Knjige

Julije Benešić

Izabrana djela

U Matičinoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti objavljena su Izabrana djela Julija Benešića.

“Izbor iz djela za ovo izdanje načinjen je s obzirom na sve aspekte Benešićeva književnoga pisanja. Lirika je zastupljena u reprezentativnom, antologijskom izboru, dosad najpotpunijemu. Poglavlje Kratke proze i putopisni zapisi najmanje su poznat dio Benešićeva opusa i bacaju drukčije svjetlo na Benešića kao prozaika, sklona istodobno i lirskoj prozi i drugoj krajnosti, estetiziranom i hibridnom historiografsko-fikcionaliziranom feljtonističkom i putopisnom diskursu. Treći dio donosi Eseje, kritike i članke (u tri cjeline: O hrvatskoj književnosti, O kazalištu i O poljskoj književnosti). Njihov je izbor načinjen s obzirom na neprijepornu važnost za istraživanje hrvatske književnosti, povijesti kazališta i hrvatsko-poljske književne veze između dvaju svjetskih ratova. Ti su tekstovi dio hrvatskoga književnokritičkoga kanona te su i danas nezaobilazna predmetna literatura i književnopovijesni izvor. Kao jedan od najvažnijih intendanata u modernoj hrvatskoj kazališnoj povijesti, Benešić je napisao niz kritičkih tekstova koji osvjetljuju tadašnje prilike u kazališnom i glumačkom životu te su odavna prihvaćeni kao prvorazredno teatrološko vrelo. Benešić je najvažniji hrvatski predinstitucionalni polonist, jedini u hrvatskoj kulturi koji se sustavno kao prevoditelj, urednik, priređivač, književni povjesničar i antologičar te kulturni posrednik bavio poljskom književnošću u prvoj polovici XX. stoljeća, neprocjenjivo pridonijevši razvoju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza. Dnevnički za­pisi donose izbor iz kronike Osam godina u Varšavi, jednoga od ponajboljih autobiografskih djela hrvatske međuratne književnosti, kojim se Benešić pokazao vrsnim književnim dijaristom. U izboru su donesene dvije dnevničke godine, 1932. i 1938, koje obiljem podataka i kulturnopovijesnih uvida zorno svjedoče o pripovjedačkom umijeću autora te su bogat izvor za kulturnu, književnu i političku povijest 1930-ih godina.” (Tea Rogić Musa)

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 161, urednik knjige Krešimir Nemec, redaktorica i izvršna urednica Dražana Radman, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Denona (Zagreb). – Uz autorove tekstove knjiga sadrži uvodnu studiju priređivačice, ljetopis autora, bibliografiju njegovih djela te izabranih tekstova o njegovu radu, Napomenu priređivačice, Tekstološku napomenu redaktorice, Tumač imena i izraza te Rječnik (sastavila Tea Rogić Musa). Opremljena je sa 12 c/b ilustracija. Naklada 300 primjeraka


Autori

Julije Benešić

Hrvatski književnik, jezikoslovac i prevoditelj (Ilok, 1883 – Zagreb, 1957). Službovao kao profesor, lektor za poljski jezik i intendant HNK-a u Zagrebu. Pisao pjesme, eseje, putopise, dnevničku prozu, kritike i feljtone, a djelovao i kao leksikograf. Jedan je od najvećih naših poznavatelja poljske kulture i jezika.

Izabrana djela

PDF-ovi

Klikni za povratak