Ivan Pederin

Germanist i povjesničar, rođen 26. prosinca 1934. u Splitu, gdje je i maturirao na klasičnoj gimnaziji.

Na zadarskom Filozofskom fakultetu diplomirao je njemački i talijanski jezik i književnost, a nakon završena studija, kao stipendist Goethe instituta, boravio je tri semestra u Münchenu.

Poslijediplomski studij završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a doktorsku tezu, pod naslovom „Njemačka književnost u hrvatskom Časopisu Vienac“, obranio je 1979. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 1970. postao je asistentom na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zadru, ali zbog svog članstva u Matici hrvatskoj izbačen je 1974. s Fakulteta te sljedeće pune dvije godine radi kao fizički radnik u građevinarstvu. Ipak, godine 1977. dobiva posao arhivista u tadašnjem Historijskom arhivu Zadra. Godine 1980. imenovan je znanstvenim suradnikom, 1983. višim znanstvenim suradnikom, potom 1986. znanstvenim
savjetnikom i, konačno, 1987. arhivskim savjetnikom.

Tek godine 1991. Filozofski fakultet, uz ispriku o svojedobnom otpuštanju, donosi novu odluku i imenuje ga redovnim profesorom na Katedri za njemački jezik, a u trajno zvanje izabran je 1999. Umirovljen je u listopadu 2005.

Dosad je, u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i zbornicima, objavio više od dvije stotine izvornih, znanstvenih i stručnih, rasprava i tekstova s područja povijesti i književnosti. Istraživao je u knjižnicama i arhivima Londona, Pariza, Lisabona, Stuttgarta, Münchena, Beča, Budimpešte, Beograda, Firence, Venecije, Milana, Splita, Dubrovnika, Zadra i drugih europskih i hrvatskih gradova. Među brojnim važnim raspravama u inozemnim publikacijama napose izdvajamo Das venezianische Handelssystem und die Handelspolitik in Dalmatien (1409-1797), „Studi Veneziani“, Giardini editori e stampatori, Pisa 1987., Die venezianische Wirtschaft in Dalmatien mit einem Ausblick - die wirtschaftlichen Probleme Dalmatiens im
Blickfeld oesterreichischer Reisesschriftssteller des XIX. Jh., „Studi Veneziani“, Giardini editori e stampatori, Pisa 1990. te Die wichtigen Aemter der venezianischen Verwaltung in Dalmatien und der Einfluss venezianischer Organe auf die Zustaende in Dalmatien, „Studi Veneziani“, Giardini editori e stampatori, Pisa 1991., Šibenik (Sebenico) nel basso Medioevo al 1440, „Archivio storico italiano“, Firenze, 1991., Appunti e notizie su Spalato nel quattrocento, „Studi Veneziani“, Giardini editori e stampatori, Pisa 1992.

Prevodi s njemačkoga i talijanskoga jezika.

Objavio je sljedeća djela: „Začinjavci“, štioci i pregaoci: vlastite snage i njemačke pobude u hrvatskoj književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1977., Dubrovački Ilirac Antun Kaznačić, JAZU (danas HAZU), Dubrovnik 1988., Rab u osvit humanizma i renesanse, SIZ za kulturu općine i Turistički savez općine, Rab 1989., Agricoltura ed allevamento ad Arbe nel Quattrocento, Universita degli Studi, Ancona 1989., Njemački putopisi po Dalmaciji, Logos, Split 1989., Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), časopis „Dubrovnik“, Dubrovnik 1990., Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1991., Jadranska Hrvatska u povijesti staroga europskog bankarstva, Književni krug, Split 1996., Dalmacija i Hrvati u vanjskoj politici bečkoga Dvora, Ogranak Matice hrvatske Zadar, Zadar 2005.