Inkluzija 41

Inkluzija

U ŽARIŠTU

Slušanje je tajna razumijevanja

Tamara Kvas

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s Deskom Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija organizirao je događanje Kultura za uključivu i zelenu Europu u utorak 28. lipnja u Centru mladih Ribnjak u Zagrebu

Program Kreativna Europa jedan je od konkretnih alata Europske Unije kojim se promiče i jača sudjelovanje osoba s invaliditetom i osoba iz sredina u nepovoljnom položaju u aktivne procese koji podižu kvalitetu života. Zagrebačko događanje organizirano je kako bi se pojedincima i organizacijama iz kulturnog sektora pružila prilika za raspravu i upoznalo ih se s primjerima dobre prakse iz prve ruke. Stvorena je i prilika za umrežavanje u cilju stvaranja novih partnerstva i razvijanja novih projekata. Raspravljalo se o tome kako kultura može pridonijeti ostvarivanju ciljeva Europske Unije, izgradnji uključivog društva i ostvarenju zelenih standarda uz razmjenu primjera dobrih praksi. Predstavnici organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru iz Hrvatske, Portugala i Francuske iznijeli su svoja iskustva i stavove na panelu Kultura za uključivu Europu.


Moderatorica panel diskusije o kulturi za uključivu Europu Petra Ljevak i sudionici Maria João Mota iz Portugala, Tihana Bertek iz Hrvatske i Géraud Malard iz Francuske (Desk Kreativna Europa)

Kreativni proces

Na pitanje kako organizacija pristupa zajednici i pojedincima iz ranjivih skupina za koje se pripremaju projekti, Maria João Mota iz portugalske organizacije Pele odgovara da je za njih najvažnije međusobno razumijevanje između korisnika kulturnih sadržaja i onih koji ih kreiraju. To se može postići stvaranjem atmosfere povjerenja, naklonosti i međusobnog razumijevanja. Jednom kada se stvori takva atmosfera, može se postići i iskustvo za ljude koji inače nemaju prostora u kojima se njihov glas može čuti. Maria João Mota naglašava važnost slušanja i postavljanja pitanja u komunikaciji s korisnicima ranjivih skupina za koje su projekti pripremljeni. „Slušanje je tajna razumijevanja i prihvaćanja, učenja i promjena. Slušanjem učimo brže i cjelovitije nego na bilo koji drugi način. Važno je da smo dovoljno otvoreni i spremni slušati bez prosuđivanja, davanja mišljenja, procjene, kritike ili pohvale“, zaključuje Maria João Mota. Predstavnici organizacije Pele kreativnim procesom nastoje osnažiti građanski i politički angažman te potaknuti individualnu i kolektivnu promjenu, pritom vjerujući da se malim koracima može doći do velikih promjena u društvu.

Géraud Malard, glavni tajnik kazališta Espace des arts u istočnom francuskom gradu Chalon-sur-Saône, istaknuo je kako u Francuskoj samo 10 posto stanovništva ide u kazalište, te da se stoga kulturna mjesta ne bi smjela ograničavati samo na suvremenu umjetnost. Smatra da je popularna kultura fenomen koji može ujediniti ljude. U svom radu kazališteEspace des arts fokusiralo se na različite oblike urbane kulture poput hip-hopa i obrazovanje mladih ljudi u urbanim disciplinama, a posebno na učenike koje dolaze iz siromašnijih kvartova. „Svako ljeto oko 500 učenika besplatno sudjeluje na raznim radionicama i kulturnim programima. Osluškujemo što se događa oko nas. Moramo slušati što nam ljudi govore“, kao i Maria João Mota, važnost slušanja ističe i Géraud Malard. 

Maria João Mota: 'Najvažnije je međusobno razumijevanje korisnika kulturnih sadržaja i onih koji ih kreiraju'

Na panelu o uključivosti sudjelovala je i Tihana Bertek iz udruge K-zona, koja je predstavila projekte kojima se organizacija bavi. „K-zona je osnovana 2009. u Zagrebu, no većina ljudi nas poznaje kao VoxFeminae jer je taj naš online magazin i godišnji festival vrlo prepoznatljiv široj javnosti“, rekla je Tihana Bertek. Predstavila je projekt Women on Women na kojem je K-zona radila posljednje dvije godine, u suradnji s partnerima iz Slovenije, Irske i Makedonije. Različitim tipovima aktivnosti fokusirali su se na rješavanje uzroka rodne nejednakosti. Pokrenuli su WoW nagradu na žene koje su napravile nešto cool u protekloj godini; kreirana je i društvena kartaška igra Fierce Women - WoW te je izdana publikacija koja je imala cilj osvijestiti žene u arhitekturi i urbanizmu. Tihana Bertek napomenula je kako je cilj K-zone povećati prisutnost žena i potvrditi njihov doprinos društvu.

Géraud Malard: 'Popularna kultura fenomen je koji može ujediniti ljude'

Doprinos panel-diskusiji dala je i sama moderatorica Petra Ljevak, osnivačica udruge Mediart International aktivne u području popularizacije knjige i čitanja, koja je organizator dvaju prepoznatih književnih festivala Zagreb Book Festival i Europea. Petra Ljevak podijelila je iskustvo rada na projektu Every Story Matters (u prijevodu Svaka priča je važna) koji se bavi osvješćivanjem uloge književnosti, posebno one za djecu i mlade, u izgradnji otvorenog demokratskog društva. Projekt je rezultat suradnje organizacija iz Belgije, Portugala, Njemačke, Sirije, Slovenije, Nizozemske i Hrvatske. Temelji se na pretpostavci da svatko ima pravo otkrivati literaturu i stvarati priče, bez obzira na svoju socijalno-ekonomsku ili kulturnu pozadinu, spol, seksualne sklonosti ili mentalne i fizičke sposobnosti. Cilj je potaknuti stvaranje sveobuhvatnijih knjiga za djecu i mlade, ali i pružiti knjižnim stručnjacima, izdavačima, knjižničarima i urednicima alate i strategije potrebne da bi postali inkluzivniji i na taj način angažirali širu i raznovrsniju čitalačku publiku. Osim potpore stvaranju inkluzivnih priča, projekt ima cilj potaknuti izdavače da postanu inkluzivniji organiziranjem stipendija i razvijanjem chartera i drugih alata koji će im ponuditi učinkovite i održive načine da dođu do pisaca i ilustratora, kao i do čitatelja iz manjinskih skupina. Povećavajući broj inkluzivnih knjiga koje se objavljuju i predstavljaju svake godine, projekt ulaže u kulturu tolerancije postupnim uvođenjem raznolikosti u dječju književnost.


U pauzi između panel rasprava moglo se sudjelovati na radionici znakovnog jezika (Desk Kreativna Europa)

Socijalno uključivanje

Izgradnja uključivih i povezanih zajednica cilj su Europske Unije, a kulturni sektor tu bi trebao imati važnu ulogu u narednim godinama. U svibnju 2021. godine na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta odobrena je Uredba za program Kreativna Europa, čime je Europska komisija objavila početak novog sedmogodišnjeg razdoblja za potporu europskim kulturnim i kreativnim sektorima s naglaskom na digitalno, zeleno, otporno i uključivo. Kultura je u pravnim dokumentima i strateškim smjernicama zauzela mjesto povezivanja u europskom društvu jer je već sada prepoznatljiv pozitivan učinak kulture na međukulturni dijalog, socijalnu inkluziju i širenje znanja. 

Kreativna Europa ujedno je i jedini program EU-a kojim se isključivo podupiru kulturni i audiovizualni sektori. Europski je parlament u svibnju 2021. odobrio najveći proračun ikad za kulturni i kreativni sektor od 2,5 milijardi eura za razdoblje do 2027. godine. Kulturna participacija značajno doprinosi osobnom razvoju i poboljšanju ukupne kvalitete života. Sudjelovanje u umjetničkim i kulturnim aktivnostima, kako potvrđuju brojna istraživanja, također ima povoljan učinak na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Prema Novoj europskoj agendi za kulturu iz 2018. godine i Zaključcima Vijeća EU o ulozi kulture u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti iz 2010. godine poticanje pristupa kulturi ugrađeno je u politike borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva, dok se osiguravanjem pretpostavki za jednakost pristupa i sudjelovanja u kulturi svih građana djeluje u pravcu povećanja socijalne uključenosti i podizanja razine životnih uvjeta. Takvim je djelovanjem osobito važno obuhvatiti društvene skupine koje su najizloženije riziku od socijalne isključenosti, kao što su djeca, mladi i osobe starije od 54 godine, jer kultura potiče razvijanje socijalnih i kreativnih vještina i znanja koja doprinose socijalnom uključivanja. Omogućava poboljšanje pristupa pripadnika ciljanih skupina kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima. U cilju postizanja uključivog europskog društva, kultura ima snažnu ulogu u otvaranju prilika i za međukulturni dijalog, ali i integraciju ranjivih skupina u zajednicu. Podupirat će se istraživanja o kulturnim preplitanjima kako bi se procijenili utjecaji u različitim područjima, uključujući zdravlje i dobrobit; osmislit će se posebne mjere za socijalnu uključivost pomoću kulture; pokrenuti projekt za kulturne i kreativne prostore i gradove kako bi se promicali kulturno sudjelovanje te društvena i urbana obnova; predlagat će se programi mobilnosti za stručnjake u kulturnim i kreativnim sektorima u okviru programa Kreativna Europa.

Temeljne vrijednosti

S panel rasprava o Kulturi za uključivu Europu i Kulturu za zelenu Europu ponesene su misli o temeljnim vrijednosti Unije: poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Događaj je bilo moguće pratiti i na znakovnom jeziku, a u pauzama između panel rasprava moglo se pogledati projekcije inkluzivnih filmova ili sudjelovati na radionici znakovnog jezika. 

Kultura i kvaliteta života

Kultura može biti transformacijska sila za obnovu zajednice. Sudjelovanjem u kulturnom djelovanju poboljšavaju se i zdravlje i dobrobit. Među  Europljanima provedena je Eurobarometar anketa u kojoj se 71 posto ispitanika složilo da se kvaliteta života može poboljšati kad se živi blizu mjesta povezanih s europskom kulturnom baštinom. IstraživanjeInterakcija između kulture, zdravlja i psihološke dobrobiti iz 2017. i 2018. godine potvrđuje da je pristup kulturi drugi po važnosti kad je riječ o psihološkoj dobrobiti, a prethodi mu jedino zdravlje.

Inkluzija 41

41 - 14. srpnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak