Zbirka autorovih izabranih rasprava – objavljenih posljednjih godina izvorno na njemačkome jeziku – predstavlja svojevrstan presjek njegova višedesetljenog rada na proučavanju i tumačenju Schellingova djela. Autorova je namjera da hrvatskom čitatelju pokuša približiti mislioca »čije je djelo, dakako ne kao jedino, u svijetu već duže vremena u središtu povijesno-filozofijskih istraživanja, a u Hrvatskoj je još uvijek razmjerno nepoznato i rijetko proučavano«.
U središtu su Barbarićevih rasprava te Schellingova tumačenja pojmova materije, glazbe, mitologije, grčkih misterija i slobode. Šesto, zadnje poglavlje knjige sadrži opširnu i inovativnu interpretaciju Schellingova glavnog, nedovršenog i zahtjevnog djela Razdoblja svijeta (Weltalter) koje posljednjih dvadesetak godina privlači sve veću pozornost istraživača povijesti filozofije.
♦ ♦ ♦ ♦ ♦
»Barbarić i u ovim tekstovima ‒ što je upućenijim poznavateljima poznato i iz ostalih njegovih u Hrvatskoj objavljenih radova ‒ svoje interpretacije sustavno izvodi u stalnom kritičkom dijalogu s gotovo svim najrelevantnijim djelima posvećenim istoj tematici, te tako ujedno daje i osobito pouzdan pregled cjelokupnog europskog i svjetskog stanja istraživanja svakog problema koji konkretno obrađuje.
Objavljivanjem ove knjige hrvatska filozofija dospijeva u plodotvoran doticaj s nekima od najaktualnijih današnjih povijesno-filozofskih, ali i problemsko-filozofskih istraživanja u svijetu, gdje se već nekoliko decenija Schellingova filozofija, i to ponajprije ona zrela i kasna koja je osnovni predmet ovih studija, usuglašeno prepoznaje kao bitna najava i pojmovna priprema, pa čak i početna i načelna razrada gotovo svih vodećih problemskih sklopova i tema moderne i suvremene filozofije« (Stjepan Kušar).
Biblioteka Parnas. Niz Filozofija, glavni urednik Luka Šeput, likovna i tehnička oprema biblioteke Luka Gusić, priprema Tehnička priprema MH (Neven Osojnik), tisak Denona (Zagreb). — Knjiga je opremljena bilješkama i komentarima uz tekst te bibliografskom bilješkom o tekstovima
Filozof, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za filozofiju u Zagrebu, od 2019. u mirovini. Predavao je filozofiju kao redovni profesor u naslovnom zvanju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te kao gostujući profesor na sveučilištima u Beču, Tübingenu, Freiburgu i Berlinu. Predavanja je držao na sveučilištima u Europi, SAD, Meksiku i Japanu. Urednik te član uredništava i znanstvenih savjeta časopisa, zbornika i knjižnih nizova u Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Argentini. Uz više od dvije stotine i pedeset izvornih članaka i studija objavljenih u periodici i različitim zbornicima u Hrvatskoj i inozemstvu napisao je, uredio i za tisak priredio više od osamdeset knjiga, mnoge među njima i u Matici hrvatskoj.
Klikni za povratak