Inkluzija 38

Inkluzija

HUMANOST NA DJELU

Prelazak preko zamišljenog mosta

Smiljana Škugor-Hrnčević

Udruga Korablja okuplja osobe s intelektualnim poteškoćama te za njih organizira niz kreativnih programa, u okrilju međunarodne udruge Arka

Fotografije Arhiva udruge


Domi i Matej u vrtu na ulazu u Arku

„Zajedništvo se rađa u uzajamnoj otvorenosti osoba, u uzajamnom prihvaćanju koje drugome ništa ne predlaže, niti od njega nešto očekuje, već pronalazi svoj mir i radost u samoj prisutnosti“, glavni je postulat zajednice Arka koja okuplja osobe sa i bez intelektualnih teškoća. U Hrvatskoj pravno djeluje kao udruga Korablja i dio je međunarodne obitelji – mreže zajednica Arka - koja postoji u više od  40 zemalja u svijetu, a okupljena je unutar krovne organizacije L’Arche International.

Dobra atmosfera

Kad uđete u zagrebačku Arku - smještenu u neveliku, ali udobnu obiteljsku kuću u istočnom dijelu Zagreba, u Dubravi, gdje vas u dnevnom boravku dočekaju domaćini - već vas na prvu obuzme osjećaj ugode. Nakon uzajamnog predstavljanja uslijedila su gotovo dva sata ugodnog razgovora, a glavni akteri bili su: dvije Valentine, Irena, Marko, Zlatko i Ladislav i s njima njihove prijateljice - kako ih zovu - voditeljica Slavenka Milinović i rehabilitatorica Ljilja Ivanković. Nisu zaboravili spomenuti i prijatelja Marka koji ih kombijem vozi od kuće u Arku i kamo god treba, a s kojim muški dio ekipe razgovara „o muškim stvarima“ i ide na nogometne utakmice Dinama.

Iza teškoća i krhkosti krije se životna snaga, spontanost, kreativnost, kvaliteta prisutnosti te veliki osjećaj za slavlje i radost

U razgovoru smo doznali da im dan u Arci započinje zajedničkim jutarnjim sastankom i podsjećanjem na plan koji su zadali dan ranije, zatim radionicom u kojoj obavljaju svoje zadatke: od izrade nakita, slikanja, do raznih popravaka uporabnih stvari; te vježbanjem komunikacijskih sposobnosti. Kroz razgovor doznajemo da Irena voli kuhati kave i da bi željela imati kafić koji bi se zvao „Cafe kod Irene“. Ponosno pokazuju i svoju zbirku nakita koji su prije pandemije prodavali na raznim sajmovima, te u glas kažu da jedva čekaju da to mogu ponovo organizirati. Vesele se i svojim sportskim aktivnostima, nogometu, u kojem sudjeluju i njihove voditeljice i prijateljice Ljilja i Slavenka, i sitnim nepodopštinama preko kojih dolaze do pobjede. I tako nakon ugodnog razgovora u kojem su mi iskreno i bez zadrške postavili brojna pitanja, pala je odluka da me proglase prijateljem Arke. Uslijedila je prigodna ceremonija u kojoj sam prešla preko zamišljenog mosta, ogrnuta počasnim plaštem koji su moji domaćini sami izradili. Bio je to sasvim običan dan, no prepun dobre atmosfere i osjećaja uzajamnog uvažavanja, poštovanja u kojem sam stekla prijatelje. 


Proizvodi Arke i njihovi autori na sajmu na Britanskom trgu u Zagrebu

Kako je sve počelo

A kako je s Arkom počelo, ispričala nam je voditeljica multidisciplinarnog tima za zaštitu mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama udruge Arka Ljilja Ivanković: „Ideja i želja za zajednicom Arka u Hrvatskoj postojala je u sestrinskoj zajednici Vjera i svjetlo koja je bila prisutna u Hrvatskoj prije Arke, a koja je okupljala osobe s intelektualnim teškoćama, njihove roditelje i prijatelje, volontere. U njoj je nekolicina nas otkrila svijet osoba s intelektualnim teškoćama, njihove teškoće, ali i darove. Iako se one naizgled čine slabe i siromašne i potrebne naše pomoći, ako im se približimo i ako se usudimo postati im prijatelj, otkrivamo da se iza njihovih teškoća i krhkosti krije životna snaga, spontanost u međuljudskim odnosima, kreativnost, kvaliteta prisutnosti i veliki osjećaj za slavlje, za radost. U susretu s njima možemo graditi zajednice u kojima učimo kako skinuti maske, kako graditi mostove i živjeti ono što jesmo. Iz tih početnih želja pomalo su se poduzimali konkretni koraci prema zajednici.

Međunarodna Arka ohrabrivala nas je da ne preslikavamo modele koje smo vidjeli u inozemstvu, nego da najprije prođemo proces inkulturacije


U Arci vladaju srdačni odnosi

Nekolicina nas je odlazila u inozemstvo kako bi stekla konkretno iskustvo. Neki su ostali u Hrvatskoj i njegovali prijateljstvo s osobama s intelektualnim teškoćama. U jednom smo se trenutku počeli zajedno redovito okupljati, razmišljati, moliti i 2007. osnovana je udruga Korablja s ciljem da pripremi osnutak zajednice Arka u Hrvatskoj. Na početku nismo znali kako će izgledati naša zajednica, hoćemo li započeti zajednički život s osobama s intelektualnim teškoćama u nekoj kući, kao što se živi u brojnim zajednicama u Francuskoj, Irskoj, Poljskoj... ili ćemo organizirati radionicu ili neki dnevni centar. Međunarodna Arka nas je ohrabrivala da ne preslikavamo modele koje smo vidjeli u inozemstvu, nego da najprije prođemo proces inkulturacije i vidimo kakve su potrebe osoba s intelektualnim teškoćama ovdje u Hrvatskoj i kako mi na njih možemo odgovoriti. I tako smo poduzimali različite aktivnosti, prevodili literaturu, organizirali različite susrete zajedno s osobama s intelektualnim teškoćama koje su živjele u svojim obiteljima ili su bile smještene u instituciji. U Hrvatskoj 82% odraslih osoba s invaliditetom živi u svojim obiteljima. Znali smo da su potrebe velike, a naše snage vrlo male. Ipak, 2009. odlučili smo da ćemo nekim osobama s intelektualnim teškoćama ostati vjerni bez obzira na to što će nam budućnost donijeti i gdje će one živjeti. Zato tu godinu uzimamo kao pravi početak zajednice Arka u Hrvatskoj koja je počela vrlo skromno s druženjima unutar obiteljskoga doma pojedinih osoba i organiziranjem dnevnih aktivnosti. I tako, malo-pomalo zajednica je rasla“, priča nam Ljilja Ivanković.


Arka je ponudila svoje radove i na sajmu Qart Ilica u Zagrebu

Kreativno izražavanje

U razgovoru s njom i voditeljicom poludnevnog boravka Slavenkom Milinović saznala sam da se rad i aktivnosti Arke temelje na konkretnim potrebama osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji koje su uključene u programe. „Ne kopiramo modele rada, nego u skladu sa svojim mentalitetom i kulturom pronalazimo rješenja koja su prilagođena njihovim potrebama“, kaže Ivanković i pojašnjava da se u okviru poludnevnog boravka istražuju aktivnosti kroz koje se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kreativno izražavati i imati stručnu podršku.


Pripadnici Arke okupljeni su oko kreativnog projekta M’Arka

U radionicama izrađuju nakit od fimo mase, kaširane kasice prasice, originalne čestitke i zahvalnice za vjenčanja, adventske vijence od vune i druge unikatne proizvode. Radionice su ponekad i pravi slikarski atelijer u kojem nastaju zanimljive apstraktne slike. Sve što proizvode obuhvaćeno je brendom M'arka. U udruzi vrlo značajnim i korisnim smatraju i razne aktivnosti za jačanje komunikacijskih i akademskih vještina, sportske aktivnosti i aktivnosti za jačanje vještina svakodnevnog života. 

Arka je široj javnosti postala poznata preko edukativne slikovnice Priča o Vedranu koju su objavili 2016. Autorice su članice zajednice Cila Baričević i Slavenka Milinović, koja ju je i ilustrirala. Slikovnica je bila i povod da u suradnji sa stručnjacima Arka osmisli i edukativnu radionicu koju s velikim uspjehom već sedmu godinu provode u zagrebačkim osnovnim školama i okolnim županijama. Radionica ima za cilj poticanje socijalne interakcije između učenika nižih razreda osnovne škole i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. Od samog početka zajedno s Arkom u radionicama, kojih je do sada održano više od 200, sudjeluje i književnica za djecu Željka Horvat Vukelja. Škole su prepoznale vrijednost projekta, a dokaz za to je i više od 30 radionica koje su u vrijeme pandemije održane online preko Zooma. U Arci su ponosni i na svoj film Uđi u Arku koji je premijerno prikazan u studenome prošle godine u kinu Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu.


Kreativni rad u Arci veoma zaokuplja njezine članove

Unutar Korablje djeluje i multidisciplinarni tim za zaštitu mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji koji je osnovan u okviru EU projekta Socijalno uključivanje odraslih osoba s intelektualnim teškoćama kroz njihov aktivni doprinos društvu. Tim u svom radu primjenjuje integrativni pristup koji je utemeljio poznati psihijatar hrvatskih korijena, ali s nizozemskom adresom, Anton Došen. Rad multidisciplinarnog tima na području primjene integrativnog pristupa superviziraju priznati stručnjaci s područja brige za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama iz Genta.

Usudite se sanjati

Volonteri se u Korablju/Arku javljaju telefonom, putem web stranice ili preko osobnih kontakata. Oni su, kažu u Arci, jako važna karika u životu zajednice i ako žele mogu se redovito angažirati i postati njezin sastavni dio. Arka je dio međunarodne obitelji, a voditeljica Ivanković ističe da im je ta veza jako važna: „Osjećamo da nismo sami, da smo dio te velike međunarodne obitelji s kojom možemo dijeliti svoje uspjehe, ali i teškoće i zajedno tražiti načine kako danas živjeti vrijednosti Arke, odnosno kako danas svjedočiti da je svaka osoba vrijedna, da osobe s intelektualnim teškoćama imaju važne darove potrebne današnjem svijetu i da mogu biti partneri u izgradnji lokalne zajednice i čovječnijeg društva ako im za to pružimo priliku.“ Svima koji žele vidjeti promjenu društva na bolje - usudite se sanjati, udružite se, zasučite rukave i vidjet ćete kako nemoguće postaje moguće - poručuju iz Arke.

Stručni tim

Osim voditelja, u Korablji djeluje i stručni tim čiji su članovi: voditeljica radionice i asistent, dva edukacijska rehabilitatora i socijalna radnica. Ističu i kako su sretni što imaju osobu koja vodi brigu o vidljivosti Arke u medijima i na društvenim mrežama, te oko ostalih promotivnih aktivnosti kao što su snimanje filmova i promotivnih materijala, ali i oko različitih drugih inovativnih stvari u digitalnom svijetu. Budući da se Korablja financira uglavnom projektno ili od prikupljenih donacija, jako im je važan i tim za fundraising, koji također vodi brigu i oko administrativnih poslova. U cjelokupnom radu važna im je i profesionalna dimenzija i zato se trude osigurati dodatnu supervizijsku i stručnu suradnju s vanjskim stručnjacima - psihijatricom, psihoterapeutkinjom, logopetkinjom te teologom, odnosno svećenikom u smislu duhovnika.

Inkluzija 38

38 - 2. lipnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Elizabeta Pernar

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak