Ivan Šugar

Ivan Šugar rođen je 27. svibnja 1933. u Filipani nedaleko od Pule. Osnovnu školu završio je u Marčani, a gimnaziju u Pazinu. Godine 1961. diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Odsjeku za biologiju, zagrebačkoga Sveučilišta. Magistrirao je 1967. obranom teze Biljni pokrov Osorčice na otoku Lošinju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem, nakon nekoliko godina, stječe i doktorsku titulu obranom teze Flora i vegetacija Samoborskog gorja.

U tom je razdoblju školsku godinu 1965/66., proveo u Montpellieru u Francuskoj.

Istodobno, dva mjeseca provodi i u Touluseu u »Službi za vegetacijsku kartografiju«, gdje se upoznaje s metodologijom kartografskoga prikazivanja vegetacije pomoću zračne fotogrametrije.

Bio je i pedološkim učenikom u brdima francuskog Centralnog masiva da bi 1973. boravio na Univerzitetu na Patrasu u Grčkoj, gdje je proučavao vegetaciju Peloponeza.

Od 1961-1962. radio je kao član istraživač na odsjeku za botaniku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a zatim od 1962-1978. na Institutu za botaniku sveučilišta u Zagrebu i to najprije kao asistent predavač, zatim kao istraživački asistent te kao istraživač suradnik. Kada je Institut za botaniku prestao postojati, Ivan Sugar počeo je raditi na Botaničkom odjelu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, u razdoblju od 1978-1987., kao asistent u istraživanju, a zatim od 1998. kao savjetnik pri istraživanjima.

Do umirovljenja predavao je botaniku na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.

Cjelokupni znanstveni rad Ivana Šugara temelji se na istraživanju flore i vegetacije Hrvatske, kao i na pripremi Vegetacijske mape Hrvatske. Objavio je brojne znanstvene radove te surađivao na brojnim projektima.

Sudjelovao je na više znanstvenih susreta u zemlji i inozemstvu, među ostalima i na dvije UNESCO-ve konferencije s temom zaštite živućeg svijeta Mediterana. Na prvoj konferenciji, održanoj u Potenci u Italiji, u suradnji s ostalim sudionicima, izradio je prijedlog da se Velebit proglasi biogenetskim rezervatom.

Godine 1988. sudjelovao je na susretu Međunarodnog udruženja svjetskih biologa koji se održao u Smolenicama u Slovačkoj.

Objavio je sljedeće naslove: Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon / Lexicon botanicum Latino-Croaticum et Croatico-Latinum, Zagreb 1990., Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog nazivlja u djelu Liber de simplicibus Benedicti Rinij suautori (Igor Gostl i K. Hazler-Pilepić), Zagreb 2002.

Uredio je i knjigu Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske Zavoda za zaštitu prirode, Zagreb 1994.