Radimo jedni za druge

Glačanje i pakiranje u čakovečkoj socijalnoj zadruzi (Arhiva Humane Nove)

Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca neprofitno je eko-društveno poduzeće koje se bavi zbrinjavanjem, ponovnom upotrebom i reciklažom tekstila te proizvodnjom i prodajom inovativnih proizvoda od recikliranih materijala, ali i novih, ekoloških te certificiranih materijala. Zapošljavaju osobe s invaliditetom i druge osobe u nepovoljnom položaju u društvu. Tako imaju 45 radnika, od kojih je 25 osoba s invaliditetom, a 14 marginaliziranih – dugotrajno nezaposleni, Romi, samohrane majke, osobe s nižom razinom obrazovanja.

Bike torba je praktičan i lijepo dizajniran accessoire (Arhiva Humane Nove)

Motivacija i rezultati

Cilj Zadruge širenje je ekološkog i društvenog utjecaja, briga o ljudima, okolišu i zajednici, a sve na ekonomski održiv način. Zadruga je osnovana u okviru projekta ESCO – edukacija za socijalno zadrugarstvo - nove mogućnosti za osobe s invaliditetom –  koji je provodio Autonomni centar - ACT (ACT Grupa). Željelo se riješiti društveni problem nezaposlenosti i propadanja tekstilne industrije u lokalnoj zajednici kada su mnoge tekstilne radnice u Međimurskoj županiji ostale bez posla. Također tada je zabilježen veliki broj nezaposlenih osoba s invaliditetom kao i pripadnika romske nacionalne manjine koji nisu mogli pronaći zaposlenje na otvorenom tržištu rada.

Pravni oblik Zadruge, koja se bavi radnom integracijom, razlikuje ih od sličnih institucija unatoč sličnoj misiji. Institucije koje se osnuju s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom obično su registrirane kao integrativne ili zaštitne radionice, te na taj način uživaju financijsku podršku raznim poticajima i natječajima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i drugim oblicima sufinanciranja, dok Humana Nova posluje na otvorenom tržištu, što ih s druge strane izjednačuje s privatnim sektorom. Zadruga pruža jedinstveni zakonodavni okvir za uključivanje radnika u upravljanje, što se očituje u motivaciji i rezultatu. Često ih svrstavaju u udruge jer djeluju neprofitno, no većina se udruga financira donacijama građana i projektima, dok oni svu dobit ostvaruju obavljanjem gospodarske djelatnosti i radom na tržištu.  

Papuče Bibike jedan su od proizvoda inkluzivne zadruge (Arhiva Humane Nove)

Upravitelj Humana Nove Ivan Božić proglašen je drugim najboljim menadžerom društvenih poduzeća za radnu integraciju u Europi. Kaže kako se u rad socijalne zadruge uključio nakon pola godine njezinog postojanja i to volonterski, na nagovor prijatelja: „Sama priča o zadrugarstvu, misija, vizija i način na koji bi trebala zadruga funkcionirati, privukao me. Ali ubrzo sam shvatio da tu nema računice koja bi Humanu uspjela održati ukoliko se slobodnom i ležernom pristupu poslu, koji je tada postojao među radnicima, ne uvede struktura i posveti više vremena radu na tržištu. Započelo je vrijeme restrukturiranja, odricanja, period minimalnih plaća, kako ne bi došlo do otpuštanja radnika. Ciljano smo počeli raditi na tržištu, stvarali smo asortiman novih proizvoda, radili na kvaliteti i dizajnu, kako bismo mogli biti konkurentni. Polako smo gradili sustav koji danas ima 45 zaposlenih i ostvaruje preko 130 poslovnih suradnji. To su lokalne tvrtke, ali i svjetski poznate korporacije poput IKEA-e, Decathlona, Erste Banke, A1, Sobočana, Tehnixa, KTC-a, Carlsberga, PwC-a, i druge koje za svoje klijente ili zaposlenike kupuju naše proizvode, poput platnenih torbi, t-shirt majica, hoodica, duksica i druge. Surađujući s nama tvrtke posluju društveno odgovorno jer potiču zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih marginaliziranih skupina.“

Upravitelj Humana Nove Ivan Božić proglašen je drugim najboljim menadžerom društvenih poduzeća za radnu integraciju u Europi

Mnoge nagrade i priznanja koja su primili rezultat su dugogodišnjeg rada, truda, odricanja, međusobnog poticanja, podrške i zajedništva. Zadruga je jedinstvena i primjer mnogima, jer su vođeni podjednako društvenim, ekološkim i ekonomskim ciljevima kojima stvaraju nove vrijednosti i svu svoju dobit ulažu u nova radna mjesta i razvoj zajednice. Ipak, kod nas nisu toliko prepoznati. „Zanimljivo je to što smo kao organizacija koja se bavi gospodarenjem tekstilnim otpadom te radnom integracijom osoba s invaliditetom i drugih marginaliziranih skupina prije bili prepoznati u Europi nego kod nas, ali u posljednje vrijeme i lokalna zajednica podržava naš rad i prepoznaje da radimo nešto dobro upravo za tu lokalnu zajednicu, zapošljavamo naše ljude, podržavamo lokalne suradnje i dižemo životni standard u lokalnoj sredini”, smatra Božić.

Rastimo zajedno – poticajni natpis na majici Humane Nove (Arhiva Humane Nove)

Vlastiti brend

Od 2015. godine upisani su u registar neprofitnih organizacija te reinvestiraju 100% svoje dobiti. Iako postoje već više od 10 godina, mnogi nisu svjesni koliki društveni i ekološki utjecaj imaju. „Zbrinjavanjem preko 400 tona tekstila godišnje, rješavamo veliki ekološki problem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj jer bi sav taj tekstil inače završio na odlagalištima otpada. Sav prikupljeni tekstil možemo na neki način ponovno upotrijebiti, reciklirati i od njega stvoriti novu vrijednost.“ Također pružanjem prilike za posao osobama s invaliditetom i drugim marginaliziranim skupinama rješavaju veliki društveni problem. Naime većina bi tih osoba danas bila na teret državnog proračuna, a ipak zarađuju za svoj život i brinu za svoju obitelj. Ne samo da nisu na teret društvu već i stvaraju nove vrijednosti, uplaćuje poreze i doprinose…

Djelatnica Humane Nove šiva nove eko proizvode (Arhiva Humane Nove)

Radnici ne rade pod pritiskom, a ipak ostvaruju dobre rezultate. U svemu je važan individualizirani pristup radniku

Što se tiče dobre suradnje sa zaposlenicima temelj su zajedničke vrijednosti koje pokušavaju njegovati: „'Tolerancija, odgovornost, poštovanje i povjerenje' - piše na našoj ploči u šivaoni, kao podsjetnik svima da smo različiti, da svatko od nas ima svoju vrijednost, da trebamo imati osobnu odgovornost za posao, poštovanje prema radnim kolegama, a isto tako i povjerenje da svatko iz svoje pozicije daje svoj maksimum. Svjesnost da radimo jedni za druge i međusobno se kao kolektiv nadopunjujemo, stvara motivaciju i želju za napretkom“, kaže Božić te dodaje kako radnici u njihovoj zadruzi ne rade na normu, kako to obično biva u tekstilnoj industriji: „Radnici ne rade pod pritiskom, a ipak ostvaruju dobre rezultate. U svemu je važan individualizirani pristup radniku. Svatko je od nas drugačiji, neke stvari mu više 'leže'. Nastojimo kod svakog radnika prepoznati u čemu je dobar, poticati ga u tom smjeru, a ne forsirati da radi nešto što mu 'ne leži'. To je formula za optimizaciju, efikasnost i dobar rezultat.”

Paula i Dino iz Humane Nove – rad i radost idu zajedno (Arhiva Humane Nove)

U posljednje su vrijeme došli i novi izazovi unutar organizacije, ali i izvan nje. Utjecaj COVID-a, rata, inflacije, „divljanja“ cijena materijala - sve su to izazovi koji utječu na rad, prodaju proizvoda i sve radnike. Srećom, zasada dobro konkuriraju na tržištu i ostvaruju dobre rezultate. Budući da posluju isključivo na tržištu, imaju pravo na subvenciju plaće radnicima za smanjenu radnu učinkovitost, a koriste i potpore za zapošljavanje HZZ-a. Božić ističe da su „kroz godine rada izgradili vlastiti brend koji je prepoznatljiv na tržištu, a i naša priča, društveni i ekološki utjecaj i rezultati rada ipak pokazuju da vrijedno radimo i imamo kvalitetne proizvode. Radimo na diverzifikaciji tržišta, razvijamo proizvode koji su zanimljivi različitim gospodarskim granama. Npr. industrijske krpe upotrebljive u metaloprerađivačkoj industriji, personalizirane kute za odgojiteljice u vrtićima, koje su jedan od najprodavanijih proizvoda od recikliranih materijala, pamučni asortiman široke primjene i slično.“ 

Mnoge mogućnosti

Planovi, tvrdi Božić, postoje: „Svakodnevno osiguravamo nove poslove, ostvarujemo nove suradnje, interes za proizvode raste, osiguravamo i nova radna mjesta. Molbe pristižu svakodnevno i u našoj bazi danas imamo preko 300 molbi za posao. Uz nacionalnu podršku i podršku lokalne zajednice svakako bi bilo lakše raditi i mogli bismo osigurati više radnih mjesta.“ Međutim problem je što se kao zadruga ne mogu javiti na natječaje, nemaju ista prava i uvjete kao integrativne i zaštitne radionice, a na taj bi način mogli još više ulagati u razvoj poslovanja, otvaranje novih radnih mjesta i novih pogona. Božić vjeruje kako bi se poslovni model Humane Nove mogao prenijeti i na druge krajeve Hrvatske, čime bi se počeo rješavati problem nezapošljavanja rizičnih skupina, gomilanja tekstilnog otpada te primijenila ekonomska održivost. Međutim za to je potrebna podrška lokalne sredine, barem u osiguravanju prostora za rad, a pitanje isplativosti za tu lokalnu zajednicu je neupitno.

Mogućnosti i prilike za budućnost

Ivan Božić smatra kako naše društvo još nije dovoljno empatično za različitosti, pogotovo na tržištu rada, ali da se pomaci i promjene ipak događaju, a svjesnost ljudi raste. „Problem još uvijek stoji u tromosti sustava koji nedovoljno prati i ne podržava inicijative koje stvaraju promjene u smjeru pravednijeg društva. Zakonske regulative, pravilnici, obrasci, procedure - u svakom području koje se tiče poslovanja često otežavaju funkcioniranje. Ulaganje vremena i resursa u 'još jedan papir' udaljava nas od empatičnosti i ljudskosti. Da se razumijemo, svakako treba postojati struktura, red i procedura, ali i prostor za dijalog između kreatora politika i poslodavaca, tvrtki, organizacija i drugih dionika koji najbolje znaju što je provedivo u praksi i može doprinijeti pravednijoj budućnosti za cijelo društvo. Trebamo osvijestiti da svi funkcioniramo kao jedan veliki ekosustav, ovisimo jedni o drugima, a dijalog i povezivanje i suradnja su ključni da radimo i funkcioniramo optimalnije kao društvo. Novi strateški dokumenti o društvenom poduzetništvu, zelenoj tranziciji, ciljevi održivog razvoja djeluju obećavajuće te stvaraju mogućnosti i prilike za budućnost, ali svatko iz svoje pozicije treba djelovati za dobrobit svih nas.”