Slušanje je tajna razumijevanja

Program Kreativna Europa jedan je od konkretnih alata Europske Unije kojim se promiče i jača sudjelovanje osoba s invaliditetom i osoba iz sredina u nepovoljnom položaju u aktivne procese koji podižu kvalitetu života. Zagrebačko događanje organizirano je kako bi se pojedincima i organizacijama iz kulturnog sektora pružila prilika za raspravu i upoznalo ih se s primjerima dobre prakse iz prve ruke. Stvorena je i prilika za umrežavanje u cilju stvaranja novih partnerstva i razvijanja novih projekata. Raspravljalo se o tome kako kultura može pridonijeti ostvarivanju ciljeva Europske Unije, izgradnji uključivog društva i ostvarenju zelenih standarda uz razmjenu primjera dobrih praksi. Predstavnici organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru iz Hrvatske, Portugala i Francuske iznijeli su svoja iskustva i stavove na panelu Kultura za uključivu Europu.

Moderatorica panel diskusije o kulturi za uključivu Europu Petra Ljevak i sudionici Maria João Mota iz Portugala, Tihana Bertek iz Hrvatske i Géraud Malard iz Francuske (Desk Kreativna Europa)

Kreativni proces

Na pitanje kako organizacija pristupa zajednici i pojedincima iz ranjivih skupina za koje se pripremaju projekti, Maria João Mota iz portugalske organizacije Pele odgovara da je za njih najvažnije međusobno razumijevanje između korisnika kulturnih sadržaja i onih koji ih kreiraju. To se može postići stvaranjem atmosfere povjerenja, naklonosti i međusobnog razumijevanja. Jednom kada se stvori takva atmosfera, može se postići i iskustvo za ljude koji inače nemaju prostora u kojima se njihov glas može čuti. Maria João Mota naglašava važnost slušanja i postavljanja pitanja u komunikaciji s korisnicima ranjivih skupina za koje su projekti pripremljeni. „Slušanje je tajna razumijevanja i prihvaćanja, učenja i promjena. Slušanjem učimo brže i cjelovitije nego na bilo koji drugi način. Važno je da smo dovoljno otvoreni i spremni slušati bez prosuđivanja, davanja mišljenja, procjene, kritike ili pohvale“, zaključuje Maria João Mota. Predstavnici organizacije Pele kreativnim procesom nastoje osnažiti građanski i politički angažman te potaknuti individualnu i kolektivnu promjenu, pritom vjerujući da se malim koracima može doći do velikih promjena u društvu.

Géraud Malard, glavni tajnik kazališta Espace des arts u istočnom francuskom gradu Chalon-sur-Saône, istaknuo je kako u Francuskoj samo 10 posto stanovništva ide u kazalište, te da se stoga kulturna mjesta ne bi smjela ograničavati samo na suvremenu umjetnost. Smatra da je popularna kultura fenomen koji može ujediniti ljude. U svom radu kazališteEspace des arts fokusiralo se na različite oblike urbane kulture poput hip-hopa i obrazovanje mladih ljudi u urbanim disciplinama, a posebno na učenike koje dolaze iz siromašnijih kvartova. „Svako ljeto oko 500 učenika besplatno sudjeluje na raznim radionicama i kulturnim programima. Osluškujemo što se događa oko nas. Moramo slušati što nam ljudi govore“, kao i Maria João Mota, važnost slušanja ističe i Géraud Malard. 

Maria João Mota: 'Najvažnije je međusobno razumijevanje korisnika kulturnih sadržaja i onih koji ih kreiraju'

Na panelu o uključivosti sudjelovala je i Tihana Bertek iz udruge K-zona, koja je predstavila projekte kojima se organizacija bavi. „K-zona je osnovana 2009. u Zagrebu, no većina ljudi nas poznaje kao VoxFeminae jer je taj naš online magazin i godišnji festival vrlo prepoznatljiv široj javnosti“, rekla je Tihana Bertek. Predstavila je projekt Women on Women na kojem je K-zona radila posljednje dvije godine, u suradnji s partnerima iz Slovenije, Irske i Makedonije. Različitim tipovima aktivnosti fokusirali su se na rješavanje uzroka rodne nejednakosti. Pokrenuli su WoW nagradu na žene koje su napravile nešto cool u protekloj godini; kreirana je i društvena kartaška igra Fierce Women - WoW te je izdana publikacija koja je imala cilj osvijestiti žene u arhitekturi i urbanizmu. Tihana Bertek napomenula je kako je cilj K-zone povećati prisutnost žena i potvrditi njihov doprinos društvu.

Géraud Malard: 'Popularna kultura fenomen je koji može ujediniti ljude'

Doprinos panel-diskusiji dala je i sama moderatorica Petra Ljevak, osnivačica udruge Mediart International aktivne u području popularizacije knjige i čitanja, koja je organizator dvaju prepoznatih književnih festivala Zagreb Book Festival i Europea. Petra Ljevak podijelila je iskustvo rada na projektu Every Story Matters (u prijevodu Svaka priča je važna) koji se bavi osvješćivanjem uloge književnosti, posebno one za djecu i mlade, u izgradnji otvorenog demokratskog društva. Projekt je rezultat suradnje organizacija iz Belgije, Portugala, Njemačke, Sirije, Slovenije, Nizozemske i Hrvatske. Temelji se na pretpostavci da svatko ima pravo otkrivati literaturu i stvarati priče, bez obzira na svoju socijalno-ekonomsku ili kulturnu pozadinu, spol, seksualne sklonosti ili mentalne i fizičke sposobnosti. Cilj je potaknuti stvaranje sveobuhvatnijih knjiga za djecu i mlade, ali i pružiti knjižnim stručnjacima, izdavačima, knjižničarima i urednicima alate i strategije potrebne da bi postali inkluzivniji i na taj način angažirali širu i raznovrsniju čitalačku publiku. Osim potpore stvaranju inkluzivnih priča, projekt ima cilj potaknuti izdavače da postanu inkluzivniji organiziranjem stipendija i razvijanjem chartera i drugih alata koji će im ponuditi učinkovite i održive načine da dođu do pisaca i ilustratora, kao i do čitatelja iz manjinskih skupina. Povećavajući broj inkluzivnih knjiga koje se objavljuju i predstavljaju svake godine, projekt ulaže u kulturu tolerancije postupnim uvođenjem raznolikosti u dječju književnost.

U pauzi između panel rasprava moglo se sudjelovati na radionici znakovnog jezika (Desk Kreativna Europa)

Socijalno uključivanje

Izgradnja uključivih i povezanih zajednica cilj su Europske Unije, a kulturni sektor tu bi trebao imati važnu ulogu u narednim godinama. U svibnju 2021. godine na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta odobrena je Uredba za program Kreativna Europa, čime je Europska komisija objavila početak novog sedmogodišnjeg razdoblja za potporu europskim kulturnim i kreativnim sektorima s naglaskom na digitalno, zeleno, otporno i uključivo. Kultura je u pravnim dokumentima i strateškim smjernicama zauzela mjesto povezivanja u europskom društvu jer je već sada prepoznatljiv pozitivan učinak kulture na međukulturni dijalog, socijalnu inkluziju i širenje znanja. 

Kreativna Europa ujedno je i jedini program EU-a kojim se isključivo podupiru kulturni i audiovizualni sektori. Europski je parlament u svibnju 2021. odobrio najveći proračun ikad za kulturni i kreativni sektor od 2,5 milijardi eura za razdoblje do 2027. godine. Kulturna participacija značajno doprinosi osobnom razvoju i poboljšanju ukupne kvalitete života. Sudjelovanje u umjetničkim i kulturnim aktivnostima, kako potvrđuju brojna istraživanja, također ima povoljan učinak na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Prema Novoj europskoj agendi za kulturu iz 2018. godine i Zaključcima Vijeća EU o ulozi kulture u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti iz 2010. godine poticanje pristupa kulturi ugrađeno je u politike borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva, dok se osiguravanjem pretpostavki za jednakost pristupa i sudjelovanja u kulturi svih građana djeluje u pravcu povećanja socijalne uključenosti i podizanja razine životnih uvjeta. Takvim je djelovanjem osobito važno obuhvatiti društvene skupine koje su najizloženije riziku od socijalne isključenosti, kao što su djeca, mladi i osobe starije od 54 godine, jer kultura potiče razvijanje socijalnih i kreativnih vještina i znanja koja doprinose socijalnom uključivanja. Omogućava poboljšanje pristupa pripadnika ciljanih skupina kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima. U cilju postizanja uključivog europskog društva, kultura ima snažnu ulogu u otvaranju prilika i za međukulturni dijalog, ali i integraciju ranjivih skupina u zajednicu. Podupirat će se istraživanja o kulturnim preplitanjima kako bi se procijenili utjecaji u različitim područjima, uključujući zdravlje i dobrobit; osmislit će se posebne mjere za socijalnu uključivost pomoću kulture; pokrenuti projekt za kulturne i kreativne prostore i gradove kako bi se promicali kulturno sudjelovanje te društvena i urbana obnova; predlagat će se programi mobilnosti za stručnjake u kulturnim i kreativnim sektorima u okviru programa Kreativna Europa.

Temeljne vrijednosti

S panel rasprava o Kulturi za uključivu Europu i Kulturu za zelenu Europu ponesene su misli o temeljnim vrijednosti Unije: poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Događaj je bilo moguće pratiti i na znakovnom jeziku, a u pauzama između panel rasprava moglo se pogledati projekcije inkluzivnih filmova ili sudjelovati na radionici znakovnog jezika. 

Kultura i kvaliteta života

Kultura može biti transformacijska sila za obnovu zajednice. Sudjelovanjem u kulturnom djelovanju poboljšavaju se i zdravlje i dobrobit. Među  Europljanima provedena je Eurobarometar anketa u kojoj se 71 posto ispitanika složilo da se kvaliteta života može poboljšati kad se živi blizu mjesta povezanih s europskom kulturnom baštinom. IstraživanjeInterakcija između kulture, zdravlja i psihološke dobrobiti iz 2017. i 2018. godine potvrđuje da je pristup kulturi drugi po važnosti kad je riječ o psihološkoj dobrobiti, a prethodi mu jedino zdravlje.