Inkluzija 42

Inkluzija

NAŠA TEMA

Mnoga lica isključenosti

Nedjeljko Marković

Ranjive skupine često su socijalno isključene, što znači da društvo o njima nema prave informacije, iz čega se rađaju predrasude

Ranjivost se može promatrati i kao etički i kao moralni pojam, ali smatra se da je osnovni dio ljudskog postojanja. Smatra se da je u pitanju stanje patnje, slabosti, krhkosti, osjetljivosti, bespomoćnosti, nestabilnosti te nesigurnosti, a manifestira se tužnim i neugodnim emocijama, strepnjom, očajem i tjeskobom. Izvor ranjivosti najčešće je u nekim vanjskim čimbenicima koji se tiču okoline i čovjekovog životnog prostora, a to su najčešće stanja socijalnih ili ekonomskih kriza, kao što je gubitak posla, nezaposlenost, slabo imovinsko stanje, socijalna nepravda i isključenost, loši zdravstveni uvjeti, disfunkcionalni međuljudski odnosi, ali i prirodne nepogode.

Problem mentalnog zdravlja

Općenito, žene, djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom su ranjivije skupine u usporedbi s odraslim muškarcima, što rezultira nižim kapacitetom prilagodbe i preživljavanja u hitnim situacijama i krizama te im je u takvim situacijama nužna stručna pomoć i podrška. Kada se nose s takvim situacijama, ranjiviji ljudi mogu se suočiti s nekoliko dodatnih problema koji povećavaju rizik od simptoma kao što su nagli početak intenzivnog straha, vrtoglavica te brojni drugi fiziološki, ali i psihološki simptomi. Ako promatramo iz perspektive prolaznosti, mogli bismo zaključiti da je svatko od nas u jednom trenutku ili periodu svojega života ranjiviji, osjetljiviji i bespomoćniji nego inače. Posljednje godine obilježene pandemijom i potresima u Hrvatskoj na trenutke su cijelu državu i njezin narod mogle definirati kao ranjive pojedince, a oni koji su sve teške okolnosti u kojima smo se našli vidjeli sa strane, odmah su se uključili u pružanje osnovne pomoći. Upravo na temelju ovih informacija postavlja se pitanje – koliko je važna težina situacije i brojnosti onih koji su njome pogođeni da bismo bez predrasuda i etiketiranja pristupili onima kojima je pomoć potrebna? Da bismo odgovorili na ovo pitanje važno je biti upućen i u temu socijalne isključenosti kao nečega što je prisutno i u našem društvu.

Važno je biti svjestan koliko je nezaposlenost, posebno ona dugotrajna, uzrok većih društvenih previranja u našem društvu

Definiranje socijalne isključenosti kao društvenog fenomena jednako je složeno kao i definiranje mentalnog zdravlja i svih pitanja koja ono sa sobom nosi pa zato postoji niz mogućih definicija i okvira. Riječ je o višedimenzionalnom pojmu koji se globalno opisuje kao razmjerno trajna i višestruko uvjetovana depriviranost pojedinca. Socijalna isključenost korištena je u raspravama o siromaštvu, nejednakosti i pravdi, a pokriva ekonomske, društvene, političke i kulturne dimenzije društva. Jednostavno rečeno, pojedinac je socijalno isključen ako ne sudjeluje u ključnim aktivnostima društva u kojem živi. Socijalna isključenost ponekad se može koristiti kao krovni pojam za više dimenzija uskraćenosti, naprimjer iskustvo lošeg stanovanja, lošeg obrazovanja i niskih prihoda u isto vrijeme. Nezaposlenost se ponekad može promatrati i kao zamjena za socijalnu isključenost zbog svoje istaknutosti u brojnim opisima ovog višedimenzionalnog pojma. 

Međutim pojedinac može biti socijalno isključen dok je zaposlen ‒ ovisno o njegovoj plaći, satima ili vrsti posla, ali i dobi, godinama iskustva i zdravstvenom stanju. Ono što su brojni autori zaključili jest činjenica da materijalno bogatstvo ne sprečava osobu da bude socijalno isključena, budući da je prihod samo jedan aspekt isključenosti. No nesudjelovanje u raspodjeli društvenih dobara i prava u svim društvenim sferama značajno utječe na ove veze. Općenito je pronađeno da su ljudi s problemima mentalnog zdravlja među socijalno najisključenijima u društvu, dok su pojedinci koji su nezaposleni i siromašni ranjiviji za razvoj problema s mentalnim zdravljem. Biti i postati socijalno isključen, ako imate problema s mentalnim zdravljem, dinamičan je proces posredovan nizom čimbenika kao što su niski prihodi, nezaposlenost, loše obrazovanje, loše stanovanje, loše fizičko zdravlje, nedostatak autonomije, nedostatak društvenih odnosa i smanjene mogućnosti za potpuno sudjelovanje u društvu. 


Nemogućnost pronalaska svojeg mjesta u društvu izvor je velikih patnji za mnoge (Izvor: Unsplash)

Dobra informiranost

Budući da je mentalno zdravlje široko korišten pojam koji pokriva spektar kognitivnih, bihevioralnih, emocionalnih i intelektualnih stanja, mentalno zdravlje može se konceptualizirati unutar socijalnog ili medicinskog modela. Prvi konceptualizira interakciju pojedinca s njegovom okolinom, sugerirajući da je svako ograničenje punog sudjelovanja rezultat prepreka i stavova koji se susreću u društvu koji se mogu prevladati uklanjanjem diskriminacije. Nasuprot tome, medicinski se model usredotočuje na dijagnozu bolesti, poremećaja ili drugih zdravstvenih stanja koristeći etiološki okvir ispitujući razine funkcioniranja i invaliditeta povezanih s određenim zdravstvenim stanjima pojedinca. Mentalno zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti, kao što je već spomenuto, ali itekako uzima u obzir utjecaj društvenog, ekonomskog i fizičkog okruženja na osobe s problemima mentalnog zdravlja kroz ispitivanje odnosa sa socijalnom isključenošću. Nije iznenađujuće da je literatura o socijalnoj isključenosti identificirala osobe s problemima mentalnog zdravlja kao ranjivu skupinu razmatrajući status odnosa između pojedinaca i ostatka društva, kao i države, te aktivne ili pasivne uloge koju pojedinci ili skupine mogu imati u procesu socijalne isključenosti. 

Da bi pojedinac shvatio kakve su njegove sposobnosti i položaj u društvu, najčešće se promatra u odnosu na druge ljude, odnosno uspoređuje se s onima koji su približno sličnih karakteristika kao i on. Držeći se svojeg osnovnog prava i potrebe za članstvom u određenoj društvenoj grupi, pojedinac traži način da se uključi u društvene aktivnosti, da definira sebe u odnosu na druge te da doprinosi zajednici u kojoj živi. Kada je to onemogućeno, odnosno kada je društvo prema takvom pojedincu isključivo i kada mu ne daje dovoljno prostora da pronađe svoje mjesto u grupi, netko će se braniti povlačenjem i zatvaranjem u pasivnost i depresiju, a netko će reagirati i napadom, tj. destruktivnim ponašanjima da se osveti onima koji su mu to oduzeli. Važno je biti svjestan koliko je nezaposlenost, posebno ona dugotrajna, uzrok većih društvenih previranja u našem društvu. Pojedinci koji ne mogu pronaći posao, koji postaju financijski ovisni o drugim ljudima i koji osjećaju nepravdu i bijes zbog nemogućnosti sudjelovanja u raspodjeli društvenih dobara, spremniji su na razne ilegalne radnje kako bi došli do novca, a najčešće u takvim krugovima postaju i autodestruktivni uništavajući se drogom i alkoholom jer prestaju vjerovati u svoju sposobnost za rad te osjećaju razočaranje i beznađe da će ikada biti adekvatno plaćeni na nekom radnom mjestu jer si ne mogu priuštiti ono najosnovnije. Ako osoba nema vjerovanje u pravedan svijet, ako smatra da će joj se nastaviti događati samo loše stvari i da je njezina situacija bezizlazna, nužno je pristupiti podržavajuće, s nadom i mijenjanjem takvih razmišljanja i vjerovanja.

U ovom slučaju važna je dobra informiranost, odnosno briga i zainteresiranost za nezaposlene. Mnogi od njih svjedoče da je javnost nedovoljno informirana o načinima zapošljavanja, educiranja i prekvalifikacije; nemaju dovoljno informacija o savjetovalištima u kojima mogu potražiti pomoć kada osjećaju da vanjske okolnosti prelaze snage njihovih unutarnjih kapaciteta; nemaju dovoljno podrške od strane države i programa koji nedovoljno obuhvaćaju one koji stupaju na tržište rada ili se u poodmakloj starosnoj eri pronađu na tržištu rada. S obzirom na to da je riječ o ranjivim skupinama, a na temelju svega navedenog, jasnije možemo razumjeti njihovu poziciju, nužno je provjeravati informacije koje dolaze do šire javnosti. 

Mediji utječu na mišljenje

Sve te informacije formiraju stavove društva o određenim ranjivim skupinama, a takvi stavovi mogu biti jako isključujući ako nam je kompleksnost stanja ranjivosti, nezaposlenosti i mentalne bolesti nepoznata, odnosno nejasna. Više nego ikad mediji direktno utječu na formiranje mišljenja ljudi, mnogi ih koriste i kao jedini izvor informacija, stoga je nužno znati širu sliku o svim stanjima beznađa u kojima se čovjek može naći kako bismo barem djelomično pomogli, a ne odmogli. 

Samodopadnost uspješnih

Klinički psiholog i profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu Jordan Peterson naglašava kako duboko u našem mozgu postoji neopisivo drevan, praiskonski brojač koji točno prati naš položaj u društvu i potrebu za sudjelovanjem u društvenim aktivnostima. Nadalje ističe: „Ako imate visok status, brojačev hladan, predreptilski sustav pretpostavlja da je vaš položaj osiguran, produktivan i nedodirljiv i da ste dobro podmazani društvenom podrškom. Drži da su šanse da će vam nešto naštetiti niske i da ih slobodno ne treba ni uzimati u razmatranje. Promjena može biti prilika, a ne katastrofa. Serotonin obilno teče. To vas čini samopouzdanim i mirnim tako da se možete držati visoko i uspravno i puno manje živjeti pod oprezom. Vaš je položaj siguran i stoga će vaša budućnost vjerojatno biti dobra. Isplati vam se razmišljati dugoročno i planirati bolje sutra. Ne morate impulzivno grabiti što god vam dođe pod ruku zato što realno možete očekivati da će vam dobre stvari ostati na raspolaganju. Možete odgoditi osjećaj zadovoljstva, a da ga se ne odreknete zauvijek.“

Inkluzija 42

42 - 8. rujna 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak