SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO
Povodom Svjetskog dana osoba s Downovim sindromom, 21. ožujka, ali i aktualnih zbivanja oko otvaranja ugostiteljskih objekata nakon poboljšanja epidemiološke situacije, donosimo priču o ugostiteljskom objektu u kojemu su zaposlene osobe s različitim stupnjem invaliditeta te poteškoćama u razvoju. Vinkovačka Udruga osoba s invaliditetom Bubamara u svom 35-godišnjem radu okuplja više od 1500 osoba iz Vukovarsko-srijemske županije, a u fokus javnosti došli su prije nekoliko godina kada su započeli s idejom otvaranja Buba bara, kafića u kojemu bi radile osobe s invaliditetom. Projekt je s realizacijom krenuo u prosincu 2016, a konačno ostvarenje postigli su u srpnju 2020. Zahvaljujući Buba baru, ova je Udruga postala začetnik i predvoditelj socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.
Tomislav Velić, predsjednik Udruge za osobe s invaliditetom Bubamara/ Snimio: Davor Javorović, PIXSEL
Poticaj za otvaranje Buba bara došao je tijekom provedbe jednog Erasmus programa u sklopu kojega su članovi Udruge Bubamara razmjenjivali iskustva s nekoliko predstavnika država s područja Europske Unije. Tada su se upoznali s postojanjem caffe slastičarnice u Škotskoj u kojoj su zaposlene osobe s intelektualnim teškoćama. Otvorenje tog objekta izazvalo je veliko oduševljenje javnosti, a sve je rezultiralo smanjenjem prometa kod drugih ugostiteljskih objekata što je, naknadno, potaknulo i ostale ugostitelje na zapošljavanje osoba s intelektualnim poteškoćama kako bi vratili posjetitelje u svoje prostore. „Stoga smo nešto slično željeli pokrenuti i u Vinkovcima, ali škotski model nije mogao biti potpuno primjenjiv i na naše prostore zbog drukčije zakonske regulative, nepostojanja jasno definiranog socijalnog poduzetništva te naposljetku i zbog sasvim drukčijeg mentaliteta“, objašnjava Tomislav Velić, predsjednik Udruge za osobe s invaliditetom Bubamara.
Unatoč tim preprekama, Udruga nije odustala od svoje ideje te su započeli s njezinom prezentacijom, a odličan odaziv javnosti te još veća medijska pokrivenost bili su samo potvrda kako je njihov pokušaj uvođenja socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj inovativan i stoga vrijedan truda. Projekt je započeo s manjim aktivnostima, odnosno zakupom drvenih kućica u kojima se Buba bar javnosti predstavljao na velikim manifestacijama kao što su Vinkovačke jeseni te Advent u Vinkovcima, a sve im je to pomoglo u promoviranju njihove ideje te ostvarenju konačnog cilja – otvaranja Buba bara u prikladnom i uređenom prostoru. Međutim, ostvarenje tog cilja nije bilo nimalo lako. Predsjednik Udruge ističe kako je put otvaranja Buba bara nerijetko bio obilježen frustracijom, a razlog tomu je troma i neučinkovita administracija zbog koje su dugo čekali na dobivanje radne dozvole. Usporedbe radi, plan otvaranja Buba bara bio je kraj ljeta 2019, a na kraju je otvoren godinu dana kasnije.
Buba bar, kafić u Vinkovcima koji zapošljava osobe s intelektualnim poteškoćama/ Snimio: Davor Javorović, PIXSELL
Osim iscrpljujuće administracije, Tomislav Velić ističe da su se pokretanjem ovog projekta „upustili u avanturu socijalnog poduzetništva koje zapravo nije jasno definirano i, osim strategije razvoja socijalnog poduzetništva, u Republici Hrvatskoj jednostavno ne postoji zakonska regulativa koja bi na tom području diktirala pravila igre“. U tom kontekstu, veliki niz zakonskih nejasnoća predstavljao je i upuštanje u rizik, a pitanje je bilo kako će sve to prihvatiti državni sustav. Postojali su i rizici interne prirode, „a kao primjer navest ću moguću situaciju: ako naš zaposlenik, osoba s intelektualnim poteškoćama, uloži novac u blagajnu, a da pritom nije izdao račun, jer neki nikada neće naučiti raditi s blagajnom iako savršeno poslužuju kavu, postavlja se pitanje hoće li taj višak u blagajni rezultirati kaznama? Hoće li nas kazne dovesti do propasti iako su nenamjerne i uvjetovane stanjem zaposlenika?
Sve su to bila pitanja i problemi s kojima smo se susretali prilikom provedbe i osmišljavanja našeg projekta“, ističe predsjednik Bubamare. Međutim, sve su nabrojane prepreke uspješno rješavali jer je u realizaciju projekta bio uključen čitav tim – profesionalni ugostitelji, koktel majstori te barmeni, Udruga UNUO iz Zagreba koja je osnovana upravo u cilju edukacije osoba s invaliditetom za rad u ugostiteljstvu, Grad Vinkovci te su veliku ulogu u svemu odigrali i mediji koji su samoinicijativno izvještavali o osnivanju Buba bara, što je utjecalo i na bolje prikupljanje sredstava potrebnih za otvaranje kafića. Poslovni prostor u kojem se danas nalazi Buba bar ustupio je Grad Vinkovci, a u sklopu kafića nalazi se i kuglana čime je obogaćena ugostiteljska i zabavna ponuda u cijelom gradu. Ipak, najveća nagrada, ističe Tomislav Velić, jesu promjene i izmjene postojećeg Zakona o socijalnoj skrbi jer se upravo zahvaljujući aktivnostima Udruge Bubamara omogućilo da osobe s invaliditetom imaju pravo na rad, a da pritom ne gube pravo na osobnu invalidninu. To je bitno jer se postigao „značajan motivacijski efekt za osobe s invaliditetom u smislu aktivnijeg uključivanja na tržište rada“. Nadalje, Udruga se usko povezala i s drugim profitnim organizacijama, a dobili su i upit od jednog poslovnog subjekta koji u svoje poslovanje želi uključiti upravo zaposlenike Buba bara. To daje nadu da će se osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj sve više uključivati na tržište rada i ostvariti svoje pravo na rad koje im pripada kao i svim ostalim građanima.
Zaposlenici Buba bara koji pokazuju da za zapošljavanje isključenih ima mnogo mogućnosti/ Snimio: Davor Javorović, PIXSELL
U konačnici, to i jest cilj osnivanja Buba bara, a upravo je misija njihova djelovanja integrativna i inkluzivna. Predsjednik Udruge Bubamara ističe kako su im glavni zadaci postali promjena percepcije javnosti o potencijalima osoba s invaliditetom, osiguravanje prava na rad i prava na plaću, a samim time i poboljšanje životnog standarda osoba s invaliditetom te pritisak na zakonodavnu vlast u smislu nastanka učinkovitog zakonskog okvira koji će poticati i štititi ideju socijalnog poduzetništva. Većinu tih ciljeva već su ostvarili, a osobito raduje činjenica da je ovaj projekt već odavno prešao hrvatske granice. Naime, ovaj vinkovački primjer potaknuo je i druge na osnivanje sličnih ugostiteljskih objekata u ostalim gradovima u Hrvatskoj te u Srbiji, a imali su i posjete predstavnika iz Budimpešte, Varšave i Ljubljane koji pokušavaju započeti sa sličnim projektima u svojim zajednicama.
Tomislav Velić pritom ističe kako Buba bar nipošto nije osmišljen kao rehabilitacijski centar u kojem mogu raditi baš svi. Priliku za poslom dobiju oni koji iskazuju interes za radom i učenjem, a potom se u skladu s njihovim psihofizičkim sposobnostima određuje i složenost zadataka koji obavljaju u sklopu ovoga ugostiteljskog objekta. Osobe s invaliditetom rade u skladu sa svojim mogućnostima, a rade koliko tko i kada može te za svoj rad dobiju dogovorenu i isplaćenu satnicu. Isto tako, Buba bar je fleksibilan te osobama s invaliditetom osigurava potreban odmor i bolovanje, ali i radno vrijeme u skladu s njihovim psihofizičkim stanjem. Broj zaposlenih u prvoj godini poslovanja određen je na 15 ljudi, a nadaju se da će se taj broj tijekom dvije godine udvostručiti. S obzirom na to da je osnivač Buba bara upravo Udruga osoba s invaliditetom Bubamara, svi potencijalni zaposlenici potječu iz te Udruge. Problem je što je članstvo ove vinkovačke Udruge uistinu brojno te je broj zainteresiranih za rad mnogostruko veći od potrebe novoosnovanog ugostiteljskog poduzeća. Navedeno dokazuje kako postoji velika potreba u društvu za daljnjim razvojem socijalnog poduzetništva kako bi ovaj vinkovački primjer postao samo jedan u nizu koji zapošljava osobe s invaliditetom.
Usprkos birokratskim poteškoćama zaposlenici Buba bara stekli su novu perspektivu/ Snimio: Davor Javorović, PIXSELL
Kako bi barem malo povećali broj zaposlenih te osigurali i drugim članovima Udruge pravo na rad, tim okupljen oko Buba bara namjerava otvoriti i pizzeriju, pikado bar te hostel čime bi se udvostručila radna mjesta. Korisnost od tih novih sadržaja bit će obostrana. S jedne strane osobe s invaliditetom dobit će priliku za rad, a s druge strane građani će dobiti dodatne sadržaje kojih u Vinkovcima svakako nedostaje. Međutim, o tim daljnjim planovima ovisit će i uspješnost poslovanja Buba bara, a u tomu će veliku ulogu odigrati i trenutačna epidemiološka situacija prouzrokovana koronavirusom. Kada je nakon prvog vala korone došlo do popuštanja mjera, Buba bar je radio uz pridržavanje i provedbu svih epidemioloških mjera, a osobe s invaliditetom radile su u doba manje posjećenosti te uz skraćeno radno vrijeme kako bi se sačuvalo njihovo zdravlje. Ipak, kraj godine sa sobom je donio ponovno zatvaranje ugostiteljskog objekta što je posljedično ugrozilo i uspješnost poslovanja tek nedavno otvorenog Buba bara, ali preostaje za nadati se kako će se aktualna epidemiološka situacija poboljšati, a ovaj jedinstveni kafić u Hrvatskoj konačno zasjati u svom punom sjaju.
Buba bar ima raznoliku radnu snagu. U njegovo funkcioniranje uključene su osobe s i bez invaliditeta, pri čemu su osobe bez invaliditeta i svojevrsni mentori te nadziratelji rada. U odabir zapošljavanja osoba bez invaliditeta bio je uključen i psiholog jer se empatija prema osobama s invaliditetom puno više vrednovala od iskustva te sposobnostima i vještinama rada u ugostiteljstvu. S obzirom na taj kriterij, svi su zaposlenici morali proći motivacijski razgovor, a upravo je motivacija ključan element i pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak