Inkluzija 43-44

Inkluzija

RAD S DJECOM

Kalendar koji oslobađa

Nedjeljko Marković

Od malih nogu susrećemo se s glagolima morati i trebati koji u nama nerijetko izazivaju otpor, osjećaj krivnje, frustraciju i strah

Desetu godinu zaredom udruga Pragma tiska školski kalendar s edukativno-didaktičkim sadržajem namijenjenim nastavnicima, stručnim suradnicima u školama te ravnateljima, za neposredan rad s učenicima i, ponekad, roditeljima. Ovogodišnja je publikacija Moranja autorski rad zaposlenika Pragme ‒ Marije Granić, Mirjane Soljačić i Nedjeljka Markovića ‒ posvećena crno-bijelom ili „sve ili ništa“ shvaćanju svijeta; „moranjima i trebanjima“ koje svakodnevni život čine teškim, a čitateljima nude prostor za pristup koji razvija socijalne i emocionalne vještine. 


Nedjeljko Marković, čelnik Hrvatske mreže protiv siromaštva i predsjednik udruge Pragma (Snimio Bernard Čović/Glas Koncila)

Autori razvijaju pristup utemeljen na socio-emocionalnom učenju u kojem, koristeći u uvodnom tekstu istaknuta iskustva OECD istraživanja, „škole sutrašnjice trebaju pomoći učenicima da misle svojom glavom i pridruže se drugima, s empatijom, u radu i građanstvu; to su mjesta gdje učenici mogu naučiti kako motivirati i organizirati vlastito učenje, gdje nastavnici potiču njihovu znatiželju te nadograđuju i usmjeravaju njihovu kreativnost, socijalnost i energiju. Škola je mjesto gdje učenici mogu naučiti uklopiti se sa svojim kolegama iz razreda i njihovim učiteljima, pripremajući ih za svijet koji ih čeka izvan školskih zidova“. Takva škola „sutrašnjice“ pomaže djeci i mladima preoblikovati „moranja“ u „htjenja“ i izraz „mogu“ koji pomažu u zdravom odrastanju.

Protiv negativnih misli

Kroz deset poglavlja o različitim moranjima ‒ poput moram se prilagoditi ili mogu naučiti i postati otporan; moram biti savršen ili nitko nije savršen; moram sve sam ili mogu potražiti pomoć; moram biti uspješan ili smijem doživjeti neuspjeh; moram sve odmah ili mogu si uzeti vremena i prostora; moram biti prisutan/a ili smijem nešto propustiti; moram se svidjeti drugima ili mogu se svidjeti nekima i sebi; moram biti jak ili smijem reći kada mi je teško; moram biti u pravu ili smijem biti u krivu ‒ autori pojašnjavaju i daju primjere različitih koncepta i pojmova poput otpornosti, empatije, emocionalne inteligencije, perfekcionizma, anksioznosti, nomofobije, konformizma, predrasuda i stereotipa. Imperativ „moranja“ usađuje strah, smanjuje samopoštovanje i narušava međuljudske odnose te ne ostavlja prostor optimizmu. Suptilno nam oduzima vrijeme za kvalitetan odmor, san, druženje i ostale važne potrebe, a tolika razina prisile oduzima osjećaj izbora, slobode i autonomije. „U pitanju su nerealna vlastita očekivanja, djelomično nametnuta tijekom odgoja i društvenog konformiranja, a stvaraju osjećaj krivnje, razočaranja, frustracija i neuspjeha ako ih redovito i pravovremeno ne ispunjavamo“, ističu autori i dodaju kako je poticaj za pisanje kalendara proizašao iz problema s automatskim negativnim mislima kod mladih, popularno nazivanima u adolescentskoj populaciji kao overthinkanje. 

Važno je jačati povezanost i povjerenje kako bi se snovi naše djece i mladih mogli ponovno graditi i ostvarivati

Negativne misli često ih ometaju u praćenju nastave, pamćenju školskog sadržaja, uspostavljanja kvalitetnih odnosa s prijateljima i ostvarenju dobrih rezultata. „Moram“ im ne dozvoljava shvaćanje činjenice da u realnosti ništa ne funkcionira crno ili bijelo, već smo često u međuprostoru sive zone koja traži od nas fleksibilnost, improvizaciju, brzu prilagodbu i učenje novih vještina. Osim visokih očekivanja koje sami sebi postavljaju, učenici se često bore s roditeljskim, školskim i društvenim očekivanjima koji ih ponekad više blokiraju i sputavaju nego što ih motiviraju za dodatni trud. Neki od njih upadaju u fazu bespomoćnosti i odustaju od promjene, dok kod rijetkih imperativi okoline zaista potaknu zdravu motivaciju. 

Tako se u prvom tekstu (Moram se prilagoditi – mogu naučiti i postati „otporan“) obrađuju teme iz područja otpornosti, njegovanja pozitivne klime u školi i obitelji u suočavanju s promjenama. Pandemija uzrokovana koronavirusom pokazala je kako je važno biti prilagodljiv, promatrati, učiti i primjereno reagirati u krizama koje se pojavljuju, bez obzira na našu trenutnu spremnost na njih. Umjesto pukog preživljavanja i stvaranja društvenih napetosti zbog kriza, učenjem je moguće prepoznati sve prilike koje je ova nedaća ponudila, poput upotrebe modernih tehnologija u podučavanju i radu od kuće ili shvaćanja koliko su za dobro mentalno zdravlje važni dobri i učestali fizički međuljudskih kontakti. 

To su osjetljivi i otporni načini razmišljanja u odgojno-obrazovnom radu, a koji se tiču svih dionika – učenika, nastavnika, ravnatelja, roditelja – uz koje se u publikaciji nude i alati za jačanje otpornosti učenika, poput poticanja djelovanja i sudjelovanja učenika u učenju emocionalnih vještina i brige o vlastitoj i tuđoj dobrobiti i mentalnom zdravlju kako bi postali pokretači vlastita učenja; izgradnja, dijeljenje i korištenje dokaza o praksama i inicijativama koje suočavanje s uspjehom i neuspjehom te za postizanje fizičkog i psihičkog blagostanja, kao i sustavniji, redovitiji i utjecajniji angažman i glas učenika, u skladu s dobi učenika.

Emocionalne kompetencije

Također jedan od zanimljivih tekstova je i onaj o perfekcionizmu i prihvaćanju kritike – područjima koja su tako često predmet rasprava roditelja kada je riječ o njihovo djeci. Autori ističu kako umjereni perfekcionizam može biti koristan ako ga osoba zna iskoristiti i kontrolirati te ako pritom ima podršku okoline, ljudi koji je dobro poznaju i koji joj mogu signalizirati kada krene pretjerivanje. 

Pozitivna je karakteristika ove osobine posvećenost poslu i visoki standardi zbog kojih su rezultati kod ovakvih pojedinica zaista impresivni. Upozoravaju da kada „perfekcionizam prijeđe granicu normalnog, kada želja za izvrsnošću prijeđe u želju za savršenstvom, osoba postaje kronično nezadovoljna svojim poslom zbog čega je sklona odugovlačenju i kašnjenju u izvršavanju obveza zbog silne želje da sve bude savršeno. Pritom radi više nego što je potrebno i ne uzima nikakve odmore da bi povratila mentalnu snagu i energiju.“ U tekstu se nude prijedlozi radionica, odnosno aktivnosti poput rješavanja upitnika „Jeste li perfekcionist“ i vježbe „Zrcalo“ koja je usmjerena djeci osnovnoškolske dobi te preporuke za čitanje i gledanje. 

Recenzentica Irena Sever Globan ističe kako se od malih nogu susrećemo s glagolima „morati“ i „trebati“ koje u nama nerijetko izazivaju otpor, osjećaj krivnje, frustraciju i strah. Zapovijed koju nam u početcima upućuju roditelji/skrbnici, a onda kasnije mi sami sebi: „Moram/-aš (se prilagoditi, biti savršen, biti uspješan, biti prisutan, svidjeti se drugima, biti jak, biti u pravu, sve odmah, sve sam i sl.)“, najčešće je praćena unutarnjim otporom i nemirom, pa čak kada i napravimo ono što mislimo da moramo. Poruke koje autori ovim školskim kalendarom žele prenijeti djeci i mladima jesu da je „ok“ ne biti uvijek „ok“, da smijemo biti u krivu, priznati svoje pogreške, reći kada nam je teško i potražiti pomoć i podršku bližnjih, doživjeti neuspjeh, propustiti određene događaje i iskustva, postaviti granice, uzeti si vrijeme i prostor za sebe, biti nesavršen i ništa ne morati, ali puno toga moći. Susresti se sa samim sobom, upoznati se, osvijestiti i osluškivati vlastite osjećaje i potrebe i pronaći pozitivne strategije kojima ih možemo zadovoljiti ‒ put je prema izgradnji mira na intrapersonalnoj, interpersonalnoj i društvenoj razini. 

„Živimo u vremenu u kojem smo okruženi mnogim unutarnjim i vanjskim stresorima; vijesti su pune nasilja, kriza i katastrofa, svijet nam se čini opasnim mjestom za život, depresije i anskioznosti postale su naša svakodnevica. Upravo je stoga rad na razvoju emocionalnih i socijalnih kompetencija od suštinske važnosti jer je to ono što nas može izvući iz stanja prisila i tjeskoba u život koji je dostojan čovjeka, a koji svoje vrijednosti temelji na nenasilju, autentičnosti, otpornosti i (samo)empatiji“, ističe Sever Globan. 

Snaženje otpornosti

Recenzentica Miriam Mary Brgles ističe da kada se suoče s „moranjem“ djeca i mladi imaju na vagi dobre i loše posljedice toga „moranja“ ‒ u većini će slučajeva one negativne prevladati te uzrokovati probleme i poteškoće u sekundarnoj socijalizaciji. U razdoblju koje nam predstoji, nakon pandemije i raznih „moranja“ koja su cijelom društvu zbog zdravstvenih i drugih društvenih razloga bila nužna, važno je jačati otpornost, povezanost i povjerenje kako bi se snovi naše djece i mladih mogli ponovno graditi i ostvarivati.  

Uvijek nova područja

Autori su svake godine otvarali nova područja rada, često na temelju rada savjetovališta za mlade udruge Pragma. Tako je 2019, u publikaciji naziva Blizu, naglasak bio na konceptu „privrženosti“ ‒ vezanosti za školu koja se opisuje osjećajima koje pojedinac gaji za školu i nastavnike, tj. koliko mu je stalo do škole i odnosa koje u njoj ostvaruje kao važnom pokazatelju neakademskog uspjeha; 2020. (Pisma: nova prilika) naglasak je bio na osobnom odnosu, odnosno na personalizaciju u kojoj su korisnici Pragme promatrani kao simboli povezani uz konkretne osobe koje „pišu svoja osobna pisma“ na koja odgovaraju stručnjaci iz Pragme; a 2021. bio je posvećen temi kriza (Kriza) o kojim se promišlja kao osobnim, obiteljskim i kolektivnim, kontinuiranim i zapravo životnim, koje su dio ljudskog iskustva, pa tako i iskustva djece, od kojih nitko ne smije niti ne može bježati nego može razvijati različite strategije suočavanja i/ili rješavanja kriza. 

Inkluzija 43-44

43-44 - 22. rujna 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Elizabeta Pernar

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak