Inkluzija 41

Inkluzija

VIJESTI I NAJAVE

Priredila Jelena Gazivoda

Zaklada Vaša pošta za 500 djece

Krajem lipnja Zaklada Vaša pošta uručila je 500. policu životnog osiguranja djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.  Zakladu je osnovala Hrvatska pošta prije 12 godina sa svrhom pružanja novčanih potpora djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi tako što se za vrijeme djetetova boravka u domu na njegovo ime uplaćuje polica životnog osiguranja u protuvrijednosti 6000 eura. Iznos s police isplaćuje se djetetu u obliku rente u trenutku napuštanja doma i početka samostalnog života. Na taj način, u sljedeće dvije godine, dok ne nađu posao, mlade osobe imaju pokrivene troškove osnovne egzistencije, stanarine i režija. Povodom 150. godišnjice djelovanja Dječjeg doma Klasje uručena je 500. polica osiguranja. Zaklada danas ima potporu 55 jedinica lokalne i regionalne uprave, velik broj privatnih i državnih poduzeća te pojedinačnih fizičkih osoba. Donatori koji uplaćuju policu imaju priliku i upoznati djecu koju osiguravaju, a ta podrška često se i nastavlja izvan onoga što polica donosi. Brojni su primjeri djece koja su kod donatora našla posao, a u Hrvatskoj pošti također radi nekoliko, sad već odraslih ljudi, koji su bili korisnici police osiguranja.

Nagrada Svjetionik

Krajem lipnja dodijeljena je nagrada Svjetionik za izvještavanje o siromaštvu novinarkama Maji Medaković s Nove TV, Biondi Lučić s portala Generacija.hr i Snježani Kirinić-Grubić s Hrvatskog katoličkog radija. Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković istaknuo je da se u medijskom prostoru željelo stvoriti okruženje za socijalne teme kako bi se podigla svijest o važnosti borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Također se želi destigmatizirati siromaštvo i omogućiti da se glas obespravljenih i osiromašenih čuje u javnom prostoru. Marković je upozorio da je u Hrvatskoj oko 20 posto stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je kroničan problem koji se ne uspijeva riješiti reformama. Nagradu dodjeljuje žiri sastavljen isključivo od osoba s iskustvom siromaštva, koji su se u odabiru najboljih radova vodili okvirnim smjernicama Mreže. Promiče se izvještavanje o siromaštvu koje se temelji na poštivanju ljudskih prava i dostojanstva osoba s iskustvom siromaštva. Naglasak je ovogodišnje dodjele nagrada na važnosti jezičnog diskursa koji mediji koriste prilikom izvještavanja o ranjivim skupinama ili prilikom razgovora s pripadnicima tih skupina. Nekada se o tome nije posebno razmišljalo, ali zadnjih godina o tome se sve više vodi računa, pa je razvijen čitav novi inkluzivni jezik. “Već je uopće izraz ranjive skupine relativno nov, i čini nam se da na dobar način ujedinjuje razne vrste poteškoća s kojima se ljudi susreću. Također je prikladno uvijek naglasiti da je riječ o osobama ‒ osoba s invaliditetom, osoba u siromaštvu, slabovidna osoba. To nas podsjeća da određeni invaliditet ili socijalna kriza poput siromaštva ili beskućništva ne čine cijelog čovjeka, nego da je riječ o ljudskom biću poput nas. Izvan tog jednog problema postoji još mnogo toga što definira određenu osobu, a ta osoba u tom pogledu može biti ravnopravna drugima ‒ ili čak superiornija. Dakle inkluzivni jezik nas podsjeća da razgovaramo s ljudima koji su dio našeg društva sami po sebi i koje ne treba promatrati kao neko čudo zbog određene poteškoće. Srećom, istraživanja pokazuju da hrvatski mediji uvelike koriste inkluzivni jezik. Nešto je veći problem oko izbora tema o kojima novinari pišu jer se tu opet vide stereotipi ‒ ili se osobama u poteškoćama želi pomoći, pa ih se dakle tretira kao društveni problem ili se pak ističu neka njihova postignuća, pri čemu je opet prisutan stereotip da su ljudi s invaliditetom manje sposobni. Novinari tek trebaju naučiti kako će ispričati priču o pripadnicima ranjivih skupina, a da ih ne tretiraju kao nešto neobično. No opet treba reći, i u tako manjkavom medijskom pristupu očituje se inkluzivni jezik, što znači da mediji ranjive skupine tretiraju s poštovanjem. Dobra volja dakle postoji!“ ‒ zaključio je Boris Beck, koji je uz Igora Kanižaja i Ninu Žganeca bio sudionik panel rasprave koja se održala na dan dodjele nagrada.

Pozivi za medije

Europska komisija i Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu EACEA objavile su dva pilot-poziva namijenjena sektoru informativnih medija. Mediji mogu imati edukativnu ulogu u odnosu na širu publiku i pridonijeti uključivanju obespravljenih članova društva. Mogu služiti interesima skupina koje inače ostaju na rubu medijske pozornosti zbog čega Rezolucija posebno ističe njihov doprinos borbi protiv negativnih stereotipa prema društveno marginaliziranim skupinama. Pored toga, Rezolucija Europskog parlamenta o medijima zajednice u Europi govori o važnosti medija zajednice za jačanje tolerancije i socijalne inkluzije, iako zamjećuje da ovaj sektor još uvijek ostaje neprepoznat u legislativi mnogih zemalja te da mu je nužno dodatno financiranje kako bi realizirao svoje velike društvene potencijale. Upravo neprofitni mediji, koji djeluju u lokalnim zajednicama i/ili okupljaju društvene grupe koje dijele određene interese ili obilježja, funkcioniraju kao mediji zajednice, odnosno, kao glas interesnih, geografskih ili kulturnih zajednica. U Europskoj uniji, mediji zajednice već su se potvrdili kao dobar model za poboljšanje socijalnog uključivanja, a i u RH postoji značajan broj medija koji se mogu prepoznati kao takvi.

Potpora lokalnim i regionalnim medijima 2022.

Pozivom na dodjelu potpora lokalnim i regionalnim medijima nastoji se ojačati lokalne i regionalne medije u EU-u te podržati inicijative koje opskrbljuju svoje zajednice informacijama, čija je proizvodnja kvantitativno ili kvalitativno otežana. Pružajući izravan izvor originalnim izvještavanjem građanima, lokalni, regionalni i mediji zajednice igraju ključnu i vrijednu ulogu u društvu. Doprinose zdravlju demokracije i demokratskim vrijednostima držeći donositelje političkih odluka, nadležne i tvrtke odgovornima u trenucima donošenja odluka koje se tiču građana. Oni također građanima pomažu u participaciji u javnom životu i u donošenju informiranih odluka. No postojanje ovih medija u nekim dijelovima EU-a postalo je nesigurno. Novi oblici online potrošnje i modeli prihoda utječu na održivost i položaj lokalnih i regionalnih medija. Postojeća fizička prodajna mjesta nestaju, a troškovi fizičke distribucije se povećavaju. Online distribucija ima potencijal za smanjivanje troškova, no prihodi od oglašavanja, inače glavni prihodi lokalnih i regionalnih medija, tijekom pandemije doživjeli su svoj nagli pad. Potporama će se tako osnažiti medijski pluralizam, demokratičnost te pravo javnosti na informiranost. Poziv ostaje otvoren do 19. rujna 2022. Prvi je cilj poboljšati znanje o pejzažu lokalnih, regionalnih i medija zajednice u EU-u. Buduće javne politike, kao i inicijative za financiranjem moraju se oslanjati na kvalitetne podatke. Na taj će način ti mediji postati održiviji, neovisniji i njihovo će postojanje biti sigurnije. Aktivnosti u odnosu na prvi cilj bit će mapiranje lokalnog i regionalnog medijskog pejzaža diljem EU-a te identifikacija postojećih ili potencijalnih tzv. medijskih pustinja. Drugi je cilj financiranjem medija ojačati lokalni i regionalni medijski sektor unutar EU-a.  

Medijske mreže: Produkcija i diseminacija radijskog sadržaja putem mreže europskih partnera 2022.

Pozivom na dostavu prijedloga za potporu medijskim mrežama: produkcija i diseminacija radijskog sadržaja putem mreže europskih partnera potaknut će se proizvodnja i distribucija visokokvalitetnih informativnih sadržaja koji se odnose na precizno izvještavanje o politikama i aktivnostima Europske Unije. Cilj je građanima EU-a približiti europske politike koje se izravno odnose na njihovu svakodnevicu i boljitak te ih potaknuti na aktivnu participaciju. Poziv ostaje otvoren do 12. rujna 2022. Proizvodnja sadržaja mora odgovarati najvišim uredničkim standardima. Kako bi se uključilo javnost u donošenje političkih odluka, nužno je pružati informacije o pitanjima EU-a koje obilježava neovisno, profesionalno i visokokvalitetno izvještavanje. Očekivani rezultati uključuju tjedne, visokokvalitetne, urednički neovisne audio formate koji pružaju dubinski i raznolik pogled na pitanja EU-a, te je poželjno da budu na što je više moguće jezika EU-a. Moguće je predložiti više formata kao dio ove osnovne ponude. Distribucijom se mora obuhvatiti što je više moguće država EU-a. Kako bi se došlo do što šire publike, pozivom se nastoji povećati repriziranje te distribuciju proizvedenog sadržaja putem digitalnih medija. Da bi to bilo moguće, procesi proizvodnje sadržaja morat će od samog početka uzimati u obzir potrebe postaja članica, potencijalnih partnera, slušatelja i ostale potencijalne publike. Očekuje se da će programi postići slušanost od barem 1 milijun jedinstvenih slušatelja mjesečno putem radijskih i digitalnih kanala. Prioriteti su proizvodnja sadržaja na minimalno šest jezika, konzorcij od minimalno četiri partnera, precizno izvještavanje o politikama EU-a na način na koji slušateljima pomaže shvatiti kako se te iste politike odnose na svakodnevicu stanovnika EU-a, usporedba različitih država članica u odnosu na jednako pitanje povezano s politikama i aktivnostima EU-a, aktivna participacija građana. Za distribuciju sadržaja važno je da ima barem 1 milijun jedinstvenih slušatelja mjesečno, online vidljivost u prosjeku od 200.000 jedinstvenih digitalnih slušatelja mjesečno, otvorenost repriziranju ili republiciranju sadržaja 25 medija država koje nisu članice tijekom razdoblja trajanja ugovora.

Inkluzija 41

41 - 14. srpnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak