Dino Milinović

Rođen u Zagrebu 1959. Završio je studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te poslijediplomski studij na Sorbonni u Parizu gde je magistrirao. Doktorirao je na temu Bjelokosnog plenarija iz riznice Zagrebačke katedrale na zagrebačkome Filozofskom fakultetu gdje od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti, danas u zvanju redovitoga profesora. Bio je tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Francuskoj.

Objavljuje romane (Kradljivac uspomena, Tamo gdje prestaje cesta, Skriveno, Marulov san), koji su doživjeli filmske i radio-adaptacije, dramske tekstove (Vječan kao Ahilej, Svijet je muškog roda), znanstveno-stručne monografije s područja kasnoantičke i ranokršćanske umjetnosti i ikonografije (Nova post vetera coepit, Seuso ‒ autopsija jednog slučaja, Umjetnost crkvenih riznica) kao i brojne studije i članke u periodici, na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku.

Član je Društva hrvatskih književnika, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Matice hrvatske i Pasionske baštine. Brojne studije i članke objavljuje na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku.