Dubravka Oraić Tolić

Rođena u Slavonskom Brodu 1. VIII. 1943. Nakon studija filozofije i ruskoga jezika i književnosti u Zagrebu i Beču, radila je u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (1971-1997), a potom se na istom fakultetu, gdje je i doktorirala tezom o citatnosti (1987), zapošljava kao redovita profesorica teorije književnosti i povijesti kulture na odsjecima za slavenske i istočnoslavenske jezike i književnosti. U mirovinu odlazi 2013., a sljedeće godine odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu izabrana je u zvanje professor emeritus.

Redovita je članica HAZU (od 2014) i potpredsjednica Matice hrvatske (od 2018), kao prva žena u povijesti te institucije izabrana na tu dužnost.

Autorica je pjesničkih zbirki Oči bez domovine  (1969), Urlik Amerike (1981), Palindromska apokalipsa (1993) i American Scream / Palindrome Apocalypse (2005), književnoga putopisa Peto evanđelje: sedam dana u Svetoj Zemlji (2016), romana Doživljaji Karla Maloga  (2018) te znanstvenih i esejističkih knjiga Pejzaž u djelu A. G. Matoša (1980), Teorija citatnosti (1990), Das Zitat in Literatur und Kunst: Versuch einer Theorie (1995), Književnost i sudbina (1995), Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna (1996), Dvadeseto stoljeće u retrovizoru (2000), Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture (2005), Männliche moderne und weibliche postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur (2008), Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente (2011), Čitanja Matoša (2013), Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne (2014), Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi (2019). Prevodi s ruskoga jezika (V. P. Katajev, A. Bjeli, V. Hljebnikov, V. Majakovski).

Sudjelovala je u izradi i uređivanju niza nakladničkih projekata i edicija (Pojmovnik ruske avangarde, Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, Kritički portreti hrvatskih slavista, Enciklopedija hrvatske književnosti, Biblioteka L), a pokretačica je projekta i urednica dokumentarne monografije Hrvatsko ratno pismo 1991/92. (1992). Sudionica je i organizatorica brojnih međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.

Dobitnica je niza odlikovanja, priznanja i nagrada među kojima se ističu odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi (1996), Državne nagrade za znanost za životno djelo (2012), Akademijine godišnje nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti (2013), Nagrade Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2016).