Zvonko Pađan

Mr. sc. Zvonko Pađan rođen je 1950. u Zagrebu, u građanskoj obitelji koja po majčinoj strani čuva graditeljsku tradiciju više od jednog stoljeća. Pradjed Jakov Podhrasky, poznanik velikog Viktora Kovačića, bio je među prvima koji je koristio beton u području graditeljstva na našim prostorima, na samom početku prošlog stoljeća.

Završava osnovnu školu i I. gimnaziju prirodoslovno-matematičkog smjera na Rooseveltovu trgu u Zagrebu. Maturalnu radnju radi na Bio­loškom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, uz mentorstvo akademika Zvonimira Devidéa.

Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1974. u klasi prof. Božidara Rašice. Kraće vrijeme bio je demonstrator-volonter na kolegiju Matematika. Krajem studija surađuje u atelijeru arhitekta Aleksandra Freudenreicha (pionirski projekt etnoparkova, studije vegetabilne ornamentike i korištenje rimske kapitale za memorijalna obilježja, rad na restauraciji crkvice sv. Roka u Zagrebu, rad na pilot-monografiji hrvatskih arhitekata).

Nakon studija kratko surađuje kod arhitekta Božidara Tušeka i honorarno radi u APZ-u Zagreb, kod arhitekta Zdravka Moslavca.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pohađa postdiplomski studij pod mentorskim vodstvom prof. dr. Milana Preloga i magistrira 1982. godine, radom pod naslovom „Oblikovno-urbani problemi javnih prostora u Zagrebu – zapadni suburbani predio grada“.

Sredinom osamdesetih godina koordinator je na izradi GUP-a grada Zagreba, za zapadni dio grada. Bavi se područjem vizualnih komunikacija i osvaja nekoliko prvih nagrada na javnim i pozivnim natječajima (SAD, Austrija, Slovenija).

Autor je nekoliko idejnih rješenja za obiteljske stambene kuće.

U razdoblju od 1981. do 1991. vanjski je suradnik Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Piše nekoliko članaka iz arhitektonskog nasljeđa Zagreba i objavljuje stručne osvrte o solarnoj arhitekturi i kućama od plastike.

Odlazi na privatna studijska putovanja radi proučavanja europske arhitekture u Kijev, Beč, Moskvu, Sankt-Peterburg, Rim, Firencu, Istanbul, Padovu, Barcelonu, Madrid, Prag, Frankfurt, na prapovijesni lokalitet Lepenski vir i niz lokaliteta starohrvatske arhitekture.

Sudjeluje u više znanstveno-obrazovnih televizijskih i radijskih emisija (Art net – umjetnost u mreži, Znanja i spoznaje, Scientia Croatica) i simpozija o problemima suvremene arhitekture (Zagreb, Čakovec) i drži niz predavanja o povezanosti prirode i arhitekture (Matica hrvatska).

U časopisu Prirodoslovlje Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, br. 1–2/13, 1–2/14, 1–2/15, 1–2/16, 1–2/17, 1–2/18 i 1–2/19, objavljeni su mu članci: „Odjeci prirodoslovlja u Mohorovičić­evoj arhitektonskoj analizi“, referiran na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 22, Križevci, 18. i 19. listopada 2013.; „Prirodni elementi kao aktivni čimbenici u urbanoj genezi Vinkovaca“, referiran na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 23, Vinkovci, 10. i 11. listopada 2014.; „Prirodoslovna komponenta u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidhardta“, referiran na I. međunarodnome znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 24, Sarajevo, 23.–24. listopada 2015.; „Utjecaji prirode u arhitekturi Borisa Magaša“, referiran na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 25, Karlovac, 21. listopada 2016.; „Hrvatski arhitekt Ćiril M. Iveković i likovna umjetnost Hrvatskog zagorja njegova vremena“, referiran na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 26, Zabok, 20. i 21. listopada 2017.; „Korelacija arhitekture i prirode u primjeru paleogeneze grada Senja“, referiran na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 27, Senj, 19. i 20. listopada 2018.; „Utjecaj prirodnih čimbenika na razvoj istarske pučke arhitekture i protourbanizma“, referiran na znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 28, Rovinj, 10. i 11. listopada 2019.; „In memoriam dr. sc. Tomislav Premerl, arhitekt“ (Prirodoslovlje, Zagreb, 2018); „Fabijanićev pozitivni eksces“ – osvrt na Fabijanićev memorijalni Spomenik domovini u Zagrebu (Vijenac, od 28. siječnja 2021).

U izdanju Školske knjige objavljene su mu sljedeće knjige: Arhitektura prirode – nastanak i razvoj umijeća građenja od prapočetaka do pojave čovjeka, s predgovorom akademika Andre Mohorovičića, objavljena 2005., koja 2006. dobiva prestižnu Povelju „Josip Juraj Strossmayer“ za najuspješniji izdavački pothvat u 2005. s područja tehničkih znanosti; Predarhitektura – pogled na prapočela arhitekture (2007), s predgovorom akademika Borisa Magaša, koja je prikazana na izložbi Book Art International u Frankfurtu (10/08) i predložena za izložbu Best Designed Book From All Over the World u Leipzigu (03/09); Estetika ružnoga u arhitekturi, s predgovorom akademika Josipa Vanište, objavljena 2008., koja 2009. dobiva Pohvalu ULUPUH-a; Arhitektura i druge umjetnosti – nastanak, razvoj i posljedice utjecaja, s predgovorom akademika Ante Vulina, objavljena 2009., koja 2010. dobiva Plaketu-pohvalu ULUPUH-a; Podrijetlo arhitekture – biofilozofija arhitektonske umjetnosti, s predgovorom akademika Borisa Magaša, objavljena 2011., koja dobiva Plaketu-pohvalu kao finalist međunarodne nagrade Lice knjige 2012. za najbolje grafički oblikovanu knjigu u cjelini; Arhitektura biljaka – Biljke kao dio općeg evolucijskog fenomena građenja, s predgovorima akademkinje Marije Ujević-Galetović i akademika Andrije Mutnjakovića, objavljena 2012.; Arhitektonska proestetika – Filozofska razmišljanja o arhitektonskom stvaralaštvu, s predgovorom člana-suradnika HAZU Nenada Fabijanića, objavljena 2014.; Tajni suživot prirode i arhitekture, s predgovorom akademika Mladena Obada Šćitarocija, objavljena 2015.; Arhitektonski stup – Bioantropološki pristup semantici i simbolici povijesnog arhitektonskog stupa, Novi pogled, s predgovorom akademika Tonka Maroevića, objavljena 2019. godine i Imitat u arhitekturi – Prilog istraživanju utjecaja presedana na nastanak izvornih rješenja, s predgovorom akademika Branka Kincla, objavljena 2021. Sve knjige unesene su u fundus (zbirku djela hrvatskih arhitekata) Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, na trajnu pohranu i stručno i znanstveno istraživanje.

Redoviti je član UHA-e i Komore arhitekata Republike Hrvatske. Upisan je u Upisnik znanstvenika Ministarstva znanosti i obrazovanja RH pod brojem 305692. Član je Matice hrvatske, odnosno njezina Odjela za prirodoslovlje i matematiku.