IZ SLAVONIJE
„Osobe s invaliditetom susreću se s različitim problemima u društvu, počevši od pristupačnosti, odnosno prilagođenosti različitih građevina pa sve do dostupnosti različitih usluga, a pogotovo u manjim gradovima i sredinama“, započinje priču o Inkluzivnoj kući Zvono Andrea Šebelj Peternek. Inkluzivna priča u gradovima Belišću i Valpovu započinje 2003. godine osnivanjem Udruge djece i mladih s poteškoćama u razvoju „Zvono“, a koja nedavno, točnije od početka 2021. godine, nosi naziv Inkluzivna kuća Zvono.
Edukativne radionice okupljaju mnoge zainteresirane (arhiva organizacije)
Ideju o osnivanju ove udruge započeli su roditelji djece i mladih s poteškoćama u razvoju na području Belišća, Valpova i prigradskih naselja. Do tada, naime, na navedenom području nije postojala niti jedna udruga i organizacija koja je osobama s teškoćama u razvoju mogla osigurati aktivnosti i kvalitetne projekte, a samim time nije bilo onih koji bi podizali glas u javnosti za najranjivije članove društva. Danas se pak mogu pohvaliti s preko 100 članova, od kojih 54 aktivno i redovito sudjeluje u radu udruge, a također imaju 45 zaposlenih osoba. Osim navedenog, glavna okosnica Inkluzivne kuće Zvono svakako su volonteri. „Volonteri su dio našeg svakodnevnog rada, uključeni su u različite volonterske akcije te u program s korisnicima udruge. Trenutno imamo preko 30 aktivnih volontera, a u 2021. godini imali smo ukupno 65 volontera koji su ostvarili 1414 volonterskih sati. Posebno ističemo inkluzivno volontiranje. Inkluzivno volontiranje predstavlja promjenu paradigme na način da se socijalno isključene osobe, najčešće korisnici pojedinih usluga Inkluzivne kuće Zvono, uključuju u društvo upravo u ulozi volontera i na taj način aktivno doprinose svojoj zajednici. Naši su članovi, naime, ujedno dugogodišnji volonteri koji se rado uključuju u aktivnosti lokalne zajednice“, pojašnjava inkluzivno volonterstvo Andrea Šebelj Peternek.
Govoreći o poteškoćama osoba s invaliditetom na području Belišća, Valpova i prigradskih naselja, Andrea Šebelj Peternek ističe kako su ti problemi višestruki počevši od već spomenutih problema s pristupačnosti određenim građevinama pa sve do problema uključenja u samo društvo. „Na našem području postoji mogućnost zapošljavanja osoba s invaliditetom, međutim, problem kod zapošljavanja i dalje mogu biti predrasude poslodavaca. Nadalje javni prijevoz u Belišću oslanja se na autobuse koji povezuju grad s manjim mjestima i bližim većim gradovima. Većina autobusa koji prometuju Belišćem je niskopodna i ima sjedala predviđena za osobe s invaliditetom. Ipak, autobusni kolodvor nije prilagođen zbog čega je putovanje javnim prijevozom otežano. Također mnoge autobusne linije su ukinute i teško je doći i do Osijeka, a pogotovo do Zagreba pa putovanje do glavnog grada zbog presjedanja, neusklađenosti linija i čekanja može potrajati i do sedam sati. Sve su to prepreke u putovanjima koje u velikoj mjeri ne idu na ruku osobama s invaliditetom, a utječu na mogućnost zaposlenja u nekim većim sredinama“, pojašnjavaju iz Inkluzivne kuće Zvono. Upravo je zbog ovakvih i sličnih poteškoća osoba s invaliditetom i osnovana Inkluzivna kuća Zvono koja različitim projektima i svakodnevnim aktivnostima nastoji olakšati život osoba s invaliditetom, a potom ih inkluzijom učiniti aktivnim dionicima svoje lokalne zajednice.
Projekata je u ovom trenutku, ističu iz Inkluzivne kuće Zvono, zaista puno, ali na poseban način izdvojili su projekt usluge osobne asistencije Kao prijatelj 3. Usluga osobne asistencije osigurava se punoljetnim osobama s invaliditetom kojima je potrebna podrška u svakodnevnim aktivnostima; pomoć pri kućanskim poslovima, obavljanje administrativnih poslova, pomoć pri olakšavanju komunikacije, pratnja i podrška u socijalnim aktivnostima i sl. Također svake školske godine osiguravaju pomoćnike u nastavi za djecu osnovnoškolske dobi. Inkluzivna kuća Zvono trenutno završava i sa zanimljivim projektom naziva Održivi odgoj za održivi razvoj. Ciljevi ovog projekta bili su ponuditi izvaninstitucionalne sadržaje, odnosno uključiti učenike opće populacije i učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u rad, podići razinu svijesti djece i mladih o aktivnom građanstvu te upoznati u konačnici i lokalnu zajednicu s mogućnostima koje nude izvaninstitucionalni sadržaji. U aktivnosti ovog projekta bilo je uključeno preko sto djece vrtićke i osnovnoškolske dobi, a koji su imali priliku učiti o danas vrlo aktualnim temama: očuvanju okoliša, biljaka i životinja, recikliranju, zdravoj prehrani te boravku u prirodi.
Financijsku potporu za provedbu svojih brojnih aktivnosti Inkluzivna kuća Zvono dobiva od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali na poseban način treba istaknuti kako su tijekom posljednjih nekoliko godina proveli više od 15 europskih projekata te su ujedno partneri drugim organizacijama koje također provode projekte financirane iz europskih bespovratnih sredstava.
Vrtlarenje je dobar način da se aktiviraju i povežu svi suradnici Zvona (Arhiva organizacije)
Članovi Inkluzivne kuće Zvono, odnosno prvotnog naziva Udruga djece i mladih s poteškoćama u razvoju, osmislili su još jedan zanimljiv projekt. Tako je u Belišću 2007. godine osnovana socijalna zadruga MIVA ART (Misija za istinske vrijednosti i afirmaciju). Ciljevi osnivanja navedene zadruge bili su uspostavljanje mreže kvalitetnih socijalnih usluga te zapošljavanje osoba s invaliditetom. U aktima ove zadruge usvojena su i načela društvenog poduzetništva i to na načelima društvene, ekonomske i okolišne održivosti kojima se potiče socijalno uključivanje i samozapošljavanje. Članovi zadruge, ili kako sebe vole kolokvijalno nazivati zadrugari, u svome vrtu uzgajaju plodove koje krajem ljeta spremaju u zimnicu, a isto tako imaju priliku raditi i s košnicama pa osobe s teškoćama u razvoju mogu usvojiti zanimljive i korisne vještine u pčelarstvu, povrtlarstvu i njima sličnim područjima.
Udruga Zvono okuplja brojne članove i volontere na svojim aktivnostima (Arhiva organizacije)
Unatoč udrugama i organizacijama koje poput Inkluzivne kuće Zvono djeluju u svojim sredinama i pomažu osobama s teškoćama u razvoju olakšati njihovu svakodnevicu, situacija u Republici Hrvatskoj, ističe Andrea Šebalj Peternek, još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuća. „Krajem 20. stoljeća razvijen je socijalni model pristupa invaliditetu po kojem društvena zajednica treba osigurati bolje uvjete i usluge osobama s invaliditetom kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u životu zajednice. Prije toga prevladavao je individualni model invaliditeta u čijem je središtu pozornosti čovjek kojemu je potrebna pomoć i liječenje, bez mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja i odlučivanja o vlastitom životu pri čemu je uloga stručnjaka dominantna, a institucije i stambene jedinice u kojima borave osobe s teškoćama u razvoju uglavnom su zatvorene i udaljene od društva. Zadnji model o kojemu i danas svjedočimo je model ljudskih prava koji govori o odgovornosti okoline, ali i naglašava značenje pojedinca. Ciljevi više nisu samo dosezanje pravne jednakosti, nego i osvijestiti osobe s teškoćama u razvoju o njihovim pravima kako bi se aktivno zalagali za ista ta prava.“
Praktični i kreativni rad veoma je važan u udruzi Zvono (Arhiva organizacije)
U posljednjih dvadeset godina pomaci su, tvrde u Inkluzivnoj kući Zvono, vidljivi. Naime jača interes u političkom području prema osobama s invaliditetom. Najveće promjene dogodile su se 2002. godine kada je u Hrvatskoj donesen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te 2007. godine kada je Republika Hrvatska potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Andrea Šebalj Peternek tvrdi kako „možemo svakako reći da smo se odmaknuli od medicinskog modela i da težimo modelu ljudskih prava, ali da moramo još puno raditi kako bismo napravili prave promjene. U manjim gradovima mogu biti dobro riješeni neki problemi poput građevinske pristupačnosti osobama s invaliditetom, ali obrazovanje ostaje jedna od većih prepreka inkluziji jer je to pitanje koje treba rješavati na razini države, kao i pitanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kako bi osobe s invaliditetom imale veću šansu zaposlenja, potrebno je proširiti spektar zanimanja koji im je dostupan i omogućiti im dovoljno opcija za samostalan odabir.“
Iz svega prethodno navedenog, daje se zaključiti kako su problemi osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj višestruki te iziskuju nove mjere, projekte i aktivnosti na razini čitave države. Do tada su pojedinci prepušteni udrugama i organizacijama u njihovim lokalnim sredinama, a koje usprkos svim poteškoćama, odrađuju vrhunski posao te onim najranjivijima, odnosno osobama s teškoćama u razvoju olakšavaju njihovu svakodnevicu te ih, što je još važnije, uče kako biti aktivni članovi svoje lokalne zajednice. Godine koje su pred nama pokazat će koliko je zaista Hrvatska spremna prijeći na model ljudskih prava u kojima će zajednica voditi sustavnu brigu o osobama s invaliditetom, a oni će pak zajednici to znati vratiti svojim vještinama i znanjima koje zasigurno imaju unatoč tjelesnim nedostacima.
Mladi i stariji članovi udruge rado se druže na otvorenom (Arhiva organizacije)
Udrugu Inkluzivna kuća Zvono osnovali su 2003. godine roditelji djece i mladih s poteškoćama u razvoju na području gradova Belišća i Valpova i prigradskih naselja. Tijekom godina rada, razvija brojne programe za osobe s invaliditetom, za djecu i mlade na području Osječko-baranjske županije.
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak