Inkluzija 35

Inkluzija

HUMANITARNE AKCIJE

Glazbom do obnove

Monika Vukušić

Zaklada Anamarija Carević organizirala je 22. ožujka, na drugu godišnjicu zagrebačkog potresa, koncert u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog na kojem je nastupao Akademski zbor bazilike Srca Isusova izvodeći Requiem Wolfganga A. Mozarta


Ivana Mišetić, glavna organizatorica Zaklade Anamarije Carević i koncerta u Vatroslavu Lisinskom, pjevala je u Mozartovu Requiemu (Snimio Petar Milić)

Ivana Mišetić, kao glavna organizatorica Zaklade Anamarija Carević, nije samo organizirala koncert u Lisinskom nego je ondje i izrekla uvodnu riječ i pjevala. „Pjevajući u Akademskom zboru Palma punih 15 godina proživjela sam jedno lijepo, bogato, raspjevano, posebno razdoblje života. Pogled na srušen strop u bazilici i spoznaja da više nije mjesto bogoslužja, nego nesigurno mjesto u kojem je opasno boraviti i koje će se obnavljati godinama, i meni je slomila srce. Bazilika je bila mjesto uvijek otvorenih vrata svima koji u nju navraćaju po utjehu, sakrament, proživljenu sreću, tugu, duhovnu okrepu... Puno intenzivnih životnih trenutaka proživjeli smo unutar njezinih zidova. Pomiriti se s Bogom, pomoliti se, pjevati Bogu na slavu“, kaže Mišetić te navodi kako će pastoralni centar imati mnoge suvremene prostorije prilagođene različitim oblicima druženja i djelovanja raznih dobnih skupina.

Prikupljanje sredstava

Ivana Mišetić ističe kako voli posao organizacije kojim se bavi više od deset godina. „S obzirom na to da je koncert rasprodan danima unaprijed, malo je reći da sam zadovoljna postignutim. Ovaj je događaj odjeknuo u široj zajednici. Koncert u dvorani Vatroslava Lisinskog veliki je projekt koji nadilazi jednu osobu i ovdje moram zahvaliti timu Lisinskog na čelu s ravnateljem Draženom Sirišćevićem što su nam izašli u susret, pomogli u organizaciji svojim resursima i profesionalnim pristupom, reklamirali koncert svojim kanalima komunikacije i, s obzirom na to da je koncert bio donatorski, ponudili nam dvoranu bez naknade za korištenje. Svi sudionici koncerta – dirigent, solisti, orkestar – također su se odrekli honorara za sudjelovanje“, kaže Ivana Mišetić te dodaje: „Orkestar koji se skupio samo za tu prigodu i solisti na čelu s dirigentom Robertom Homenom su profesionalci, prošli su sigurno tolike koncerte, pa i svjetske pozornice. Ipak, Requiem je izveden točno pred kraj druge pandemijske godine, a muziciranje pred prepunom velikom dvoranom rijetka je lijepa pojava koja je svakome užitak i ugodno iznenađenje.“

Franjo Klinar navodi kako zbor svoje koncertno djelovanje izvan župe usmjerava na prikupljanje sredstava za obnovu i dizanje svijesti javnosti o nevolji koja je pogodila župu, a sam kaže kako je odmalena vezan uz Palmu jer su mu i roditelji bili članovi zbora dok se on sam u njemu formirao, pronašao najbolje prijatelje, suprugu. „Nije nimalo lako održavati tradiciju i kontinuitet rada zbora, no mnogo je lakše kada si 'kod kuće' u župi i bazilici. Isusovci su nam tu stalna potpora, prije svih naš duhovnik zbora i voditelj obnove bazilike, p. Damir Kočiš. Bilo nam je i dosad teško, izgubili smo kor, orgulje, baziliku i još štošta, možda će biti još i teže, ali prije ili kasnije, stvari će se vratiti na staro. Zbor Palma je postojao i puno prije nas koji ga trenutačno činimo, proživio je svakakve turbulencije tijekom povijesti, tako da vjerujem da će se taj kontinuitet i tradicija nastaviti i kada dođu neke buduće generacije.“ Maestro Homen, koji je vodio zbor od 1997. do 2004. i osvajao brojne nagrade u Hrvatskoj i svijetu, iznenadio se velikom odazivu ljudi: izvođača, organizatora i podupiratelja. Smatra kako je to najveći uspjeh cijelog projekta.

Potres u nutrini

„Više sam puta u životu izvodio Mozartov Requiem tako da me na neki način to djelo već duže prati, na neki mi način leži“, kaže Homen te smatra kako posebnu vrijednost treba dati emocionalnom aspektu svega: „Sinergija između zbora i mene je, vjerujem, doista bila takva da se osjetila. Ovacije koje smo dobili nisu bile samo kurtoazne nego su ljudi osjetili tu energiju i sinergiju, mislim da ih je upravo to dirnulo – ta emocija. Emocija u glazbi je zapravo osnova, to je u glazbi ono što je najvažnije i što prosječan slušatelj prije svega osjeća.“

Kao pojedinac nitko ne može napraviti puno, ali kada se mnogo pojedinačnih dobrih djela zbroji, onda to postaje velika promjena nabolje

Župnik Ivan Matić, inicijator cijelog projekta, govori kako je svatko mogao vidjeti razmjere stradanja bazilike. Suradnjom i potporom uže i šire zajednice više su nego zadovoljni. Za Anamariju Carević kaže kako ju je jako dobro poznavao i kako je bila posebno dijete: vrlo privržena župi i bazilici, sudjelovala je u svim programima za djecu, a bazilika joj je bila drugi dom. Matić smatra kako mu je i samome katkad teško shvatiti Božju volju. „Kada nam ide sve kako treba, obično to uzimamo zdravo za gotovo. Tim više nas potresu neočekivani i nepredviđeni događaji. U ovom slučaju nas je stvarno potreslo i fizički i u našoj nutrini. Osobno mi je velik udarac bilo već zatvaranje zbog korone, bez mise s narodom, bez susreta, naše crkveno dvorište dotada uvijek puno odjednom sablasno prazno, a čak je i suživot u zajednici bio na distanci. Potres je dolio novu tugu: srušena bazilika i ugašen jedan mladi život.“

Izgubili smo kor, orgulje, baziliku i još štošta, možda će biti još i teže, ali prije ili kasnije, stvari će se vratiti na staro

Na pitanje kako župa funkcionira u ova vremena, odgovara kako se stalno prilagođavaju okolnostima i koliko je moguće odgovaraju trenutačnim potrebama. Unatoč svemu, nisu prekinuli pastorale.

Osjećaj ispunjenja

Petra Ćurlin, sadašnja članica zbora, a ujedno i bivša Anamarijina učiteljica, za sudjelovanje na koncertu navodi svoje razloge: „Tek kada je Ivana Mišetić držala govor prije početka Requiema, do svijesti mi je doprlo što mi zapravo činimo, i za koga. Pomislila sam na Anamarijine roditelje u publici i kako se moraju osjećati u tim trenucima.“ Nastavlja i kako joj je Palma od rođenja posebno mjesto odnosa s Bogom i Crkvom, i jedina konstanta u raznim životnim promjenama. „Što se Requiema tiče, to je iznimno zahtjevna skladba, i fizički i emocionalno. Ali svaki je napor malen u usporedbi s osjećajem ispunjenja koji pruža pjevanje u društvu prijatelja i nekoliko generacija Palme ujedinjenih s istim plemenitim ciljem. Bog kojeg poznajem i kojeg slavimo svojim pjevanjem i svojim životima nikada ne želi tragediju. On nije uzeo Anamariju k sebi jer je raju nedostajalo anđela. Ali je njezinu smrt i rane bazilike pretvorio u silnu pokretačku snagu koja ljude potiče na uvijek nova dobra djela. To je pokazao i Requiem u Lisinskom, koji nas podsjeća da Božju ljubav ne može zaustaviti ni smrt.“

Mnogo se bivših članova s veseljem pridružilo koncertu. Među njima je bila i Antonija Blažina, koja je sa suprugom pjevala u Palmi prije više od dvadeset godina. „Iako smo oboje glazbenici – dugo sam vodila mješoviti zbor u glazbenoj školi, a suprug pjeva u opernom zboru HNK Zagreb – radovali smo se ne samo nastupu nego i svakoj probi koje su bile iznimno profesionalno organizirane i vođene palicom maestra Homena i Klinara koji su s puno entuzijazma vodili glazbeni dio ovoga projekta“, navodi Antonija Blažina te dodaje kako joj je motivacija za sudjelovanje bilo i odrastanje njezine djece uz Anamariju u dječjem zboru i orkestru: „Svaka proba i svaka ispjevana nota bila je poput molitve zahvale za sve blagoslove kojima smo darovani, vrtuljak emocija koje proživljavamo u ovim korizmenim danima prepunim tužnih obljetnica, od tuge, strepnje, nostalgije, plača i očaja do radosti, sreće, ljubavi, mira i nade. Svakom notom smo se za koračić približili Uskrsu u koji vjerujemo i koji sve naše osjećaje povezuje i pretvara u uzvišenu radost. Kao što je Mozart rekao: 'Sjaj jutra pobijedit će noćnu tminu!', pod sigurnom dirigentskom rukom maestra Roberta Homena palili smo svjetla u toj tmini srcem, svatko koliko je mogao: divna publika koja je podržala rad Zaklade, svirači u orkestru, zborski pjevači, prekrasni solisti, izvrsni zborovođa i nadahnuti dirigent.“

Nastojati pomoći

Ivana Mišetić se na kraju još jednom osvrće na motive sudjelovanja u ovom i sličnim projektima: „Sve one kojima je oduzeto dostojanstvo života, mir i sigurnost uslijed nekih nepogoda, bile one elementarne ili nasilne, smatram ranjivim skupinama. Percepcija se mijenja, ali mijenja se i život, pa se mi prilagodimo. Ne slušamo danas na isti način o broju stradalih u Ukrajini kao prvih dana. I s uvjetima života na Baniji je ista situacija. Živjeti u kontejnerima trebalo je biti privremeno rješenje, a ne potrajati godinama. Tako razmišljati i dobro je i loše. Treba se nekako zaštititi da čovjek u svemu ostane zdrav i priseban, ali isto tako nastojati pomoći unutar svojih mogućnosti koliko god se može, svaki dan. Kao pojedinac nitko ne može napraviti puno, ali kada se mnogo pojedinačnih dobrih djela zbroji... onda to postaje velika promjena nabolje. Bog je također tu veliki oslonac i utjeha. Tek kada nam vjera u Boga ostane jedina – jer sve oko nas luduje i nemamo kontrolu – shvatimo koliko je to zapravo puno. I dovoljno.“

U spomen Anamarije Carević

Za koncert se okupilo više od stotinu izvođača, što sadašnjih što bivših, a zborom je dirigirao poznati maestro Robert Homen. Nezamjenjivu ulogu u pripremanju zbora za nastup imao je i dirigent Franjo Klinar, koji je vodstvo zbora preuzeo 2015. godine. Cilj koncerta bio je prisjetiti se jedine smrtno stradale žrtve potresa, ujedno i župljanke u Palmi, Anamarije Carević, te prikupiti sredstva za obnovu bazilike Srca Isusova i izgradnju pastoralnog centra koji će nositi Anamarijino ime.

Inkluzija 35

35 - 5. svibnja 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak