Autori

Krešimir Nemec

Krešimir Nemec

Krešimir Nemec rođen je 1953. u Županji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Godine 1977. diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranio je 1985.

Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu zaposlen je od 1979. u zvanju asistenta, zatim docenta (1986), izvanrednoga profesora (1991) i redovitoga profesora (1996). Od 2001. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju. Od 2018. do 2021. radi kao profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2008. Član je Predsjedništva HAZU od 2011. do 2018. godine (dva mandata). Od 2021. voditelj je Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU.

Od 1986. do 1988. bio je predavač hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Ruhr u Bochumu, 1999. i 2003. godine predavao je kao gostujući predavač na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, a šk. god. 2004./2005. radio je kao gostujući profesor na Sveučilištu u Klagenfurtu.

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Po pozivu je predavao na stranim sveučilištima (Lju­bljana, Graz, Pariz, Budimpešta, Pečuh, Krakov, Klagenfurt, Skoplje, Mostar, Berlin, Göttingen, Hamburg, Beč, Helsinki). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filološkog društva i hrvatskoga PEN-a. Uređivao je biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, časopise „Most“ i „Encyclopaedia moderna“, a sada je glavni i odgovorni urednik Akademijina časopisa „Forum“. Voditelj je uredništva Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti.

Objavio je više od 200 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca (Šenoa, Gjalski, Kovačić, Kozarac, Becić, Lorković, Zagorka, Nehajev, Majer, Sudeta, Andrić, Krleža, Desnica, Cvitan, Stahuljak i dr.). Surađivao je na međunarodnim projektima i priredio tematske brojeve stranih časopisa posvećene hrvatskoj književnosti.

Za svoj znanstveni rad nagrađen je sljedećim nagradama: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1998), Državna nagrada za znanost (1999), Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost (1999), Nagrada Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za Povijest hrvatskog romana (2001), Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti (2004), Nagrada Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za Leksikon hrvatskih pisaca (2004), Herderova nagrada za književnost na Sveučilištu u Beču (2005), Nagrada „Josip i Ivan Kozarac“ za životno djelo (2015), Državna nagrada „Vladimir Nazor“ za knjigu Gospodar priče. Poetika Ive Andrića (2017), Godišnja nagrada „Josip i Ivan Kozarac“ za knjigu Leksikon likova iz hrvatske književnosti (2021).

Objavljene su mu knjige: Pripovijedanje i refleksija (1988), Vladan Desnica (1988), Med literarno teorijo in zgodovino (1990), Der kroatische Roman der achtziger Jahre (1990), „Večernji akt“ Pavla Pavličića i „Mor“ Đure Sudete (1994), Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća (1994), Tragom tradicije (1995), Čitanka iz hrvatske književnosti XX. stoljeća (s M. Šicelom i J. Skokom, 1995), Antologija hrvatske novele (1997), Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine (1998), Mogućnosti tumačenja (2000), Leksikon hrvatskih pisaca (ur., 2000), Hrvatski pripovjedači (ur., 2001), Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine (2003), Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti (2006), Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti (2010), Gospodar priče. Poetika Ive Andrića (2016), Glasovi iz tmine. Krležološke rasprave (2017), Leksikon likova iz hrvatske književnosti (2020).

Knjige

Narativne strategije

Narativne strategije

319 str.

2022.

Tragom tradicije

Tragom tradicije

184 str.

1995.