Inkluzija 36-37

Inkluzija

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

Mi nemamo zaliha

Andrija Tunjić

Posjetili smo čokolateriju Hedona u Križevcima koja proizvodi i nudi ekskluzivni hrvatski proizvod, a istodobno ostvaruje društvenu inkluziju


Alemka Lončar, direktorica Hedone, uspješnog i inkluzivnog poslodavca (Arhiva tvrtke Hedona)

Sat vožnje automobilom potrebno je da se iz Zagreba stigne u Križevce. U kilometrima to i nije neka razdaljina. Ali to geografsko rastojanje itekako je uočljivo kada se ima u vidu gužva metropole i idilični krajolik provincije ili kada se, primjerice, uspoređuje odnos cjelokupnoga hrvatskog društva prema osobama s invaliditetom. Bilo da je riječ o potpunoj zanemarenosti ili pak o nedovoljnom i adekvatnom tretiranju osoba s invaliditetom. 

Danas u čokolateriji radi tridesetero zaposlenika, od kojih je sedamnaest osoba s invaliditetom iz Križevaca i okolice

Nažalost, ta pomalo pesimistična pretpostavka ipak je još uvijek neriješeni dio hrvatskoga tranzicijskog društva. Na sreću, ne svugdje. Iznimke postoje. Među iznimke, koje tu sliku svakodnevno nastoje i uspijevaju izmijeniti, može se svrstati grad Križevci, zahvaljujući ponajprije Udruzi osoba s invaliditetom, utemeljenoj 1999. godine. 

Ta udruga, koja je glavni inicijator i realizator brojnih projekata za osobe s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u Križevcima, s predsjednikom Petrom Gatarićem na čelu, 2012. godine započela je ambiciozan projekt zapošljavanja osoba s invaliditetom koji je među dijelom stanovništva izazvao nevjericu i čuđenje. No unatoč skeptičnima, članovi udruge, njihova rodbina, kao i mnogi humanitarci, vjerovali su u čudo. Neki su i govorili da ako je u Križevcima rođen treći hrvatski svetac Marko Križevčanin, zašto tu ne bi bilo moguće pokrenuti tvornicu čokolade, odnosno manufakturnu izradu čokolade, jedinu u Hrvatskoj. Kako rečeno tako i učinjeno. 

Zahvaljujući članovima Udruge, osobito upornosti i odlučnosti predsjednika Gatarića, 8. veljače 2013. godine krenulo se u realizaciju projekta Chokolaterija Cris – Cris je latinski naziv za Križevce – i osnovana je čokolaterija Hedona d.o.o. Na pitanje zašto su se upustili u tako zahtjevan i rizičan projekt predsjednik Gatarić kaže: „Osim da se zaposle i zbrinu osobe s invaliditetom – koje inače teško dobivaju posao ili, i kada se zaposle, uglavnom rade samo pomoćne poslove – jedan od razloga pokretanja projekta bio je i humane naravi. U čokolateriji je lakše raditi nego, recimo, u hotelima, osobito ljeti, gdje je rad naporan i bez određenoga radnog vremena. U čokolateriji rade osam sati i imaju dovoljno vremena za bolje življenje svojega života.“

S obzirom na okolnosti u kojima živimo, rezultati Hedonina poslovanja su iznadprosječni. Pogotovo ako se uzme u obzir da Hedona u današnjoj Hrvatskoj proizvodi ekskluzivni proizvod s tridesetak zaposlenih, da je zaposlenicima prosječna plaća oko pet tisuća kuna, redovno isplaćena, da se radnicima plaća prijevoz na posao i topli obrok, i da je godišnji promet tvrtke veći od 8,2 milijuna kuna. Mnogima je to teško i zamisliti, a još teže i povjerovati. Ipak, čokolaterija Hedona je takva tvrtka! Njome upravlja direktorica Alemka Lončar, koja inače živi u Zagrebu i svaki dan na posao u Križevce putuje automobilom. 

Kada je počela realizacija projekta, u čokolateriji je radilo šestero zaposlenika, četvero kojih su bile osobe s invaliditetom. Danas u čokolateriji, čiji proizvodni, skladišni i administrativni prostori zauzimaju oko 600 četvornih metara, radi tridesetero zaposlenika, od kojih je sedamnaest osoba s invaliditetom iz Križevaca i okolice. Većina zaposlenih u čokolateriji su osobe s invaliditetom koje se bore s raznim teškoćama kao što su: gluhoća i nagluhost, poremećaji koncentracije, epilepsija, multipla skleroza i razne rijetke bolesti, a po svome stručnom obrazovanju su pomoćni kuhari i slastičari. 

Godišnji promet tvrtke veći je od 8,2 milijuna kuna

U neposrednoj blizini čokolaterije Hedona nalazi se i Chocobar, s čokoladnim slapom u sredini, koji rado posjećuju Križevčani i njihovi gosti, gdje uz toplu čokoladu i razne čokoladne kolače ljeti mogu uživati u 16 vrsta domaćeg sladoleda visoke kvalitete koji se proizvodi u čokolateriji. Osim u Chocobaru, Hedonine proizvode moguće je kupiti u trgovačkim lancima KTC, Kaufland, Interspar, Konzum, Delikatese, Gligora, Svijet vina, Muzej čokolade te u manjim trgovinama poput Crotaste na Europskom trgu, gdje se prodaju isključivo hrvatski proizvodi visoke kvalitete. Kako bismo više saznali o svemu, razgovarali smo s direktoricom Hedone, Alemkom Lončar. Na pitanje o tome što najviše prodaju, rekla nam je sljedeće: „Najbolje prodavani proizvod su praline, koje zbog svoje originalne recepture uživaju vrstan ugled i izvan granica Republike Hrvatske. Zahvaljujući nekim našim crkvenim velikodostojnicima, katkad ih ima čak i u Vatikanu.“ Povećavaju li proizvodnju? „Da, proizvodnja se povećava i širi. Osim proizvodnje čokoladnih slastica i sladoleda, prije dvije godine pokrenuli smo i digitalni tisak promotivno-reklamnog materijala za tvrtke i druge korisnike – šivamo i platnene torbe na koje onda apliciramo tisak ili strojni vez – a pripremamo i nove projekte o kojima zasad ne bih govorila“, odgovara gospođa Alemka Lončar. 


Nagrada Centralne europske banke za razvoj za inkluzivni projekt Hedone

Na pitanje imaju li poteškoća i kako se s njima nose, direktorica ističe da je bilo i poteškoća u poslovanju, osobito u doba lockdowna, izazvana pandemijom bolesti COVID-19: „Tada nam je od velike pomoći bila novčana pripomoć, odnosno nagrada Centralne europske banke za razvoj (CEB), sa sjedištem u Francuskoj, koju smo dobili zahvaljujući projektu prijavljenom na natječaj te banke. Na natječaju, koji je prvi put raspisan 2020. godine za najbolji projekt socijalne kohezije, kojim se potiče socijalna inkluzija ranjivih skupina, među 84 prijavljena projekta Hedona je pobijedila i dobila 25.000 eura.“

Da bi sve spomenuto bilo ostvarivo, nužni su osim izvrsne organizacije poslovanja i odlično prilagođeni uvjeti rada, što je itekako bitno za osobe s invaliditetom. Kako bi me uvjerila u natprosječne uvjete rada i besprijekorno funkcioniranje proizvodnje, direktorica Alemka Lončar povela me je u obilazak proizvodnih pogona čokolaterije, koji rade u najstrožim higijenskim uvjetima i prema najvišim standardima osiguranja kvalitete. S obzirom na to da nisam mogao ispuniti najstrože higijenske uvjete, samo sam kroz staklo mogao vidjeti kako zaposlenici proizvode najbolje hrvatske čokoladne proizvode. S osmijehom na licu, spretnim rukama i znakovnim jezikom, zaposlenici ističu da su iznimno sretni, marljivi, vrijedni, originalni i uspješni. 


Zaposlenici Hedone su iznimno sretni, marljivi, vrijedni, originalni i uspješni (Snimila Sandra Šimunović/PIXSELL)

U tome im uvelike pomaže i čokolatijer Dubravko Vitlov, rođen u Kalima na otoku Ugljanu, koji je umijeće čokolatijera stjecao u najboljim belgijskim slastičarskim školama i tvornicama čokolade. Na pitanje kako osmišljava recepte, gospodin Vitlov kaže: „Kako? Recepti se ne stvaraju u dva dana nego godinama. Neke sam smislio dok sam radio u Belgiji i Kanadi, a neke osmišljavao i isprobavao ovdje“, odgovorio je. U ugodnom ćaskanju ispričao mi je kako je život posvetio svojevrsnim inovacijama, kao i njegovi predci; djed mu je bio prvi tunolovac na Jadranu, otac prvi anesteziolog, a on je bio i još uvijek jest prvi čokolatijer Kalija i Zadra, gdje je prije 15 godina bio pokrenuo obrt za izradu čokoladnih slastica, ali kako nije znao s novcem kao direktorica Alemka Lončar, brzo je zatvorio obrt.


Tvornica čokolade Hedona zapošljava radnike s invaliditetom (Arhiva tvrtke Hedona)

Nakon posjeta čokolateriji otišao sam do Udruge osoba s invaliditetom da mi ispričaju što sada rade. Žive li na lovorikama uspješne Hedone ili rade na novim projektima kojima osobama s invaliditetom nastoje promijeniti i poboljšati život, kao što su to učinili zaposlenima u Hedoni? Na to pitanje predsjednik Gatarić odgovorio je: „Dosadašnjim projektima mnogim osobama s invaliditetom promijenili smo živote, a to ćemo raditi i ubuduće. Znate, našim djelovanjem mnoge od tih osoba – koje su pretežito iz ruralnih sredina, uglavnom bez roditelja ili su loše roditeljske skrbi – nastojimo izvući iz udomiteljstva, sustava socijalne skrbi i bijede siromaštva te im poboljšati kvalitetu života. Zahvaljujući djelovanju Udruge, među mnogim osobama s invaliditetom uspostavljene su ljubavi, zasnovane zajedničke obitelji i rođena djeca. U svojem radu imamo potporu i vrhunskih stručnjaka, savjetnika i rehabilitatora.


Hedona proizvodi ekskluzivne delikatese (Snimila Sandra Šimunović/PIXSELL)

Uz veliki trud i vjerovanje u nemoguće, u veoma kratkom razdoblju čokolaterija Hedona je prepoznata po kvaliteti proizvoda, a onda i po uspješnosti. Imaju više od tristo klijenata. Na pitanje tko su ti klijenti, direktorica Hedone, Alemka Lončar, kaže: „Naši kupci su većinom tvrtke koje žele personalizirane proizvode sa svojim logom ili reklamnom kutijom, a sve u sustavu tzv. zamjenske kvote. Najčešće su to banke, osiguravajuća društva, velike telekomunikacijske i informatičke tvrtke, ali i neki potrošači koji kupnjom naših proizvoda pokazuju i dokazuju svoju inkluzivnost i društvenu odgovornost prema osobama s invaliditetom.“ Na inzistiranje da kaže što se od proizvoda najviše prodaje, s osmijehom odgovara: „Prodaje se sve. Mi nemamo zaliha. Klijenti najčešće kupuju praline i čokolade jer su ručno rađene i jer su izvrsne kvalitete i okusa. Osobito se dobro prodaju čokoladne draže, odnosno prženi bademi i lješnjaci obučeni u najfiniju belgijsku čokoladu i zapakirani u ekskluzivnu ambalažu.“


Vrhunski tehnološki i higijenski standardi pripreme slastica (Snimila Sandra Šimunović/PIXSELL)

Poboljšanje uvjeta življenja

Na pitanje ima li otpora njihovu radu, Gatarić odgovara da ga među osobama s invaliditetom nema: „Samo bi se ludi mogli oduprijeti poboljšanju uvjeta življenja. Jedini problem je novac, nemamo ga dovoljno.“ „Udruga sama financira projekte, živi od donacija i projekata. Udio koji dobijemo od grada i županije nije dovoljan. Najviše potpora dobivamo od europskih fondova i nacionalnih fondova, oko 90 posto“, pojašnjava Bruno Butigan, izvršni direktor Udruge.

Inkluzija 36-37

36-37 - 19. svibnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Elizabeta Pernar

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak