VIJESTI I NAJAVE

Atrakcije u Europskoj prijestolnici kulture

Do kraja godine u Rijeci se još mogu vidjeti zanimljive stvari. Primjerice, za posjetitelje je dostupna hortikulturna umjetnička instalacija Darka Fritza I’m not a robot, u Kampusua Sveučilišta u Rijeci. Do kraja godine na plaži Grčevo otvoreno je Balthazargradsko kupalište autora Igora Eškinje i studenata Akademije primijenjenih umjetnosti. Profesor Balthazar, animirani genij koji je dotaknuo srca milijuna djece, posebno je vezan uz Rijeku. Ona je svojim izgledom i atmosferom poslužila kao inspiracija za Balthazargrad, u kojem dobri profesor živi i smišlja svoje izume. Vođeni istom inspiracijom Dorja Benussi i Ivan Benussi kreirali su Balthazarov Uragan, igralište koje je prostor oko starog broda Uragan pretvorilo u prostor prilagođen djeci i igri. U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti do 23. siječnja može se pogledati izložba 51000 Balthazargrad, prvu veliku izložbu posvećenu tom dragom izumitelju iz našeg djetinjstva.

Kazališna radost za djecu

 Prosinac je tradicionalno bogat premijerama kazališnih predstava za djecu, pa je tako i ove godine. Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu 5. prosinca premijerno je prikazalo lutkarsku predstavu Okom oko oka, u online izvedi. Redatelj Dubravko Torjanac postavlja pitanje suradnje i povjerenja kroz odnos animatora i lutke koji u nizu komičnih situacija zamjene uloge. Glumci Nikša Eldan i Filip Eldan uz pratnju opernog glasa Nives Hažić vode publiku kroz ovu uzbudljivu priču o prijateljstvu. Online izvedbe predstave na su planirane tijekom mjeseca prosinca za djecu vrtićkog i školskog uzrasta. U Zagrebu je kazalište Žar ptica za blagdanski mjesec priredilo predstavu Princeza na zrnu graška. Ovaj klasik režira Maja Katić, dok glavne uloge nose Dunja Fajdić i Bogdan Ilić. Predstava je namijenjena djeci starijoj od 5 godina, a navodi ih da propitaju i razmisle što jednu pravu princezu čini princezom. Od 12. prosinca u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka igra predstava autorice Vedrane Belant Spinčić Moj prijatelj Mraz. Predstava na djeci blizak i zabavan način, kroz toplu priču o neobičnom prijateljstvu, govori kako možemo ispuniti želje i usrećiti bližnje. Redatelj Serđo Dlačić uspješno miješa svijet fantazije i bajke sa stvarnošću, pokazujući da je Djed Božićnjak zapravo u svakome od nas.

Inovativne filmske forme

Prvo izdanje Interface Video Art Festivala, međunarodnog festivala koji okuplja umjetnike posvećene eksperimentiranju u području videoumjetnosti i stvaranju novih inovativnih filmskih formi, održava se online od 14. do 18. prosinca. Predstavit će 45 odabranih kratkometražnih filmova koji će se besplatno moći pogledati na web platformi www.interface-festival.com. Interface je usmjeren na različitost u pristupu kreiranja kratkih audiovizualnih djela te predstavlja radove koji pomiču granice uobičajenog filmskog izražavanja. Program je temeljen na istraživanju novih medija s fokusom na videoumjetnost i eksperimentalni film te nudi uvid u stvaralaštvo šireg kruga umjetnika bez unaprijed determiniranih kustoskih okvira. Fokus je na mladim autorima, a uključuje i predavanja koja tematiziraju nove forme suvremenih umjetnosti. Od ukupno prijavljenih 2500 radova, selekcija festivala uključuje 45 videoradova iz 22 zemlje. Među umjetnicima sa svih kontinenata, pet je domaćih autora: Andrea Resner, Dalija Dozet, Lucija Polonijo, Dina Karadžić i Vladislav Knežević, koji će u sklopu programa prikazati svoj nagrađivani film Colonello Futurista, fantastičnu priču zrakoplovnog časnika Giuseppea Rosignolija koju konstruira upotrebom različitih filmskih, narativnih i animacijskih stilova. U selekciji i organizaciji programa, uz uži tim koji čine David Lušičić, Mihael Giba i Hana Agić, sudjelovali su umjetnici i kustosi koji su u sklopu ovog programa već ostvarili neke od svojih prvih javnih prezentacija: Tin Dožić, Nina Kamenjarin, Toni Mijač, Maja Pavlinić i Maja Flajsig, uz asistenciju profesora Vlade Zrnića s Umjetničke akademije u Splitu. O nagradama će odlučivati žiri koji čine Marko Tadić, Ana Hušman i Dalibor Barić.

Priča o usamljenosti

U produkciji Tetara Erato, u subotu 12. prosinca, u maloj dvorani Koncertne dvorane Lisinski prikazana je Iskrica, priča o dvoje usamljenih ljudi koji se, tražeći ljubavnog partnera, pronalaze i povezuju preko Interneta. Autor Branimir Farkaš o predstavi kaže da nas tjera na razmišljanje o sebi i o drugima, o bliskosti i o ljubavi, o greškama i iskupljenjima - ukratko, o smislu života. Redatelj predstave je dramaturg Ivica Kunčević, a uz prvaka drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Sinišu Popovića koji tumači lik Žarka, u predstavi glume Ana Begić Tahiri i Lana Gojak Bajt koje se izmjenjuju u ulozi Karmen. Iskricu je teško uklopiti u neki žanr, a u tome leži njena ozbiljnost i posebnost, mišljenje je redatelja Kunčevića. Predstava obiluje nadahnutim i vještim komedijskim dijalogom, iako je temeljena na melodrami.

Stroj za darove

 Kreativni tim Zagrebačkog kazališta lutaka pobrinuo se da i ove godine, kao i prethodnih, uz sve mjere opreza koje su propisane te nužnu distancu, Djed Božićnjak u njihovom kazalištu djeci dijeli darove, i bude im blizak. Nakon izvedbi predstave Božićna priča, temeljene na dobro poznatom Dickensovu klasiku, dolazi slavni bradonja u crvenom odjelu i djeci dijeli darove. Princip ostaje isti kao i proteklih godina - roditelji prije izvedbe ostave dar za svog mališana na garderobi, a Djed Božićnjak uručit će ga djetetu u posebnom programu nakon kazališne predstave. Broj gledatelja ograničen je na 50, a stroj za darove, izum iz radionice Djeda Božićnjaka na dalekome sjeveru, osigurat će djeci potreban razmak od slavnoga Djeda – veselo, ali i sigurno! Predstava je na repertoaru prema rasporedu ZKL-a u više termina tijekom mjeseca prosinca.

Pomak protiv ovisnosti 

U povodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, 30. studenog, u okviru programa Pomak udruge Pragma, održane su dvije radionice za studente, socijalne radnike i socijalne pedagoge. Na njima se raspravljalo i razgovaralo o odnosu roditelja i škole u prevenciji svih ovisnosti – s naglaskom na jačanje socioemocionalnih kompetencija - te o ulozi savjetovanja u prevenciji ovisnosti i iskustvima u savjetovanju stručnjaka zaposlenih u Pragmi. Program je bio namijenjen budućim stručnjacima koji već u ranoj fazi svoga obrazovanja pokazuju interes za preventivne programe. Zaključci su istaknuli važnost mentalnog zdravlja te socijalnih vještina djece, mladih i roditelja, kao i nezaobilaznu ulogu škole kao okruženja u kojem djeca mogu razvijati socijalne i emocionalne kompetencije što su im potrebne za napredak i pravilan razvoj, uključujući i usvajanje zdravih stilova života. Radionice se nastavljanju i tijekom prosinca, a koncipirane su obliku uvodnog izlaganja stručnjaka i samostalnog rada svih polaznika.

Medijski odgoj

U organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, DKMK, održana su dva besplatna webinara za roditelje djece vrtićke dobi na temu Imaju li mediji utjecaj na moje dijete? Seminare je 7. i 9. prosinca vodio Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u zagrebu, a u okviru projekta Prevencija, a ne intervencija. Projekt je dio programa Djeca medija koji DKMK uspješno provodi od 2001. Cilj je projekta sustavna edukacija o medijima, prvenstveno onima u Hrvatskoj, te poticanje razvoja osviještenih korisnika koji s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje koje sami odabiru. Medijski odgoj je važan jer pomaže u stjecanju određenih znanja i vještina koje su nužne za njihovo korištenje kako bi se djeca i mladi naučili ophoditi s medijima, čemu su ovi webinari doprinijeli. 

Biblioteka odlazaka i dolazaka

U organizaciji hrvatskog PEN-centra u četvrtak 10. prosinca održan je virtualni okrugli stol O nomadima i književnim hibridima u prijevodu. Program Hrvatskog PEN-a Biblioteka odlazaka i dolazaka objedinjuje razgovore s književnim prevoditeljima o prevođenim autorima, izbjeglicama, egzilantima i nomadima. Među njima su i oni koji su dali izuzetan pečat kulturama u koje su se doselili, a neki su iskustvom življenja daleko od svog doma obogatili kulturu svoje matične zemlje. Hrvatski PEN poziva da se prisjetimo nomada i osebujnih hibrida u baštini svjetske književnosti, poput znamenite brazilske književnice Clarice Lispector, kojoj je ove godina stogodišnjica rođenja, a čija se obitelj iz Ukrajine doselila u Brazil zbog ratne tragedije i progona u Ukrajini. Program je potaknut i kućom-muzejom Stefana Zweiga u Petropolisu, gdje se nalazi karta svih umjetnika koji su se zbog rata i progona doselili u Brazil, a koji su u velikoj mjeri obogatili kulturu Brazila kakav je danas. Panelisti okruglog stola su bili Beatriz Azevedo, Tomica Bajsić, Chloe Billon, Miroslav Kirin, Lea Kovacs, Marília Librandi, Vanda Mikšić, Bartholomew Ryan, Tanja Tarbuk i Dean Trdak. Autori o čijem su životu i radu govorili ovoga puta bili su: Liu Xiaobo, Liu Xia, Négar Djavadi, Abdellatif Laabi, Bekim Serjanović, Clarice Lispector, Ana Paula Tavares, Lubi Prates, Fernando Pessoa, James Joyce.