Inkluzija 8

Inkluzija

STUDENTSKI ŽIVOT

Za svaku studentsku kreativnost

Mehmed Hatipović

DA! festival projekt je studenata Studija dizajna i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koji se u siječnju 2021. godine prvi put održao u cijelosti online

Jedna od organizatorica DA! festivala, Romana Dusper, prisjećajući se trenutaka kada su odlučile ponovno organizirati festival, ističe: „Što se tiče organiziranja jednog ovakvog festivala, nas pet cura s arhitekture i dizajna preuzele smo organizaciju od studenata prijašnjih generacija, jednako kao što su oni preuzeli organiziranje festivala od starijih generacija. Zapravo, svaka generacija preuzima taj isti koncept i onda ga formira na neki svoj način.“ Za koncept 6. DA! festivala uz nju su najzaslužnije njezine kolegice s 3. godine preddiplomskog studija s Arhitektonskog fakulteta i Studija dizajna Nola Bokun, Gita Grah, Luciana Medić i Rea Novaković Matošić. 

Organizatorice Da!Festivala Romana Dusper, Nola Bokun, Gita Grah, Luciana Medić i Rea Novaković Matošić

Predavanja, izložbe, radionice

DA! festival projekt je studenata Studija dizajna i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koji se u siječnju 2021. godine prvi put održao u cijelosti online. Cilj mu je ponajprije afirmacija studenata i njihovih radova, prikazivanje talenata, kreativnih ideja i sposobnosti studenata u područjima dizajna vizualnih komunikacija, produkt dizajna, dizajna interijera, fotografije, filma, arhitekture, urbanizma, likovne umjetnosti, tekstilnog dizajna i krajobrazne arhitekture. Zapravo, kroz prikazivanje kreativnih ideja, želja organizatora jest pokazati interdisciplinarnosti kojom se susreću tijekom svojeg studiranja. Sâm festival započinje tamo negdje 2011. kada studenti dizajna Ivan Levak i Matija Cvetković dolaze na ideju o potrebi platforme za prikazivanje studentskih radova koji do tada nisu imali prostor u kojem bi pokazali sve što su radili tijekom studiranja. Njih dvojica, uz podršku Kluba studenata dizajna i Studentskog zbora Arhitektonskog fakulteta, razvijaju tada cijeli koncept DA! festivala. 

Nino Dolenc, nagrađeni rad Earthjustice

"Svi su poslije festivala govorili da su jako zadovoljni i mi smo bile zadovoljne, jer je to sasvim pozitivno iskustvo"

Nakon što Nola Bokun, Gita Grah, Luciana Medić, Romana Dusper i Rea Novaković Matošić nisu uspjele organizirati festival u ožujku 2020, jer je samo deset dana prije proglašena karantena, pričekale su razvoj događanja. Kada su vidjele da od organiziranja festivala po starom modelu neće biti ništa, u jesen 2020. odlučile su da će sve organizirati online početkom 2021. i da će festival poprimiti sasvim neki drukčiji format. Pritom su se odlučile usredotočiti na društvene mreže i na svoju mrežnu stranicu www.da-festival.com, na kojoj su na kraju sve skupa i provele: „Tu je dosta vremena prošlo na samo formiranje mrežne stranice i sadržaja kako mi možemo prikazati, kako će izložba izgledati, kako ćemo nešto što ima svoj fizički izgled prebaciti na format mrežne stranice, time smo se dosta dugo bavile te smo na kraju uspjele to staviti online“, napominje Romana Dusper.

Rad poljske umjetnice Barbare Gryke, Arhitektura iznutra

Glavno obilježje festivala jest da se studentski radovi ne selektiraju, odnosno svi pristigli radovi ulaze u konkurenciju. Potvrđuje to geslo festivala – „DA! festival je festival za svaku studentsku kreativnost.“ Što se tiče sadržaja ovogodišnjeg festivala, on se sastoji od studentske izložbe, zatim predavanja ljudi iz struke – priznatih arhitekata, dizajnera, likovnih umjetnika, ilustratora i na kraju radionica. U prošlim izdanjima festivala koji je trajao tri dana u prostorima Arhitektonskog fakulteta u Kačićevoj ulici bile su i projekcije filmova, bio je DA! market – prostor u kojem su se mogle prodavati neke stvari koje su studenti izradili, a i piknik kao mjesto upoznavanja samih studenata. Međutim, s obzirom na nemogućnost druženja i bližeg kontakta, koncept se morao promijeniti. No, iako nije bilo svih događanja, bio je to ipak dosta opširan program, festival su mogli organizirati u trajanju deset dana, i to svaki od tih dana u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Ana Pintarić, Kompozicije s mobitela

Predavanja je bilo dvadesetak i održavala su se putem platforme Zoom, a kao predavači sudjelovali poznati arhitekti, dizajneri, fotografi, redatelji. Arhitekt Idis Turato tako je u svojem predavanju Lecture by Request tijekom kojeg je govorio o tome što je to arhitektura prvi dan festivala prikupio više 200 slušatelja. Svoja izlaganja imali su između ostalih imala je i konceptualna umjetnica OKO, koja se svojim predavanjem pitala What if_ _ _ ?, o tome što je to uspjeh. Dizajneri Davor Bruketa i Ivica Mitrović propitkivali su ulogu tehnologije i dizajna u svakodnevnom životu, dok su se umjetnički fotografi Denis Butorac i Mare Milin u svojim predavanjima dotakli fotografije kao medija. Crtam, dakle jesam naziv je predavanja animatorice i ilustratorice Hane Tintor u kojem je autorica pokušala objasniti zašto crta, a zatim i nastajanje njezinog prvog animiranog filma. Za redatelja Dalibora Matanića bio je pak bitan Imperativ kreativnosti, proces nužnosti ispoljavanja kreativnosti u svijetu ekstremnog individualizma. Za atmosferu koja je vladala tijekom predavanja organizatorica Romana Dusper kaže: „Ljudi su postavljali dosta pitanja i bila je super interakcija. Iako smo na neki način svi bili odvojeni i svatko u svojoj prostoriji, u tom virtualnom prostoru izbrisala se ta neka granica suzdržavanja od komunikacije i razgovora s predavačima. Tako da su nam svi poslije festivala govorili da su jako zadovoljni i mi smo bile zadovoljne, jer je to sasvim pozitivno iskustvo.“

Glorija Lizde pokazala je na praktičnim primjerima kako se vode istraživački procesi u fotografskom radu

U sklopu festivala održavale su se i dvije radionice, jedna pod nazivom Učinkoviti i sretni timovi, pod vodstvom Veljka i Ane Armano Linta, u kojoj su polaznici imali priliku baviti se kulturom suradnje, koja se pak bavi učinkovitošću donošenja najkvalitetnijih odluka u timskom radu i u društvu. Druga radionica, Promocije i brendiranja, voditelja Filipa Packog bavila se pitanjem kako stvoriti vlastiti brand.

Rad iz područja industrijskog dizajna Brune Gloković

Na samoj izložbi sudjelovalo je više od 170 izlagača i mogla se pogledati tijekom svih deset dana festivala. Svaki sudionik mogao je predstaviti po tri rada, a najbolji su se birali u nekoliko kategorija – arhitektura, krajobrazna arhitektura i dizajn, industrijski dizajn, tekstilni dizajn, film i dramska umjetnost te likovna umjetnost. Svaka kategorija imala je svojeg kritičara i na samom zatvaranju svaki je kritičar odabrao, prema svojem mišljenju, najbolja tri rada iz svake kategorije. Krajem veljače ti će radovi biti izloženi u Otvorenoj galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Pobjednici festivala većinom dolaze s hrvatskih fakulteta (većina sudionika festivala su iz Hrvatske, uz nekoliko sudionika iz Bosne i Hercegovine i Srbije), dok je jedna izabrana studentica čak iz Poljske, i to u kategoriji dramske umjetnosti, pa je festival imao i međunarodni karakter. Izabrani su najbolji autori po kategorijama – za urbanizam i krajobraznu arhitekturu Val Kalinić, Doroteja Matić i skupina autora za projekt Medicinskog istraživačkog centara Jastrebarsko, dok iz kategorije arhitektura Bruno Žganjer, Filip Pračić i skupina autora za rad Reboot earth: Reboot home. Osim njih, izabrani su i Filip Milković, Karlo Jelić i Barbara Gryka za dramsku umjetnost. U kategoriji industrijskog dizajna izabrane su Petra Piknjač, Katarina Trpčić i Bruna Gloković, a Kristina Mayer i Nino Dolenc u kategoriji dizajn vizualnih komunikacija. Za likovnu umjetnost izdvojene su Tea Todorović, Antonia Magdić i Stela Mikulin, te Hana Hanak, Ana Pintarić i Maja Pajtak za najbolje ilustracije. Nagradu za tekstilni dizajn dobila je Vedrana Peček za svoj rad pod nazivom Ton karta uzoraka bojadisanih prirodnim bojilima.

Plakat za imaginarni festival SF filmova Maje Sokić

Jedan od izabranih jest student dizajna Karlo Jelić sa serijom fotografija Moj Sisak. O svojem radu kaže: „To je serija fotografija koja je nastala nakon potresa u Sisku. Budući da sam ja iz Siska, spontano sam se odlučio nakon potresa proći gradom da vidim situaciju. Fotografirao sam detalje zgrada, a kasnije slagao diptihe situacija koje sam zatekao. Fotografije su dosta minimalističke, nisam hvatao emocije ljudi, nego sam emocije htio prenijeti kroz detalje i njihovu povezanost.“ Za DA! festival ima samo riječi hvale, govoreći o festivalu kao mjestu važnom za predstavljanje mladih umjetnika iz područja dizajna i arhitekture. Posebno mu je važno kako u ovim izazovnim vremenima postoji takva platforma, barem u online obliku: „Mislim da su organizatori napravili odličan posao, zato što su uspjeli prikupiti izvrsne predavače iz raznih područja i mislim da je to odlična prilika za nas studente. Mogli smo od ostvarenih dizajnera, arhitekata i umjetnika iz prve ruke čuti savjete o tome kako napredovati u poslu. Prenijeli su nam svoja iskustva i objasnili nam kako u praksi neke stvari i nisu onakve kakvima se mogu činiti, ali ako nešto voliš, od toga ne treba odustati.“ Za njega je velika stvar to što je njegove radove odabrala poznata fotografkinja Mare Milin, koju iznimno cijeni, ističući jedan detalj, a to je: „Drago mi je da sam imao priliku sudjelovati i da će moj rad biti izložen u Muzeju suvremene umjetnosti, što mislim da je jedna velika privilegija.“

Rad poljske umjetnice Barbare Gryke, Arhitektura iznutra

Nikome ne uzimamo prostor

U ovoj novonastaloj situaciji pandemije DA! festival i njegove organizatorice sve su nedostatke ovakvog organiziranja pretvorile u svoju korist. Nije bilo druženja i upoznavanja među ljudima, no online organiziranje donijelo im je veću posjećenost, jer je publika mogla sudjelovati takoreći iz vlastitih fotelja. Zato Romana Dusper zaključuje: „Što se tiče sljedećeg izdanja festivala, zaključile smo da nam je super bilo to što smo mogle ugostiti mnogo ljudi, to što nikome ne zauzimamo prostor i činjenice da su ljudi mogli sudjelovati iz svojih kuća. Tako su ljudi mogli slušati predavanja kao neki podcast dok su radili nešto drugo, da ne moraju fizički dolaziti na faks. Iako je nama nedostajala komponenta zabavnog programa koji je isto nekad bio dio festivala, mislim da smo izvukli najbolje iz uvjeta u kojima smo organizirali festival.“

Inkluzija 8

8 - 25. veljače 2021. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Elizabeta Pernar

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak