Digitalne i ostale bajke

Jedna od rijetkih pozitivnih stvari koju nam je donijela godina na izmaku, 2020, godina od pandemije i velike zagrebačke tréšnje, bilo je uključivanje čitanja većine stanovnika Zemlje u svakodnevne živote zatvorene u kućne zidove i zastrašene bolom i bolesti. Čitanje romana, priča, memoarske proze, drama, poezije, a možda najviše čitanje knjiga za djecu i mlade uvjetovano druženjem s djecom kod kuće, za vrijeme izolacije, samoizolacije i online škole i virtualnoga posla, ispreplelo se s pisanjem knjiga za djecu kojega su se uhvatili i najistaknutiji književnici za odrasle. Čini se da je nakon zlatnoga doba književnosti za djecu u 19. stoljeću te u prvih tridesetak godina 20. stoljeća počelo novo doba takovrsne književnosti, nerijetko isprepleteno multimedijskim projektima i izvrsno ilustriranim izdanjima dostupnima i uz listanje papira „starih dobrih knjiga“ i onih u digitalnoj stvarnosti, ali i u obliku sve popularnijih zvučnih knjiga, koje su u prethodnih nekoliko desetljeća bile slušane gotovo isključivo u krugu slijepih i slabovidnih osoba. 

Šegrt Hlapić, s ilustracijama Naste Rojc, dostupan kao elektronička knjiga

Multimedijalne knjige

Za adventske, božićne, novogodišnje i svetotrikraljevske dane preporučujem da u Knjižnicama grada Zagreba zavirite u Zbirku elektroničkih knjiga za djecu i mlade iz zaštićenoga fonda Hrvatskoga centra za dječju knjigu. U toj digitaliziranoj baštini ne smije se zaobići čitanje i gledanje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića, „pripovijesti za djecu“ Ivane Brlić-Mažuranić s inspirativnim slikama hrvatske slikarice Naste Šenoa-Rojc. Riječ je o prvom izdanju remek-djela hrvatskoga romana za djecu danas legendarne spisateljice koje je 1913, na pragu Prvoga svjetskog rata, objavio Hrvatski pedagoško-književni zbor, jedan od najistaknutijih nakladnika u prvom razdoblju hrvatske književnosti za djecu. Knjiga se može čitati u digitalnom izdanju izravno na stranicama Knjižnica, a neodoljiv sadržaj započinje autoričinim obraćanjem Malim čitateljima i rečenicama: „Ovo je pripovijest o čudnovatu putovanju šegrta Hlapića. Hlapić je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce.“ Na naslovnici su dječak Hlapić, pas Bundaš i djevojčica Gita. Na Svršetku knjige, na 82. stranici, autorica zapisuje: „Ako je komu žao što je pripovijest već gotova, neka pregleda još jednom cijelu knjigu i neka pokuša izbrojiti komu je sve pomogao na putu šegrt Hlapić, malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce.“ Ilustratorica Nasta, tj. Jerka Hermina Ljubica, supruga Branimira Šenoe i rođakinja slikara Ferde Quiquereza, polazila je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića u Zagrebu, ali i umjetničke škole u Beču, Mūnchenu i Dachauu. Iz 1913. sačuvana je zajednička fotografija tadašnjih supružnika Branka, sina Augusta Šenoe i Naste, kćeri ministra prosvjete Milana Rojca. Knjigu „hrvatskoga Andersena“ i „sestre Grimm“ ilustrirala je, dakle, istaknuta predstavnica Zagrebačke šarene škole, suutemeljiteljica Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu, autorica niza samostalnih izložbi. U današnjoj Kući Šenoa, koja je stradala u potresu 22. ožujka, mogu se vidjeti njezino kazalište lutaka i lutke prosjaka Luke i prijana Lovre koje su Branko Šenoa i Nasta Rojc napravili za nećaka Zdenka. 

U povodu Međunarodnoga dana dječje knjige Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2. travnja ove godine, na godišnjicu rođenja Hansa Christiana Andersena, razveselila je djecu najljepšim i najboljim darom: poklonila im je trideset i četiri hrvatske slikovnice koje su se mogle besplatno preuzeti u digitalnom obliku. U zbirci Knjige za djecu na portalu Digitalne zbirke NSK-a mogu se pronaći stare slikovnice iz fonda te knjižnice i digitalizirane inačice najpoznatijih djela hrvatskih pisaca namijenjenih djeci a objavljenih u sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice (International Children' s Digital Library – ICDL). Iz te bih zbirke za ovu prigodu istaknula iransku slikovnicu Mogu napraviti fontanu na trideset stranica s ilustracijama radosnih figura i boja koju autorski potpisuje Soroor Kotobi, a ilustratorski Šarareh Hosravani izdanu po iranskom kalendaru 1390, a izloženu 2005. na 56. Međunarodnoj izložbi slikovnica, 2011. i 2012. koja na djeci prihvatljiv način tematizira odrastanje i rastanak od roditelja: jednoga dana kit je ugledao djecu koja plaču za majkom i zabavlja ih dok se majka ne vrati.

Iranska slikovnica Mogu napraviti fontanu Soroora Kotobija i Šarareha Hosravanija, o kitu što zabavlja djecu dok čekaju majku, dostupna digitalnim putem

Ove nas je jeseni razveselio dolazak Dana Browna, megapopularnoga svjetskoga autora, američkoga pisca triler-romana i uspješnice Da Vincijev kod, koji je izabrao hrvatski glavni grad kako bi predstavio svoju multimedijsku slikovnicu Divlja simfonija. Predstavljanje je organizirao izdavač V.B.Z. 10. listopada, uz razgovor s autorom. Knjiga je atraktivna i djeci i odraslima, a sadržava i kôd za besplatnu aplikaciju i glazbu koju je skladao sam autor. Interaktivnu multimedijsku slikovnicu ilustrirala je duhovito, toplo i lucidno Susan Batori. Autor je dan prije stigao u Hrvatsko narodno kazalište u organizaciji Zagrebačke filharmonije, koja je i praizvela glazbu za slikovnicu koju je Dan Brown sam skladao. Stihovi u slikovnici, koje je na hrvatski lijepo preveo Damir Šodan, korespondiraju s razigranom a klasičnom glazbom autora teksta, a svaka stranica ima svoju glazbu. Tvrdoukoričena slikovnica prava je poslastica za male i velike čitatelje i slušatelje. Formatom, čini mi se, podsjeća na klasične LP-albume.

Dan Brown izabrao je hrvatski glavni grad kako bi predstavio svoju multimedijsku slikovnicu Divlja simfonija/ Izvor: Josip Regović, Pixsell

Čitajući i gledajući slikovnice, možemo maštovitije i bolje naučiti jezik književnosti i slikarstva

Djeca se upoznaju s izgledom i zvukom niza glazbala, koja su i atraktivno oslikana (marakas, timpani, tuba, fagot, kontrabas, klarinet, trombon, činele, violina, rog, guiro, flauta, tamburin, marimba, harfa, zvona, klavir, violončelo, triangl). Vodič je kroz knjigu mali dirigent u životinjskom obličju, Maestro Miš, koji nas istodobno upoznaje s nizom životinja i s glazbom koja oprimjeruje specifičnost života raznih životinja. Prve su na redu ptice. „Al' ako si barem malo zastao, / čuo bi svaku gdje pjeva zasebno.“ Svaka priča, tj. epizoda ima i savjet ili pouku, npr: „Nitko ni u čemu ne uspije otprve. Samo se posveti vježbanju i sve će doći na svoje.“ U slikovnici se uočava svojevrstan nastavak Da Vincijeva koda, ali iz dječje perspektive i za djecu: glazba je u knjizi, tj. u aplikaciji koja se očitava bar-kodom, strukturirana kao pripovijedanje, a dvadeset i jedan orkestralni stavak u Divljoj simfoniji isprepleće se s popratnim pjesmama i ilustracijama i čini jedinstvenu cjelinu (sličnu kôdu).  Svrha je pričanje priče, likovne, verbalne, glazbene. Upoznavajući i smiješnu i zanimljivu stranu pojedine životinjske osobnosti, djeca će pažljivim slušanjem moći pronaći svaku od životinja skrivenu u glazbi. Male životne mudrosti koje dijele životinje u jedinstvenom, atraktivnom ilustratorskom kôdu pomažu djeci u lijepom odrastanju, poput zgoda šegrta Hlapića.

Za kraj, za vrijeme do Božića, preporučila bih knjigu Djevojčica koja je spasila Božić autora Matta Haiga s iznimnim ilustracijama Chrisa Moulda, dobitnika Nottingham Children's Book Award, zanimljivih, tankih i dinamičnih figura i nadrealnoga ugođaja koju objavljuje Mozaik knjiga, kao još jednu knjigu autora svjetske uspješnice Dječak zvan Božić, prevedene na više od četrdeset jezika, pisca kojega The Guardian naziva trenutnim klasikom. Ova ilustrirana knjiga za djecu neodoljive narativne privlačnosti temelji se na odgonetavanju tajne i pronalaženja vjerovanja u magiju. U fabulativnoj je mizansceni djevojčica Amelia Wishart zarobljena u ubožnici gospodina Jezovitog; Božića možda neće biti, a Badnjak je. Kako bi se Božić i ove godine dogodio, mala Amelia mora biti pronađena. U pomoć dolaze vilenjaci, osam sobova, engleska kraljica i gospodin Charles Dickens; počinje potraga za Amelijom i za tajnom Božića. Svakako čitati!

Svatko ima svoju najdražu slikovnicu

Isti izdavač, Mozaik knjiga, dan nakon razgovora s Danom Brownom u Zagrebu objavio je da je tiskao Zlatne Andersenove bajke, potrudivši se na 384 stranice, u raskošnoj opremi, djeci približiti čak 37 bajki danskoga klasika Hansa Christiana Andersena u prijevodu s engleskoga na hrvatski Mladena Jurčića, pod uredničkom palicom Vida Jakše Opačića, koji je uspio od 150 priča izdvojiti one najpoznatije. Za čitanje tijekom blagdanskih dana preporučujemo Kraljevnu na zrnu graška i Djevojčicu sa šibicama. Saki čovjek ima jednu, najdražu slikovnicu ili ilustriranu knjigu za djecu koja ga je obilježila, poput npr. slikovnice Pale sam na svijetu, knjigu koju volimo držati u rukama i gledati na zaslonu kao čaroliju koja plijeni dobrom pričom, kvalitetnim crtežom, dizajnom, začudnošću, snovitošću… Čitajući takve knjige i gledajući slike, možemo maštovitije i bolje naučiti jezik književnosti i slikarstva u slikovnicama, svoj materinski, u ovom slučaju hrvatski jezik, uz poučno, ali i estetski ključno oblikovanje svijeta mašte, imaginacije, radosti...

2D i 3D slikovnice

Slikovnice pomažu vizualizaciji svijeta, njima se razvija dječja percepcija, jer okom dijete kadrira neke ljude i događaje već na početku života. Dalje se nižu gumirane slikovnice u kadama, mobiteli s pokretnim slikama u vrlo ranoj dobi, internet, televizija, različite pokretne slike u stvarnosti i u medijima, slikovnice koje pokušavaju pratiti pokretne slike. Dizajneri i autori slikovnica redizajniraju 2D-projekciju i stvaraju 3D-slikovnice koje se otvaraju stvarajući konkretne oblike, sviraju, govore, mirišu; a kodovima se sve više i atraktivnije ulazi ispod površine stranica, u novi svijet maštanja…