Optimizam i hrabrost

„Zadovoljna sam interesom za temu koju smo odredili jer nam je bilo važno da se usmjeri pozornost i na ovo iznimno važno područje“, rekla je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, nakon što je prošlog mjeseca uspješno održan stručni skup pod nazivom Izazovi studiranja s invaliditetom. Više od stotinu sudionika okupljenih na online platformi Zoom pozdravio je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a u radu skupa sudjelovao je i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. To, kako kaže Anka Slonjšak, „predstavlja dobar temelj za nastavak rada na pronalaženju sustavnih rješenja za koja se pravobraniteljstvo zalaže. Povratno smo dobili informacije da su na nekim fakultetima potaknuti skupom već postavili koordinatora za studente s invaliditetom i pokrenuli inicijative za organiziranje edukacija za nastavno i nenastavno osoblje.“

U zakonskom vakuumu

Ministar je između ostalog najavio detaljniju zakonsku regulaciju uključivanja osoba s invaliditetom u sustav visokog obrazovanja. U uvodnom govoru pravobraniteljica Anka Slonjšak predstavila je rezultate ankete o iskustvu studiranja s invaliditetom koje je njezin Ured proveo nad više od stotinu studenata s invaliditetom iz svih dijelova Hrvatske. O svojem iskustvu studiranja na Sveučilištu u Splitu govorio je student Stipo Margić, a podršku koju studentima osigurava Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih Zamisli predstavila je predsjednica Udruge Svjetlana Marijon. Angažman Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci predstavile su voditeljica Sandra Nuždić i koordinatorica Tamara Martinac Dorčić. O svemu što se za oko 400 studenata s invaliditetom priprema na Sveučilištu u Zagrebu govorio je rektor Damir Boras.

„Tijekom 2020. jedan od stručnih skupova koji smo željeli organizirati bio je upravo na ovu temu“, rekla nam je za Inkluziju Anka Slonjšak, „međutim, zbog pandemije koronavirusa stalno smo ga odgađali. Željeli smo ga organizirati uživo, ali onda je došao Međunarodni dan osoba s invaliditetom pa smo ga na taj način željeli obilježiti.“ Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom naglasila je da je pitanje uključivanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u obrazovanje na svim razinama, pa tako i na razini visokog obrazovanja, vrlo važno za svako društvo. Od aktivnosti njezinog ureda na tom području istaknula je anketu o položaju studenata s invaliditetom koju su proveli 2012. godine na sastavnicama svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Izrazila je bojazan da će i osam godina nakon što su detektirani izazovi koji postoje u visokom obrazovanju osoba s invaliditetom nažalost i dalje postojati. Anketa je tada pokazala veliku neujednačenost u postupanju prema pitanjima studenata s invaliditetom, počevši od nedostatka zajedničke definicije tko su studenti s invaliditetom, preko teškoća u vođenju evidencije, dostupnosti određenih prilagodbi i načinu njihova ostvarivanja, pa sve do prostorne i informacijsko-komunikacijske nepristupačnosti zgrada fakulteta u cijelosti ili samo pojedinih katova, nekih prostorija i sanitarnih čvorova.

„Skup je polazna točka za niz aktivnosti koje smo predvidjeli na ovom području“, rekla nam je Anka Slonjšak, „a od kojih su neke započele odmah nakon završetka skupa. Kako bismo potaknuli razmjenu iskustava među uredima za studente s invaliditetom pri osam hrvatskih sveučilišta, uputili smo im pitanja vezana uz iskustva studiranja s invaliditetom u uvjetima pandemije. Ta smo iskustva objedinili i naznačili aktivnosti koje bi trebalo provesti kako bi se iskustva studenata s invaliditetom u online okruženju poboljšala.“ Anketa je također ukazala na potrebu za edukacijom nastavnog i nenastavnog osoblja, ali i na potrebu za većim normativnim reguliranjem, odnosno definiranjem temeljnih pitanja zakonskim i podzakonskim aktima. Takvo normativno uređenje uključivanja osoba s invaliditetom u visoko obrazovanje predmet su dugogodišnjeg zagovaranja pravobraniteljstva na svim razinama. Prilikom rada na izmjeni Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Ured je predložio definiciju studenta s invaliditetom u kontekstu visokog obrazovanja.

Na hrvatskim sveučilištima postoji velika neujednačenost u postupanju prema studentima s invaliditetom

„Budući da su uredi za studente s invaliditetom središnje mjesto kojem se mogu obratiti sadašnji i budući studenti s invaliditetom“, rekla nam je Anka Slonjšak, „i da su tako od izrazite važnosti kao vidljiv znak prepoznatljivosti te problematike pri sveučilištu, uputili smo svim upravama sveučilišta preporuku za njihovo osnaživanje i ekipiranje. Zatražili smo i podatke o tome kako je organizirana ova služba, kao i o financijskim sredstvima koja se osiguravaju za njihov rad. Praksa pokazuje da oni fakulteti i sveučilišta koja prednjače po pristupačnosti, osiguravanju podrške i prilagodbi, ujedno prednjače i po broju studenata s invaliditetom, zbog čega želimo sve potaknuti na veći angažman. Po zaprimanju odgovora nastavit ćemo s preporukama i drugim inicijativama.“

Ured pravobraniteljice Anke Slonjšak planira organizirati sastanak svih ureda za studente s invaliditetom kako bi im dao priliku da izmijene iskustva o svojem radu. „Praksa pokazuje da su pristupi razjedinjeni“, kaže Anka Slonjšak, „posebice u uvjetima nepostojanja općeg zakonskog okvira. Na sastanku ćemo pripremiti pitanja za nadležno Ministarstvo od kojeg se očekuje veći doprinos rješavanju problematike, sukladno nadležnosti, posebice u dijelu zakonske regulative. Prilikom rada na izmjeni Zakona o znanosti i visokom obrazovanju predložili smo definiciju studenta s invaliditetom u kontekstu visokog obrazovanja. Međutim, rad na donošenju toga zakonodavnog akta je zaustavljen i mi i dalje nemamo čak ni definiciju studenata s invaliditetom, a kamoli druga pitanja regulirana zakonom.“

Zbog toga prilagodbe kojima se otklanja diskriminacija studenata s invaliditetom i dalje ovise o dobroj volji profesora, studenti ne znaju na što imaju ili nemaju pravo, a i jedni i drugi katkad smatraju da je rješenje oslobađanje od izvođenja pojedinih zadataka – što je kao oblik prilagodbe koji koristi istaknulo 30% ispitanika ankete koju je Ured proveo pripremajući skup. Od drugih rezultata provedene ankete može se istaknuti kako je njih gotovo 70% svoje iskustvo studiranja ocijenio vrlo dobrim ili odličnim. „Razmatrajući i obrađujući dobivene podatke“, rekla je pravobraniteljica Anka Slonjšak, „mišljenja smo da su ovi rezultati možda i posljedica niske razine očekivanja i rupa u sustavu podrške koja postoji kad osobe s invaliditetom završe studij. Tada najednom ostanu bez prilagođenog i financijski dostupnog stambenog prostora, bez lako dostupnog i financijski pristupačnog prilagođenog prijevoza, bez dovoljno sati asistencije, videćih pratitelja ili komunikacijskih posrednika i dostupne zdravstvene njege koja bi ih pratila i prilagođavala se njihovim životnim i radnim aktivnostima.“

Posebice je to stvarnost studenata koji dolaze iz manjih mjesta pa se nakon studija vraćaju u manja mjesta. Gotovo petina studenata u toj anketi izražava strah od toga što ih čeka nakon završetka studija, a određeni dio njih nastoji naći načine na koje bi produžio vrijeme studiranja, odnosno zadržao uvjete i podršku koja im je prijeko potrebna, a koju završetkom studija gube. Naime, usprkos svim nedostacima, studentsko doba sjajno je vrijeme za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj – naime, nikad prije niti nikad poslije ne osigurava im se tolika razina podrške. S druge strane, među izazovima koje su naveli ispitanici i dalje značajno mjesto zauzima nedovoljna educiranost i razumijevanje nastavnog i nenastavnog osoblja o potrebama studenata s invaliditetom. 

Uspješno i kvalitetno studiranje

Na skupu su predstavnice Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci predstavile redovne aktivnosti ureda: savjetovanje, pružanje podrške, edukaciju i informiranje te prikupljanje podataka. Podrška se ondje trenutačno pruža za 79 studenata s invaliditetom koji su definirani kao studenti koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja, bez obzira na rješenje o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja, imaju stalne, povremene ili privremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih aktivnosti u cilju osiguranja uvjeta za njihovo uspješno i kvalitetno studiranje. Predsjednica Udruge Zamisli, Svjetlana Marijon, upozorila je na nepostojanje kontinuiteta podrške već na prijelazu iz srednjoškolskog u osnovnoškolsko obrazovanje, kad dolazi do neke vrste rezanja pupčane vrpce i učenici s teškoćama u razvoju najednom ostanu bez prilagodbi koje su ostvarivali tijekom dotadašnjeg obrazovanja. U raspravi se pokrenulo pitanje osiguranja asistencije tijekom online nastave, o čemu će trebati prikupiti iskustva sveučilišta. Marica Mirić, potpredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, predložila je na skupu da se izradi protokol za postupanje u vrijeme COVID-a. Za kraj, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak poručuje: „Ohrabruje, a sve nas i kao društvo obvezuje, optimizam ispitanika ankete. Oni u značajnom postotku optimistično i hrabro gledaju na budućnost u kojoj se vide na radnom mjestu za koje su se obrazovali, uz svu potrebnu podršku.“