Inkluzija 38

Inkluzija

HUMANOST NA DJELU

Prelazak preko zamišljenog mosta

Smiljana Škugor-Hrnčević

Udruga Korablja okuplja osobe s intelektualnim poteškoćama te za njih organizira niz kreativnih programa, u okrilju međunarodne udruge Arka

Fotografije Arhiva udruge


Domi i Matej u vrtu na ulazu u Arku

„Zajedništvo se rađa u uzajamnoj otvorenosti osoba, u uzajamnom prihvaćanju koje drugome ništa ne predlaže, niti od njega nešto očekuje, već pronalazi svoj mir i radost u samoj prisutnosti“, glavni je postulat zajednice Arka koja okuplja osobe sa i bez intelektualnih teškoća. U Hrvatskoj pravno djeluje kao udruga Korablja i dio je međunarodne obitelji – mreže zajednica Arka - koja postoji u više od  40 zemalja u svijetu, a okupljena je unutar krovne organizacije L’Arche International.

Dobra atmosfera

Kad uđete u zagrebačku Arku - smještenu u neveliku, ali udobnu obiteljsku kuću u istočnom dijelu Zagreba, u Dubravi, gdje vas u dnevnom boravku dočekaju domaćini - već vas na prvu obuzme osjećaj ugode. Nakon uzajamnog predstavljanja uslijedila su gotovo dva sata ugodnog razgovora, a glavni akteri bili su: dvije Valentine, Irena, Marko, Zlatko i Ladislav i s njima njihove prijateljice - kako ih zovu - voditeljica Slavenka Milinović i rehabilitatorica Ljilja Ivanković. Nisu zaboravili spomenuti i prijatelja Marka koji ih kombijem vozi od kuće u Arku i kamo god treba, a s kojim muški dio ekipe razgovara „o muškim stvarima“ i ide na nogometne utakmice Dinama.

Iza teškoća i krhkosti krije se životna snaga, spontanost, kreativnost, kvaliteta prisutnosti te veliki osjećaj za slavlje i radost

U razgovoru smo doznali da im dan u Arci započinje zajedničkim jutarnjim sastankom i podsjećanjem na plan koji su zadali dan ranije, zatim radionicom u kojoj obavljaju svoje zadatke: od izrade nakita, slikanja, do raznih popravaka uporabnih stvari; te vježbanjem komunikacijskih sposobnosti. Kroz razgovor doznajemo da Irena voli kuhati kave i da bi željela imati kafić koji bi se zvao „Cafe kod Irene“. Ponosno pokazuju i svoju zbirku nakita koji su prije pandemije prodavali na raznim sajmovima, te u glas kažu da jedva čekaju da to mogu ponovo organizirati. Vesele se i svojim sportskim aktivnostima, nogometu, u kojem sudjeluju i njihove voditeljice i prijateljice Ljilja i Slavenka, i sitnim nepodopštinama preko kojih dolaze do pobjede. I tako nakon ugodnog razgovora u kojem su mi iskreno i bez zadrške postavili brojna pitanja, pala je odluka da me proglase prijateljem Arke. Uslijedila je prigodna ceremonija u kojoj sam prešla preko zamišljenog mosta, ogrnuta počasnim plaštem koji su moji domaćini sami izradili. Bio je to sasvim običan dan, no prepun dobre atmosfere i osjećaja uzajamnog uvažavanja, poštovanja u kojem sam stekla prijatelje. 


Proizvodi Arke i njihovi autori na sajmu na Britanskom trgu u Zagrebu

Kako je sve počelo

A kako je s Arkom počelo, ispričala nam je voditeljica multidisciplinarnog tima za zaštitu mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama udruge Arka Ljilja Ivanković: „Ideja i želja za zajednicom Arka u Hrvatskoj postojala je u sestrinskoj zajednici Vjera i svjetlo koja je bila prisutna u Hrvatskoj prije Arke, a koja je okupljala osobe s intelektualnim teškoćama, njihove roditelje i prijatelje, volontere. U njoj je nekolicina nas otkrila svijet osoba s intelektualnim teškoćama, njihove teškoće, ali i darove. Iako se one naizgled čine slabe i siromašne i potrebne naše pomoći, ako im se približimo i ako se usudimo postati im prijatelj, otkrivamo da se iza njihovih teškoća i krhkosti krije životna snaga, spontanost u međuljudskim odnosima, kreativnost, kvaliteta prisutnosti i veliki osjećaj za slavlje, za radost. U susretu s njima možemo graditi zajednice u kojima učimo kako skinuti maske, kako graditi mostove i živjeti ono što jesmo. Iz tih početnih želja pomalo su se poduzimali konkretni koraci prema zajednici.

Međunarodna Arka ohrabrivala nas je da ne preslikavamo modele koje smo vidjeli u inozemstvu, nego da najprije prođemo proces inkulturacije


U Arci vladaju srdačni odnosi

Nekolicina nas je odlazila u inozemstvo kako bi stekla konkretno iskustvo. Neki su ostali u Hrvatskoj i njegovali prijateljstvo s osobama s intelektualnim teškoćama. U jednom smo se trenutku počeli zajedno redovito okupljati, razmišljati, moliti i 2007. osnovana je udruga Korablja s ciljem da pripremi osnutak zajednice Arka u Hrvatskoj. Na početku nismo znali kako će izgledati naša zajednica, hoćemo li započeti zajednički život s osobama s intelektualnim teškoćama u nekoj kući, kao što se živi u brojnim zajednicama u Francuskoj, Irskoj, Poljskoj... ili ćemo organizirati radionicu ili neki dnevni centar. Međunarodna Arka nas je ohrabrivala da ne preslikavamo modele koje smo vidjeli u inozemstvu, nego da najprije prođemo proces inkulturacije i vidimo kakve su potrebe osoba s intelektualnim teškoćama ovdje u Hrvatskoj i kako mi na njih možemo odgovoriti. I tako smo poduzimali različite aktivnosti, prevodili literaturu, organizirali različite susrete zajedno s osobama s intelektualnim teškoćama koje su živjele u svojim obiteljima ili su bile smještene u instituciji. U Hrvatskoj 82% odraslih osoba s invaliditetom živi u svojim obiteljima. Znali smo da su potrebe velike, a naše snage vrlo male. Ipak, 2009. odlučili smo da ćemo nekim osobama s intelektualnim teškoćama ostati vjerni bez obzira na to što će nam budućnost donijeti i gdje će one živjeti. Zato tu godinu uzimamo kao pravi početak zajednice Arka u Hrvatskoj koja je počela vrlo skromno s druženjima unutar obiteljskoga doma pojedinih osoba i organiziranjem dnevnih aktivnosti. I tako, malo-pomalo zajednica je rasla“, priča nam Ljilja Ivanković.


Arka je ponudila svoje radove i na sajmu Qart Ilica u Zagrebu

Kreativno izražavanje

U razgovoru s njom i voditeljicom poludnevnog boravka Slavenkom Milinović saznala sam da se rad i aktivnosti Arke temelje na konkretnim potrebama osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji koje su uključene u programe. „Ne kopiramo modele rada, nego u skladu sa svojim mentalitetom i kulturom pronalazimo rješenja koja su prilagođena njihovim potrebama“, kaže Ivanković i pojašnjava da se u okviru poludnevnog boravka istražuju aktivnosti kroz koje se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kreativno izražavati i imati stručnu podršku.


Pripadnici Arke okupljeni su oko kreativnog projekta M’Arka

U radionicama izrađuju nakit od fimo mase, kaširane kasice prasice, originalne čestitke i zahvalnice za vjenčanja, adventske vijence od vune i druge unikatne proizvode. Radionice su ponekad i pravi slikarski atelijer u kojem nastaju zanimljive apstraktne slike. Sve što proizvode obuhvaćeno je brendom M'arka. U udruzi vrlo značajnim i korisnim smatraju i razne aktivnosti za jačanje komunikacijskih i akademskih vještina, sportske aktivnosti i aktivnosti za jačanje vještina svakodnevnog života. 

Arka je široj javnosti postala poznata preko edukativne slikovnice Priča o Vedranu koju su objavili 2016. Autorice su članice zajednice Cila Baričević i Slavenka Milinović, koja ju je i ilustrirala. Slikovnica je bila i povod da u suradnji sa stručnjacima Arka osmisli i edukativnu radionicu koju s velikim uspjehom već sedmu godinu provode u zagrebačkim osnovnim školama i okolnim županijama. Radionica ima za cilj poticanje socijalne interakcije između učenika nižih razreda osnovne škole i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. Od samog početka zajedno s Arkom u radionicama, kojih je do sada održano više od 200, sudjeluje i književnica za djecu Željka Horvat Vukelja. Škole su prepoznale vrijednost projekta, a dokaz za to je i više od 30 radionica koje su u vrijeme pandemije održane online preko Zooma. U Arci su ponosni i na svoj film Uđi u Arku koji je premijerno prikazan u studenome prošle godine u kinu Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu.


Kreativni rad u Arci veoma zaokuplja njezine članove

Unutar Korablje djeluje i multidisciplinarni tim za zaštitu mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji koji je osnovan u okviru EU projekta Socijalno uključivanje odraslih osoba s intelektualnim teškoćama kroz njihov aktivni doprinos društvu. Tim u svom radu primjenjuje integrativni pristup koji je utemeljio poznati psihijatar hrvatskih korijena, ali s nizozemskom adresom, Anton Došen. Rad multidisciplinarnog tima na području primjene integrativnog pristupa superviziraju priznati stručnjaci s područja brige za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama iz Genta.

Usudite se sanjati

Volonteri se u Korablju/Arku javljaju telefonom, putem web stranice ili preko osobnih kontakata. Oni su, kažu u Arci, jako važna karika u životu zajednice i ako žele mogu se redovito angažirati i postati njezin sastavni dio. Arka je dio međunarodne obitelji, a voditeljica Ivanković ističe da im je ta veza jako važna: „Osjećamo da nismo sami, da smo dio te velike međunarodne obitelji s kojom možemo dijeliti svoje uspjehe, ali i teškoće i zajedno tražiti načine kako danas živjeti vrijednosti Arke, odnosno kako danas svjedočiti da je svaka osoba vrijedna, da osobe s intelektualnim teškoćama imaju važne darove potrebne današnjem svijetu i da mogu biti partneri u izgradnji lokalne zajednice i čovječnijeg društva ako im za to pružimo priliku.“ Svima koji žele vidjeti promjenu društva na bolje - usudite se sanjati, udružite se, zasučite rukave i vidjet ćete kako nemoguće postaje moguće - poručuju iz Arke.

Stručni tim

Osim voditelja, u Korablji djeluje i stručni tim čiji su članovi: voditeljica radionice i asistent, dva edukacijska rehabilitatora i socijalna radnica. Ističu i kako su sretni što imaju osobu koja vodi brigu o vidljivosti Arke u medijima i na društvenim mrežama, te oko ostalih promotivnih aktivnosti kao što su snimanje filmova i promotivnih materijala, ali i oko različitih drugih inovativnih stvari u digitalnom svijetu. Budući da se Korablja financira uglavnom projektno ili od prikupljenih donacija, jako im je važan i tim za fundraising, koji također vodi brigu i oko administrativnih poslova. U cjelokupnom radu važna im je i profesionalna dimenzija i zato se trude osigurati dodatnu supervizijsku i stručnu suradnju s vanjskim stručnjacima - psihijatricom, psihoterapeutkinjom, logopetkinjom te teologom, odnosno svećenikom u smislu duhovnika.

Inkluzija 38

38 - 2. lipnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak