Inkluzija 40

Inkluzija

ESEJ

Glas mladih u javnoj sferi

Nedjeljko Marković

Nužno je da mediji prepoznaju svoju ulogu u poticanju stvaranja pozitivnih vrijednosti


Mlade valja ohrabriti prikazima pozitivnih životnih priča i predstavljati uspjehe drugih mladih (Izvor: Unsplash)

U ovom razmatranju želimo čitatelje upoznati s nekim najčešćim rizicima, ali i zaštitnim čimbenicima, s ciljem širenja svijesti o važnosti rane prevencije i pozitivnog utjecaja na djecu i mlade. Na razini pojedinca, ustanovilo se da temperament i osobnost mogu igrati ulogu u razvoju problema u ponašanju, što je uočljivo kod djece koja su značajno teže odgojiva od ostale djece. To su, primjerice, djeca impulzivnog i ometajućeg ponašanja, djeca otporna na disciplinske postupke, djeca s ranim agresivnim i/ili antisocijalnim ponašanjem. Spol i dob igraju ulogu osobito u pojavi delinkventnog ponašanja: muški spol značajno više sudjeluje u kriminalitetu nego ženski, a delinkventno ponašanje vrhunac dostiže u adolescenciji i opada odrastanjem. Ustanovljena je i stanovita niža razina inteligencije maloljetnih delinkvenata u odnosu na nedelinkventne vršnjake kada su u pitanju počinitelji silovanja, suučesnici, oni koji ostavljaju vidljive tragove kaznenog djela.

Ulaganje u medijsku pismenost

Međutim pojedina kaznena djela - npr. krivotvorenje dokumenata, kaznena djela koja zahtijevaju organizatorske sposobnosti - čine intelektualno jači pojedinci. Ipak, izrazita intelektualna oštećenost ne predstavlja značajan rizični čimbenik, kao što se to odnosi na svega malo sniženu razinu inteligencije. Mentalni poremećaji i emocionalna obilježja također igraju značajnu ulogu na razini pojedinca: emocionalna nestabilnost, nedostatak emocionalne kontrole, razdražljivost i uznemirenost umanjuju sposobnost prilagođavanja društvenim prilikama i procesima, što dovodi do sukoba ili osjećaja neadekvatnosti. Stoga ulaganje u emocionalnu pismenost i jačanje emocionalne inteligencije - koja je, za razliku od opće inteligencije, promjenjiva i može se razvijati tijekom čitavog života - predstavlja važnu stavku u prevenciji nepoželjnog ponašanja.

Rizični su čimbenici u vršnjačkim skupinama asocijalna i antisocijalna ponašanja prijatelja, rizična ponašanja tijekom provođenja slobodnog vremena - naprimjer lutanje gradom - konzumiranje psihoaktivnih tvari i problemi u odnosima s vršnjacima poput sukoba s vršnjacima ili socijalne izolacije. Uključivanje učenika u izvanškolske aktivnosti, u razne inicijative i projekte, izviđače, volonterske organizacije može pomoći uspostaviti adekvatne i kvalitetne odnose s vršnjacima, pored poticanja na prosocijalna ponašanja. Također povezivanje s barem jednom odraslom osobom ili vršnjakom - npr. u obliku mentorstva, savjetovanja - koji ima pozitivan utjecaj na mladu osobu, može pomoći u razvijanju samopouzdanja i ostvarenju vlastitih potencijala, što smanjuje rizik razvoja daljnjih poteškoća.

Treba hvaliti vrednote koje mlade osobe mogu i trebaju imati

Unutar školske sredine, poremećaji tijekom školovanja, odnosno školski neuspjesi snažno su povezani s agresivnim i drugim oblicima problema u ponašanju, kao i s kriminalnim ponašanjem djece i maloljetnika. Klima u školi, politika škole prema učenicima i odnos pojedinih učitelja prema djeci može, u kombinaciji s drugim čimbenicima, imati visok utjecaj na pojavu problema u  ponašanju. Problemi u školi mogu se stupnjevati od ranih akademskih problema - npr. loše i negativne ocjene - nedostatka motivacije i privrženosti školi, preko disciplinskih problema, ponavljanja razreda i prebacivanja u posebne programe, do isključenja iz ili napuštanja škole. Tako je niska razina obrazovanja značajna karakteristika  mladih s težim oblicima problema u ponašanju. Bez potrebne kvalifikacije i zanimanja oni teško dolaze do zaposlenja što za posljedicu ima nerad i besposličarenje što omogućuje razvoj antisocijalnog ponašanja. Pohađanje škole može imati zaštitni učinak na maloljetnike koji su u djetinjstvu manifestirali probleme u ponašanju i koji potječu iz obitelji s poremećenim odnosima. Međutim u pojedinim slučajevima, napuštanje škole može i reducirati kriminalnu aktivnost, ukoliko je to okruženje pridonosilo razvoju poremećaja u ponašanju delinkventa. 

Na razini šire društvene sredine, problemi ekonomske deprivacije, to jest siromaštva, i rasizma, niska  razina socijalne kontrole,  dostupnost  nedozvoljenih supstanci, politika i stavovi zajednice o zloporabi droga, alkoholu i kriminalu, dostupnost vatrenog oružja, nasilje u medijima, visoka mobilnost stanovništva, niska povezanost članova zajednice te dezorganizacija zajednice utječu na povećanu stopu težih problema u ponašanju, osobito maloljetničkog kriminaliteta. Od obilježja zajednice značajnih u suzbijanju i prevenciji kriminaliteta, a to su zaštitni čimbenici, ističu se dostupnost i kvaliteta školovanja, zaposlenja, aktivnosti slobodnog vremena, službi i usluga usmjerenih zaštiti mentalnog zdravlja, socijalne skrbi, kvalitetan pravosudni sustav i slično.  

Poticanje samostalnosti

Obiteljski kontekst, tj. obiteljski odnosi ističu se među najvažnijim zaštitnim/rizičnim čimbenicima. Loš, ali i visok socio-ekonomski status obitelji, ukoliko obitelji nisu stabilne u odnosima i moralno čvrste, može utjecati na pojavu problema u ponašanju djece i mladih. Kad je u pitanju sastav obitelji, ispostavlja se da nije presudno žive li djeca u cjelovitim ili obiteljima gdje otac i majka ne žive zajedno, već kvaliteta odnosa. Pritom razvod roditelja može predstavljati određeni rizik: istraživanja su pokazala da se kapacitet roditelja za obavljanje roditeljske zadaće smanjuje u svim aspektima življenja - disciplina, igra, emocionalna podrška, itd. Razvedeni roditelji provode manje vremena s djecom i smanjeno reagiraju na njihove potrebe. Veličina obitelji može također biti rizični ili zaštitni čimbenik, što opet ovisi o socio-ekonomskom statusu i odnosima unutar obitelji. Nedostatan nadzor nad djecom i manjkava disciplina, smanjena dostupnost roditelja, ekonomski problemi, neadekvatan životni prostor, veće tenzije i konflikti zbog većeg broja međuljudskih odnosa mogu predstavljati rizik, no iste pojave mogu biti prisutne i u manjim obiteljima. Socio-patološke pojave kod roditelja i članova obitelji poput ovisnosti, skitnje, nerada, prosjačenja, promiskuiteta, prostitucije i kriminalnog ponašanja neminovno utječu na ponašanje i mentalno zdravlje djece i mladih, osobito ako uzmemo u obzir da djeca najviše uče kroz primjer.

Kvaliteta odgoja, odnosno roditeljski stil koji podrazumijeva balans između postavljanja i dosljednosti u provođenju pravila i granica u obitelji te pružanja topline, ljubavi i emocionalnog razumijevanja djeteta, važni su prediktori emocionalnih reakcija djece u budućnosti. S jedne strane pretjerano strogi, zlostavljajući roditelji, to jest autoritarni roditelji; tj. roditelji koji zanemaruju - nezainteresirani su ili su često odsutni, fizički i emocionalno - takozvani neuključeni roditelji; te roditelji koji previše popuštaju, permisivni roditelji – nepovoljno utječu na djecu. S druge strane roditelj koji uravnoteženo primjenjuje disciplinu i toplinu - autoritativan roditelj - omogućuje najzdravije uvjete za razvoj djeteta. Odnosi unutar obitelji, kvaliteta podrške i vođenja djeteta varijable su koje najviše predviđaju kasnije uključivanje u delinkventna ponašanja. Obiteljska atmosfera, nužna za pravilan razvoj djeteta, podrazumijeva sveukupnost međusobnih odnosa članova obitelji, a može biti narušena neadekvatnim odnosom i postupcima roditelja.

Pod lošom atmosferom najčešće se podrazumijevaju učestalost razmirica i sukoba među članovima obitelji, osobito između roditelja. Narušena atmosfera obitelji navodi dijete da se distancira od njezinih članova, što sa sobom nosi rizik od nepovoljnog utjecaja „ulice“. Suprotno tome, bliskost s roditeljima jedan je od glavnih čimbenika prevencije delinkvencije mladih. Ona podrazumijeva maloljetnikove osjećaje prema roditeljima i percepciju roditeljskih osjećaja, osjećaj pripadnosti i zajedništva što je temelj za interiorizaciju društvenih normi i pravila ponašanja. Stabilni bračni odnos roditelja, otvorenost razgovoru o osjećajima i poteškoćama u obitelji, razvoj privrženosti među članovima obitelji, zajedničke obiteljske aktivnosti, slavlja, prosocijalno ponašanje članova obitelji, podržavanje uspjeha, poticanje samostalnosti i uspjeha glavni su prediktori mentalnog zdravlja, uspjeha i prilagođenosti pojedinca u društvu.

Čuvanje mentalnog zdravlja

Želimo li sačuvati mentalno zdravlje mladih treba im omogućiti stjecanje određenih socio-emocionalnih kompetencija, ponuditi im jasno definirane društveno poželjne vrijednosne orijentacije i onda potkrijepiti takve stavove i ponašanja medijskim stupcima. Nužno je da mediji prepoznaju svoju ulogu u poticanju stvaranja pozitivnih vrijednosti kod mladih prikazima uspješnih životnih priča, prepoznatih uspjeha i hvaljenja vrednota koje mlade osobe mogu i trebaju imati te omogućavanjem da se njihov glas čuje u javnoj sferi.

Pozitivni životni ishodi

Usprkos velikom utjecaju obitelji na djecu i mlade, utješna je spoznaja da, ukoliko obitelj zakaže u uspostavljanju adekvatnih odnosa, djeca i mladi imaju priliku nadoknaditi određene propuste kroz odnose s drugim važnim osobama, npr. s odgajateljima, nastavnicima, vršnjacima i drugim osobama od povjerenja u okolini - npr. rođacima, stručnjacima - koje im mogu pomoći u razvijanju odnosa privrženosti i svih potrebnih emocionalnih, kognitivnih i socijalnih vještina kako bi, u konačnici, ostvarili pozitivne životne ishode i oduprli se rizičnim ponašanjima. 

Inkluzija 40

40 - 30. lipnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak