremljena sa 16 c/b ilustracija, Komentarom prevoditelja, Usporednim popisom biblijskih imena i kazalom imena (sastavili B. Glavičić i B. Lučin), Tekstološkom napomenom priređivača te Tumačem imena i izraza i Rječnikom (sastavila D. Radman). — Naklada: 400 primjeraka
Pjesnik i prozni pisac (Split, 1450–Split, 1524), potomak splitske plemićke obitelji Pečenić/Pecenić; oblik Marulić nalazi se u Juditi; otac hrvatske književnosti, tvorac prvog epa na hrvatskome jeziku (Judita), kanonski pisac kršćanske književnosti i književnosti europskog humanizma
Klikni za povratak