Mali, ali moćni

Ravnateljica Kazališta lutaka Zadar Iris Pavić Tumpa s jednom od svojih lutaka (Snimio Goran Galić)

„Bilo je puno nagrada, puno predstava kroz ovih sedamdeset godina“, kaže nam ravnateljica Kazališta lutaka Zadar Iris Pavić Tumpa, s kojom razgovaramo u povodu obljetnice njezine ustanove. Riječ je o jednom od najuspješnijih lutkarskih kazališta u zemlji koje njeguje raznovrsne tipove lutkarskih tehnika, kao i kazalište živog glumca. Produciraju predstave za djecu i mlade, a posebna pozornost posvećena je produkciji lutkarskih predstava za odrasle nastalih prema djelima starije hrvatske baštine.

Dobar vjetar u leđa

„Trenutno u Kazalištu pripremamo paralelno dvije velike koprodukcijske predstave te 4. Mediteranski lutkarski festival Mediteraneo“, kaže Iris Pavić Tumpa. „Budući da se radi o našoj sedamdesetoj godišnjici, krenuli smo u vrlo ambiciozne projekte. Krajem lipnja u koprodukciji s HNK-om Zadar otvaramo Zadarsko kazališno ljeto tekstom Ive Brešana Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja u režiji Dražena Ferenčine. Uz glumce Kazališta lutaka Zadar - Dragana Veselića, Dominika Karakašića, Gabrijelu Meštrović-Maštruko, Josipa Mihatova i Lina Brozića te glumce HNK-a Zadar Davora Jureška i Alena Liverića, pridružili su nam se Mia Zara Burčul i naš Zadranin sa zagrebačkom adresom Ivica Pucar. Pod redateljskom palicom Dražena Ferenčine, proces teče glatko i bez velikih stresova. Dramatizaciju potpisuje Petra Mrduljaš, a scenografiju John Čolak i Darko Petković. Glazbu piše također naš stari suradnik, višestruko nagrađivani Tomislav Pehar, dok su kostimi iz radionice Anite Goreta.“

Za režiju drame Michelangelo Buonarroti Dražen Ferenčina dobio je 2011. Nagradu hrvatskog glumišta (Arhiva Kazališta lutaka Zadar)

Ravnateljica objašnjava kako je Kazalište lutaka Zadar javna ustanova i djeluje poput ostalih javnih kazališta u Hrvatskoj. Ona lutkarska se osim u Zadru nalaze još u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku. Program je prvenstveno namijenjen djeci, međutim, pomno njeguju produkciju lutkarskih predstava za odrasle. Uz redoviti repertoarni program djeluju i dramsko-lutkarske radionice te dječji zbor, dok se za odraslu publiku jednom mjesečno organizira večernja scena na kojoj se prikazuju ispitne predstave s akademija, zatim predstave manjih kazališnih družina te plesne predstave, a cilj je promovirati nova, mlada imena kazališne scene.

„Još jedna od važnih novopokrenutih aktivnosti Kazališta je festival Mediteraneo“, nastavlja Iris Pavić Tumpa. „Zbog naše tradicije, krenuli smo u realizaciju ovog međunarodnog festivala koji je prepoznat po lutkarskim predstavama stvaranim uglavnom za odraslu publiku. Lutkarstvo je u široj javnosti percipirano kao kazališna umjetnost namijenjena isključivo za najmlađe, što nije točno. Zato često spominjemo Zvonka Festinija i njegovu sjajnu rečenicu – Lutkarstvo nije dobna već estetska kategorija – i time se vodimo pri uređivanju programa našeg malog, ali moćnog festivala. Želja nam je popularizirati ovu umjetnost među odraslima i ukazati na neograničene mogućnosti koje pružaju lutka i metafora kao najjače oruđe lutkarstva. Želimo prikazati presjek onoga što se događa na pozornicama u zemljama mediteranskog kruga i šire, i dati publici priliku da to usporedi s produkcijama domaćih kazališta. Dobre povratne informacije publike i kritike daju nam dobar vjetar u leđa pa se veselimo četvrtom izdanju festivala.“

Nazorova Crvenkapica je prva predstava Kazališta lutaka Zadar i za njih ima posebno značenje (Arhiva Kazališta lutaka Zadar)

Na pitanje može li lutkarsko kazalište živjeti od prodaje karata, odgovor je niječan, jer je riječ o velikom pogonu. Kazalište lutaka Zadar upravlja relativno velikim kompleksom u kojem se nalazi nova zgrada s dvije pozornice, prostorom radionice u kojem se izrađuju lutke i scenografija te dodatnim prostorima za pripremu predstava. Osim toga tu je i posebno važna crkva sv. Dominika - treća scena na kojoj su nastale neke od ponajboljih njihovih predstava -  te upravna zgrada. Imaju 27 zaposlenih, od čega 11 članova lutkarskog ansambla. Jednom tjedno igraju predstave za građanstvo, ali najveći dio publike čini organizirana posjeta. Jako dobro surađuju s vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Kaštanka je jedna od najslavnijih Čehovljevih kratkih priča, a scenografkinja Natalija Burnos dobila je i nagradu za rad na toj predstavi

Život s publikom

„Njegujemo kulturnu baštinu, ali smo u isto vrijeme otvoreni suvremenim tekstovima i novim ljudima“, kaže Iris Pavić Tumpa. „Radimo s redateljima i drugim umjetnicima iz Hrvatske, ali i iz inozemstva. Produciraju se predstave za sve dobne skupine od dvije godine pa nadalje. Kroz neke predstave pokušavamo doprijeti do naše publike i odgovoriti na važna pitanja koja se pojedincu nameću od najranije dobi. Pri tome se ne libimo progovoriti o najtežim temama kao što je smrt ili raspad obitelji, ali pomno pazimo na izričaj i uzrast kojem je predstava namijenjena. Nekada su to opet dobro znane priče uz koje se svi zabavimo i nešto naučimo. Važno je da pratimo jedni druge - mi publiku i publika nas - i tako gradimo svoj odnos. Na taj način pridonosimo društvu, to je naša uloga.“

Judita je nastala u veoma teško vrijeme za domovinu, 1991, kada je dobila niz nagrada (Arhiva Kazališta lutaka Zadar)

Kazalište lutaka u Zadru utemeljeno je 1951. doslovno od nule. Koristeći svoje znanje i iskustvo, koje je stekao u Francuskoj, domovini Giugnola, Bruno Paitoni postavio je novu ustanovu na stručnim temeljima. Novo kazalište smjestilo se u zgradu Fiskulturnog doma na atletskom stadionu, koja je bila tek djelomično oštećena od bombardiranja, a izgrađena je tik pred rat baš za društveni i sportski život mališana. Usporedo s uređivanjem zgrade održan je i prvi tečaj za glumce-lutkare, kojim su osposobljena prva dvanaestorica glumaca-lutkara. U prosincu 1951, kad je tečaj završio, prešlo se na uvježbavanje prvog scenskog djela – priče Crvenkapica Vladimira Nazora. Prvog siječnja 1952. godine pred prepunom dvoranom održana je prva premijera zadarskih Giugnola. Po uzoru na Zagrebačko kazalište lutaka postepeno se prešlo na sistem Giugnola sa štapićima za ruke i s pokretom glave lutke, radi osposobljavanja što većeg broja dobrih glumaca-lutkara, svake godine u sklopu rada kazališta održava se tečaj za nove glumce. Takvim načinom rada postignut je veliki uspjeh, tako da danas u ovom mladom umjetničkom ansamblu ima glumaca-lutkara koji se ubrajaju među najbolje u našoj zemlji.

2019. na 18. Međunarodnom festivalu kazališta za djecu i mlade Sara Lustig nagrađena je za ulogu u Kaštanki (Arhiva Kazališta lutaka Zadar)

Obilježavanje 70-godišnjice krenulo je ciklusom Sunce na Poluotoku s kojim svake kalendarske godine započinju svoj program tijekom zimskih praznika. Publika je imala priliku pogledati pet predstava, od nešto starijih pa sve do najnovijih premijera. Nastavili su izložbom radova Branka Stojakovića i Mojmira Mihatova u foajeu Kazališta. Autor izložbe je Darko Petković, a izložba je otvorena 18. ožujka i traje do studenoga ove godine. Prikazani su dijelovi scenografije, lutke i skice dvaju umjetnika koji su svojim radom uvelike obilježili cjelokupan umjetnički izričaj Kazališta lutaka Zadar odredivši mu toliko poseban i upečatljiv vizualni identitet.

„Pozorniji posjetitelji, sigurno će primijetiti da na izložbi nedostaje scenografija i lutke iz predstave Judita“, pripovijeda nam Iris Pavić Tumpa. „Ovu smo predstavu obnovili nakon deset godina, te u travnju priredili ciklus za naše srednjoškolce i za slobodnu prodaju u sklopu Večernje scene. Režiju predstave prema djelu Marka Marulića potpisuje Marin Carić. Premijera se odigrala u travnju 1991. godine, a obnovu uz uvođenje novih glumaca vodila je naša dugogodišnja glumica – prvakinja Milena Dundov.“

Bogato izdavaštvo

Do kraja godine Kazalište očekuje i tri izdanja – monografiju Što je Zadar bez Kazališta lutaka, autora Abdulaha Seferovića, knjigu Teodore Vigato Zadarsko lutkarstvo za 21. stoljeće te monografiju preminulog glumca Zlatka Košte San putujućeg Glumca. „Sezonu ćemo završiti odlaskom na Kotorski festival pozorišta za djecu i to s našom predstavom Caffe Kraljevstvo u režiji Vanje Jovanovića, koja je do sada već dobila pregršt nagrada“, ponosna je Iris Pavić Tumpa te nabraja još neke uspješnice Kazališta zadnjih godina: „Jako je važna primjerice Nazorova Crvenkapica u režiji Mile Gatare. To je prva predstava Kazališta lutaka s kojom često započinjemo sezonu. Na repertoaru je od 1952. Teško je nabrojati sve uspješnice u toliko godina, ali predstave poput Postojanog Kositrenog Vojnika, Judite, Muke sv. Margarite, Planina, Michelangela Buonarrotija odlično su primljene i zapamćene. Važna je i Kaštanka koja je dobila više od 40 nagrada diljem svijeta, ali i mnoge druge predstave.“

Lutkarski spektakl

„Ove se godine održava četvrto izdanje festivala Mediteraneo s pet nagrađivanih predstava iz Slovenije, Španjolske i Hrvatske“, kaže Iris Pavić Tumpa. „Za kraj sezone čeka nas premijera Petra Pana Bruna Bjelinskog, koju radimo za otvaranje Glazbenih večeri u sv. Donatu u koprodukciji s Koncertnim uredom Zadar, u režiji Roberta Boškovića. Izvest ćemo je uz pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a. To je pravi lutkarski spektakl. Predstava je bez teksta što je bio dodatni izazov za redatelja i za glumce. Sudjeluje čitav ansambl Kazališta lutaka, a u pomoć su nam došle i balerine Glazbene škole Blagoje Bersa pod vodstvom plesne pedagoginje Patricije Gospić te profesionalni baletani pod vodstvom Milice Curić iz Beograda. Ona potpisuje i kompletnu koreografiju. Na sceni nam pomažu i učenici Prirodoslovno-grafičke škole tako da i ovim putem želim zahvaliti svim učenicima, njihovim ravnateljima i profesorima koji nam pomažu. Lutke i kostimi su djelo Patricia Aguera koji već mjesecima vrijedno radi u radionici zajedno s djelatnicima naše tehničke ekipe.“