Ogulinski zidnjaci i riječki dopolavoro

Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Ogulina Blanka Poljak (Snimio Goran Galić)

Pučko otvoreno učilište Ogulin na čelu s ravnateljicom Blankom Poljak provodi niz kreativnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, koji stanovnicima ogulinskog kraja nude brojne korisne sadržaje

O živopisnom gradu bajke podno Kleka i njegovim ponosnim stanovnicima dosta smo dobroga čuli. No ipak su nas fascinirali prolaznici od kojih nas je gotovo svaki pozdravio. Zemljopisni položaj ogulinske udoline, smještene na prijelazu iz Gorskog kotara u Liku, obilježio je i način života Ogulinaca i njihov osjećaj regionalne pripadnosti. Njihova je samosvojnost najbolje izrečena pjesmom koju je uglazbio Ivan pl. Zajc: „Sinci smo Kleka, vilina jeka, svoji na svom...“ 

Upravo ove godine obilježava se 500 godina od Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, osnivača grada, jednoga od najmoćnijih velikaša svojega vremena. Njegov kaštel, izgrađen oko 1500. godine iznad ponora rijeke Dobre – tzv.  Đulinog ponora – i sada dominira središtem grada, a u njemu je danas zavičajni muzej. U dvorištu kaštela nalazi se i interaktivna Ivanina kuća bajki, o kojoj smo već pisali. Naime, Ivana Brlić-Mažuranić još je kao djevojčica doživjela svoj rodni grad kao bajkovito mjesto, a okolna prirodna baština i bogato kulturno nasljeđe tomu kraju doista daju snažan osjećaj bajkovitosti. Prema Ivaninim bajkama, Ogulin i jest postao zavičajem bajke u kojem se svake godine u lipnju održava međunarodni Ogulinski festival bajke OGFB.

STEAM bajka

Ivanine  bajke na kreativni način oživljava Pučko otvoreno učilište Ogulin projektom STEAM bajka, s čijom smo ravnateljicom, Blankom Poljak, razgovarali: „Ogulin je zavičaj bajke, djeca kroz priče i kulturu uče o znanosti. STEAM bajka posvećena je djeci i mladima od 8 do 15 godina, koji su pohađali radionice u deset modula, od matematike i fizike do robotike. Ciljana skupina bila je 100, a na radionicama je na kraju bilo više od 300 djece. Svake srijede imamo školu robotike“, kaže ravnateljica i dodaje da je dvogodišnji projekt koji uključuje niz partnera sufinancirala EU iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 2 milijuna i 432 tisuće kuna, od čega je oko 700.000 kuna iskorišteno na opremu. 

Pučko otvoreno učilište Ogulin 2021. je godine provelo projekt Bajka na zidu koji se realizirao kroz radionice izrade murala na zidu u Bolničkoj ulici, a zapažen je bio i projekt Svi plešemo, inkluzivni ples za osobe za invaliditetom, s predstavom Plespeljuga o mobingu nad djecom i mladima. Osobe s invaliditetom i osobe bez teškoća u razvoju zajedno sudjeluju u njegovoj realizaciji.

Bajka na zidu – murali na zidu u najprometnijoj Bolničkoj ulici (Arhiva POU Ogulin9

Zanimao nas je i projekt Glas mladih Ogulina u umjetnosti i kulturi koji je POU provodio od 2018. do 2020. Projekt s krilaticom Prekini muk, pusti glas! bio namijenjen populaciji mladih od 15 do 30 godina iz područja grada Ogulina, ali i šire, a bio je podijeljen na šest aktivnosti, pojasnila je ravnateljica. Prvi se odnosio na tradicijske note u suvremenom ruhu gdje je stručni suradnik bio Joško Ćaleta koji je oformio zbor mladih. U drugom elementu bile su zastupljene kazališne vještine, a vodila ga je eminentna stručnjakinja Dubravka Crnojević-Carić. Oformljena je dramska skupina, imali su tri predstave. Novi projekt koji je proizašao iz toga jest stalna dramska skupina. Učilište ima i školu pjevanja, pod vodstvom Klare Ane Sabljak. Treći je pak modul vodila Jadranka Hlupić Dujmušić, a mladi su izrađivali kostime za dramsku skupinu. Četvrti su bili filmaši koji su snimili tri filma, radeći s poznatim redateljem Igorom Jelinovićem, a 15 mladih nastavilo je aktivnosti u Kinoklubu Ogulin pri POU. Iz toga se projekta naknadno rodila lutkarska skupina, pod vodstvom stručne suradnice Sonje Borić, za djecu  od 8 do 12 godina. Unatoč koroni, prošle su godine uspjeli izvesti i predstavu.  Posljednji je modul bio Ogulinsko kulturno-kreativni kutak koji je vodila stručna suradnica Marija Mirosavljević Salopek. Polaznici su bili na filmskom setu u Motovunu, Svetvinčentu, Koprivnici na renesansnom festivalu, u Dubrovniku, u Zagrebu na koncertu ansambla LADO. Svuda su upoznavali kulturnu baštinu.

U sklopu projekta STEAM bajka djeca su na kreativan način učila matematiku, fiziku, robotiku (Arhiva POU Ogulin)

Zidnjaci protiv nasilja

Osnovna djelatnost Pučkog otvorenog učilišta je obrazovanje i osnovno poučavanje odraslih, a provodi se 70-ak programa. „Usprkos teškoćama uzrokovanih pojavom koronavirusa, Učilište je ostvarilo povećanje financijskog poslovanja u iznosu od 67%, nastavilo sa svim aktivnostima iz područja kulture i uvodilo i realiziralo nove programe“, kaže ravnateljica Blanka Poljak koja nas je i provela moderno uređenom i opremljenom zgradom učilišta.

Biciklisti ispred Frankopanskog kaštela u središtu Ogulina (Snimio Domagoj Blažević / Hrvatska turistička zajednica)

Pučko otvoreno učilište Ogulin provodi i brojne druge aktivnosti te niz projekata sufinanciranih iz EU, koje zbog nedostatka prostora nismo uspjeli predstaviti. No ne možemo zaobići projekt koji se priprema za kraj ove godine, a to su zidnjaci u suvremenom ruhu. Zidnjaci su, naime, tradicionalni ručni radovi koji su stajali iznad pećnica s vezovima i porukama poput: Kuharice, manje zbori da ti jelo ne zagori. „Naši zidnjaci bit će namijenjeni borbi protiv nasilja nad ženama. Radit će se u tehnici veza s porukama protiv nasilja, a bit će predstavljeni kao city light plakati“, pojašnjava ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Blanka Poljak i odgovara na naše pitanje o tome kako je živjeti u Ogulinu.

„Ja sam rođena Ogulinka, dugo sam radila i u inozemstvu. PUO preuzela sam 2018. i ovo mi je drugi mandat. U Ogulinu je živjeti  lijepo i divno, katkad izazovno. Imamo veliku sreću što se nalazimo u središtu Hrvatske i dostupni smo svima. Imamo bogatu kulturnu baštinu, nasljeđe koje su nam ostavili velikani poput Ivane Brlić Mažuranić ili Miroslave Vučetić, najpoznatije kulinarske stručnjakinje europskog glasa. POU je na adresi Petra Stipetića, našega generala. Tu je i bogata folklorna baština. Međutim, dosta još treba raditi. Došla su vremena kada moramo misliti izvan kutije. Zato je izazovno. Male su sredine nekad učmale, ustajale sredine, nisu sklone promjenama. Današnje je vrijeme drukčije; ako želimo zadržati mlade, moramo se prilagođavati vremenu. Naravno, baštiniti tradiciju, poštivati sami sebe, ali i prilagođavati se novim okolnostima“, poručuje ravnateljica i ispraća nas iz učilišta ispred kojega je skulptura s bijelom golubicom ukrašenom karakterističnim ukrajinskim bojama.

Pučko otvoreno učilište Ogulin smješteno u centru grada nasuprot kaštelu Frankopan iz 1500. godine (Snimio Goran Galić)

Riječki dopolavoro

U osunčanoj smo Rijeci popratili projekt Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra, koji polazi od toga da je Rijeka radnički grad. U zlatnom dobu industrijske proizvodnje u Rijeci, kažu izvori, a i živi svjedoci, mnogo se pozornosti posvećivalo obrazovanju radnika u sklopu tvorničkih kompleksa, a tvornice su se brinule o socijalnom i kulturnom napretku svojih radnika. Organizirale su se čitaonice, filmske sekcije, izložbe i predstave, izdavale su se tvorničke novine i dr. Zajedničko organizirano slobodno vrijeme u nekadašnjim riječkim tvornicama i brodogradilištima popularno je zvano dopolavoro. Obnavljanjem nekadašnjeg tvorničkog kompleksa Rikard Benčić sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u njega je uselio Muzej moderne i suvremene umjetnosti – nositelj ovog projekta. Time se u Rijeci formirao novi kulturni centar koji je u sklopu ovoga projekta okupio i bivše radnike zatvorenih riječkih tvornica i brodogradilišta. U tom su se kompleksu u suradnji s ostalim riječkim kulturno-umjetničkim institucijama i udrugama u okviru ovoga projekta počeli stvarati sadržaji koje su sukreirali upravo bivši radnici i radnice. 

Plakat riječkog projekta Kultura Dopolavora (arhiva projekta)

Muzej je u suradnji s partnerima Kreativni kolektiv Kombinat i Centar tehničke kulture Rijeka projekt uspješno proveo zaključno s 2019. Tijekom 16 mjeseci stručno je osposobljeno desetero umjetnika i stručnjaka u kulturi, koji su stekli znanja o fenomenu dopolavora, psihološkim i kognitivnim osobinama ljudi starije dobi, primjerima dobre prakse projekata koji uključuju publiku stariju od 54 godine i dr. 

Rezultat projekta jest svojevrsna čitanka o dopolavoru Bilješke o slobodnom vremenu i zajednička izložba umjetnika, stručnjaka u kulturi i osoba 54+ na temu kulturnog fenomena dopolavoro jučer, danas, sutra. Izložba je rezultat devetomjesečnog rada tijekom kojeg se 102 polaznika susrelo više od stotinu puta, obišlo 14 izložbi diljem zemlje, sudjelovalo u kontinuiranim radionicama. U tome su im pomogli Bojan Hercigonja, voditelj radionica slikarstva, Nika Rukavina, voditeljica radionice performansa, Matea Burmas, Sanjin Smajlović i Boris Ružić – voditelji radionice umjetničke kritike, Lucija Švob koja ih je vodila po izložbama. Sanjin Smajlović također je vodio radionicu digitalne fotografije, Petra Mrša poučila ih je umjetničkoj fotografiji, a Anita Ladišić upoznala s principima volontiranja.

Oživljen radnički duh

Završna izložba projekta podijeljena je u tri cjeline: jučer, danas i sutra. U dijelu Jučer mogli su pogledati intervjui s bivšim radnicima tvornice Rikard Benčić, pročitati pjesme posvećene tvornici nekadašnje radnice Marije Šenk te vidjeti slike Alberta Mihicha od kojih su tri rada nastala u sklopu likovne sekcije bivše tvornice.

Dio Danas predstavlja stotinjak radova nastalih na sedam radionica sudionika, a dio Sutra odnosi se na otvoreni poziv svim osobama starijima od 54 godine da na oglasnoj ploči u prostoru Muzeja ostave svoj osvrt na ovakvu vrstu programa, kao i želje i ideje za slične programe. Projektom je oživljen radnički duh grada na koji se nadovezao i projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.

Odlazimo iz Rijeke u nadi da će ovi projekti potaknuti i slične nove inicijative.

Kulturni život Ogulina

Razgovarali smo s Hrvojem Magdićem, predsjednikom Ogranka MH u Ogulinu, profesorom hrvatskog jezika i književnosti i sociologije.

 „Dugogodišnja predsjednica Ogranka, profesorica Višnja Lipošćak, prije dvije je godine meni prepustila vođenje Ogranka. I dalje je aktivna u Ogranku kao moja zamjenica. Od obnove rada 1990. Ogranak je najpoznatiji po izdavačkoj djelatnosti, a mi malo mlađi sada se trudimo proširiti djelatnost. U tom smislu prošle smo godine već realizirali niz ideja i projekata, a pred nama je i nekoliko novih inicijativa. Lani smo počeli ciklus gostovanja i predavanja Poniranja. Ugostili smo Kristiana Novaka i Damira Karakaša. Naglasak nije na klasičnim književnim večerima, nego na poniranju u osobnost gostiju, uz želju da doznamo nešto više o njihovim stavovima i razmišljanjima. Simbolika poniranja vezana je i uz naše stvarne ogulinske ponore, a planiramo ugostiti umjetnike i intelektualce iz različitih područja. Ove su godine u planu gostovanja Olje Savičević, Julijane Matanović, Milane Vuković Runjić, a želja nam je ugostiti i našega novog predsjednika Miru Gavrana. Na takvim tribinama, uz članove Ogranka, gosti su nam često srednjoškolci iz dviju ogulinskih srednjih škola koje tako uključujemo u kulturni život grada.

Izdvojio bih i suradnju sa Zavičajnim muzejom na organizaciji izložbe kalendara Ogranka koje tradicionalno tiskamo već više od 20 godina, a koji promiču zavičajnu kulturu i tradiciju. Ove smo godine kalendar posvetili 500. obljetnici poznatog Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, osnivača našega grada. Kalendar donosi mnogo podataka o poznatom govoru, ali i životu autora i njegove obitelji.

Početkom listopada, u suradnji s Katedrom Čakavskog sabora i Odjelom za povijest MH, planiramo organizirati znanstveni skup vezan uz 500. obljetnicu toga govora. Već smo dogovorili dolazak desetak eminentnih profesora iz Zagreba, Rijeke i Pule koji bi prvoga dana održali stručna izlaganja, dok bi se drugoga dana održao izlet u okolna mjesta povezana s Frankopanima. Voljeli bismo da tada s nama budu predstavnici iz središnjice i iz drugih ogranaka Matice hrvatske. Planiramo i obilježavanje 180. godina Matice koje bismo obilježili predstavljanjem Ogulinske čitanke, autora Višnje Lipošćak i Stjepana Sučića, koja je dobila Zlatnu povelju Matice hrvatske. Htjeli bismo predstaviti i sva dosadašnja izdanja Ogranka te organizirati koncert klasične glazbe, kaže predsjednik Ogranka MH koji broji 30 aktivnih članova, među kojima je dosta mladih. 

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ogulinu Hrvoje Magdić (Snimio Goran Galić)