Osnaživanje udruga i samoodrživost

Ako nemate kamo, znate da uvijek možete u Jedro – tako govore stanovnici općine Murter – Kornati otkako je 13. svibnja 2021. u dotad neiskorištenim prostorima, na drugom katu zgrade lokalne samouprave, otvoren Društveni centar Jedro. Ondje djeluje čak 38 volonterskih udruga; unatoč nepresušnoj volji, problematičnim se pokazao nedostatak prostora koji bi se udrugama stavili na raspolaganje i tako im omogućili povećanje kapaciteta te sigurniju, trajniju i sveobuhvatniju provedbu planiranih aktivnosti. 

U Društvenom centru Jedro tijekom 24 mjeseca održano je više od 120 aktivnosti (Arhiva Društvenog centra Jedro)

Povećanje kvalitete života

Te je probleme svojim planom, misijom i vizijom adresirao projekt Jedro čija je provedba započela krajem svibnja 2021. Sredstva, većim dijelom financirana iz Europskog socijalnog fonda, omogućila su i otvaranje spomenutog Društvenog centra. No on je samo jedna od točaka ovog projekta, govori nam Suzana Suman, koordinatorica Udruge Argonauta, pokretačkog vjetra murterskog Jedra i nositelja ovog, gotovo dva milijuna kuna vrijednog projekta: „Murter ima stvarno velik broj aktivnih udruga sa zanimljivim projektima kojima se trude oživljavati zajednicu, ali nemaju prostor. Zato je cilj projekta unaprijediti kvalitetu življenja u općini osnivanjem društvenog centra. Osmislili smo to tako da se neiskorišteni javni prostor pretvori u društveni centar koji će onda biti od šireg interesa za društvenu zajednicu. Naglasak je, dakle, na unapređenju uvjeta rada, razvoja i provedbe programa lokalnih udruga“, započinje Suzana Suman te odmah objašnjava da su, među brojnim udrugama, partnere na projektu, Ogranak Matice hrvatske Murter, Kulturno umjetničku udrugu Zaokret, Latinsko idro te suradnike, karnevalsku udrugu Murterske poklade i Dramske amatere Murter odabrali procijenivši da upravo njima treba „vjetar u leđa da rašire krila i s aktivnostima krenu jače“. U tome su im, kaže, pomogli i drugi partneri; općina je ustupila prostor, a splitski Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA i Sveučilište u Zadru prijeko potrebna znanja, iskustvo i vještine u pripremi i provođenju projekata. 

Osim nedostatka prostora, ističe, projektom su željeli osnažiti udruge i tako pojačati njihovu samoodrživost. Podsjeća da nije jednostavno nakon osmosatnog radnog dana i bavljenja vlastitim kućanskim ili obiteljskim obvezama svoje slobodno vrijeme pretakati u društveno korisne aktivnosti, a bez ikakve naknade. „Jedan od većih izazova je nedostatak vremena članova udruga. Zbog toga smo u trima udrugama, Zaokretu, Latinskom idru i Ogranku MH kroz projekt prvi put zaposlile tri djelatnice čija je zadaća bila rad na razvijanju i povećanju kapaciteta udruga. Iako je naš projekt na zalasku, ideja je bila da znanjem dobivenim u ove dvije godine produže svoj posao, prijave nove projekte i tako opstanu kao zaposlenice. Neki novi projekti su aktualni, za neke još čekamo rezultate. Ne možemo reći da smo problem riješili, ali svakako smo pridonijeli njegovu rješavanju.“

Projektom, i osnivanjem Društvenog centra Jedro, pripomogli su i barem djelomičnom otklanjanju problema dostupnosti kulturnog, kreativnog, edukacijskog i programa za kvalitetno provođenje slobodnog vremena stanovnicima otoka Murtera. Iako se stanovnicima većih kopnenih gradova participacija u sadržajima za kulturnu nadgradnju životnog iskustva može činiti kao izbor jer kina su, kazališta, galerije, muzeji i knjižnice na svega nekoliko kilometara od udobnosti dnevne sobe, a gotovo je svake večeri moguće izabrati između čak nekoliko programa – kultura je na otoku gotovo privilegij. Mogu se, naravno, uputiti prema najbližem većem obalnom mjestu – u ovom je slučaju to Šibenik – no premda zbog postojanja mosta nema potrebe za dugotrajnim čekanjem na često cjenovno neprihvatljiv prelazak trajektom, rijetki će se odlučiti na višesatno putovanje kako bi uživali u kratkotrajnoj aktivnosti. Poteškoća je, osim toga, što ne postoji model javnog prijevoza kojim bi se otok povezao s kopnom, već stanovnici bez automobila koji ovdje, podsjeća Suzana Suman, nije luksuz nego potreba, ovise o dvjema ili trima autobusnim linijama u danu. 

Sinergijsko djelovanje

No potreba za kulturom postoji. „Udruge su oduvijek imale svoje aktivnosti, mi u tom smislu nismo donijeli renesansu. Prije nisu imale adekvatne uvjete rada pa su zbog tehničkih poteškoća mogle ponuditi zadovoljenje potreba u manjem opsegu. Ono što smo projektom, i otvaranjem Društvenog centra, ponudili jest minimalno pet mjesečnih aktivnosti namijenjenih zadovoljenju širokog raspona potreba; od radionica za najmlađe do radionica o brodovima, predavanja o odgoju, tečajeva fotografije“, nabraja dodajući kako je najveće zanimanje polučila upravo dječja radionica Glazbaonica koju je, u kombinaciji slušaonice i igraonice te suradnji s lokalnom pedagoginjom, provodila Udruga Zaokret. 

Neiskorišteni javni prostor dao je zamah unapređenju uvjeta rada, razvoja i provedbe programa lokalnih udruga

Za nju se, kaže, uvijek tražio stolac više. „Proveli smo, u ova 24 mjeseca, više od 120 aktivnosti na koje je zajednica jako dobro odgovorila. Posjećena su bila i edukativna predavanja Ogranka MH o odgoju djece, Mnogo je roditelja na Murteru pa su predavanja odgovorila i na mnoga njihova pitanja. Interes je vladao i za tečajeve španjolskog i talijanskog jezika, a ponosni smo i što je naša suradnička udruga Murterske bake organizirala svoj slavni karneval. Kroz projekt im je za njihove aktivnosti osiguran honorar pa su kroz cijelu veljaču bile organizirane aktivnosti. Bilo je divno što je cijela zajednica mogla karneval živjeti tijekom cijele veljače, a ne samo nekoliko dana.“

Jer zajednica, podsjeća, i jest razlog postojanja svih njihovih projektnih aktivnosti. „Otoke se često promatra kroz prizmu turizma, ali ljudi u zajednici žive i izvan sezone. Osim već spomenutog karnevala, udruga Latinsko idro organizira regate u trajanju od nekoliko tjedana, Dramski amateri Murter često imaju svoje aktivnosti, a upravo cjelomjesečnim programom obilježavaju stotu godišnjicu svojeg postojanja. U kolovozu imamo i Noć Colentuma, prve arheološke plaže, kao i Festival slobodne glazbe. To je sve atraktivno turistima i ne možemo pobjeći od toga da se razmišlja i o turističkom potencijalu neke manifestacije, ali sve te manifestacije slave lokalnu baštinu, tradiciju i kulturu. One se naslanjaju na turizam, ali nisu stvarane za turiste, nego za lokalno stanovništvo, proslavu njihovih običaja. Moramo shvatiti da Dalmacija i otoci i izvan turizma nude stvari vrijedne uživanja.“

Projekti poput Jedra i prostori kakav je Društveni centar u tome su od velike pomoći. Premda se dvogodišnje projektno razdoblje bliži kraju; preostaju još samo finalne aktivnosti i završna konferencija posljednjeg svibanjskog vikenda, 130 četvornih metara Jedra ostaje otvoreno za besplatno korištenje udrugama i svim stanovnicima Općine. Divno bi bilo, naglašava Suzana Suman, da postane mjesto sinergijskog djelovanja, razmjene ideja i osnaživanja zajednice. Na tom je tragu i ideja o osnivanju coworking prostora, posebno atraktivnog mlađim mještanima. „Dobro je da ljudi prepoznaju priliku i shvate da neke vlastite interese mogu ostvariti i doma. Bitno je da danas postoji prilika koja će mlade potaknuti da ostanu ovdje. Ili da se vrate jer mladi moraju i proživjeti svijet, ali lijepo je znati da ih nešto čeka doma. A ako i ne čeka, možda u tome vide svoju priliku da se vrate i sami razvijaju.“

Razmišljati projektno

U takvom će im poduzetničkom načinu razmišljanja pomoći i projekt koji su pokrenuli s Ogrankom MH u Murteru, Emulzija. Akronim od Energija mladih u lokalnoj zajednici stoji i kao referenca na emulgator, spojnicu kakvu bi u svakoj lokalnoj zajednici trebali predstavljati njezini mladi dionici. „Projekt financira Središnji državni ured za demografiju i mlade, a provodi se kroz dvije aktivnosti. Jedna je osposobljavanje desetero mladih u dobi od 15 do 20 godina da nauče razmišljati projektno, da prepoznaju prilike u lokalnoj zajednici ili da ih, uz mentorstvo, sami osmisle. Za te će im projekte biti osiguran i manji budžet, a povezujemo ih i s mladima iz Općine Promina u dalmatinskom zaleđu. S njima su se u ožujku sreli u Promini, na prvom vikend seminaru. Tada su uvedeni u svijet projekata, a prvog lipanjskog vikenda oni stižu k nama. Tada ćemo osmisliti projekte za svaki od timova i krećemo s realizacijom. Druga je aktivnost da će mladi od starijih Murterina učiti murtersko kolo i napjeve, organizirat će se desetak proba i mlade će se pripremiti za sudjelovanje u kolovoskoj manifestaciji Murterski pir. Zauzvrat će ti mladi educirati starije sumještane o digitalnim alatima, o korištenju Facebooka, WhatsAppa i ostalih aplikacija. Tako će se starijim sumještanima olakšati život u digitalnom dobu.“ 

Bogato i raznoliko

Osnovana 2000, lokalna upravna jedinica Murter posebna je po mnogočemu. Iako je 99% od njezinih 1943 stanovnika nastanjeno na otocima Murter, Kornat i Žut, sa 160 otoka, otočića i hridi, najotočkija je jedinica lokalne samouprave, a zasigurno i jedna od najaktivnijih. Imaju brojne udruge – od dobrovoljnog vatrogasnog društva, i po dva nogometna, malonogometna i košarkaška kluba, do jednog airsoft, karate i teniskog kluba te do murterskog Ogranka Matice hrvatske, Župnog pjevačkog zbora Sveti Mihovil, Udruge za promicanje vrijednosti drvenog broda i tradicionalnih načina plovidbe Latinsko idro, nekolicine kulturno-umjetničkih udruga i onih posvećenih zaštiti okoliša.