Kreativnosti korisnika i volontera ne nedostaje

Karla Horvat Crnogaj, voditeljica projekata i aktivnosti Zaklade Zajednički put (Snimila Nina Đurđević)

Kada razmišljamo o ugroženim skupinama u današnjem društvu, kako su one portretirane u medijima, u kojem se kontekstu i svjetlu o njima govori, najčešće prevladavaju teme o migrantima, pojedincima ugroženima prirodnim nepogodama, ratom, bolestima, onima koji imaju tjelesne i mentalne poteškoće, kao i o nacionalnim manjinama, nacionalnostima, etničkim skupinama, rasama i drugim diferencijacijskim faktorima. No, bez obzira na rasu, spol, vjeru ili neku drugu razliku, svi ti pojedinci dijele određene karakteristike, od kojih je neminovna – treća životna dob ili starost.

Nereprezentativno prikazivanje starijih osoba kao bolesnih, nemoćnih i nesposobnih nije rijetkost – u medijima su često prikazani kao slabi ljudi, dio komedije koji donosi katarzu i razrješenje situacije ili kao vrela mudrosti sa svim znanjem svijeta. Zbog takve medijske slike, ususret Europskom danu međugeneracijske solidarnosti razgovarali smo s djelatnicima i korisnicima Zaklade Zajednički put.

Akvarel – Kreativni rad, poput akvarela, pomaže procesu razvoja statusa starijih osoba (Arhiva Zaklade Zajednički put)

Aktivni dani

Projekt učenja međugeneracijske solidarnosti Zaklada Zajednički put provodila je posljednje dvije godine u cilju učenja djece praktičnim vrijednostima međugeneracijske solidarnosti kroz razvijanje empatije i suosjećanja za osobe starije životne dobi. Uz to, ciljevi su uključivali i osvještavanje predrasuda i stereotipa o starijim osobama, kao i edukaciju pedesetak pedagoga o važnosti razvijanja i poticanja međugeneracijske solidarnosti kod djece u školskim i izvannastavnim aktivnostima.

Umirovljena arhitektica Višnja: „Nakon umirovljenja su mi odlasci u Senior centar dali smisao u danu i tjednu“

Karla Horvat Crnogaj voditeljica je projekata i aktivnosti Zaklade Zajednički put. Na različite se načine posljednjih 15 godina bavi ljudskim pravima, a trenutačno radi s osobama starije životne dobi. „Zakladu Zajednički put opisala bih kao sigurnu luku, pogotovo u ovim destabiliziranim vremenima. To je jedno mjesto koje ne podliježe tome, koje pruža stabilnost. Ono što me na poseban način dotaknulo je uključenost starijih osoba u rad Zaklade, pogotovo u vrijeme pandemije, u ono vrijeme kada se očekivalo da stariji ljudi neće biti zainteresirani za međuljudski kontakt. To mi je pokazalo koliko im je Zaklada važna“, govori nam Karla Horvat Crnogaj. 

Grafitiranje – Izrada grafita također povezuje skupine starijih te unapređuje kvalitetu njihova života (Arhiva Zaklade Zajednički put)

„Zaklada Zajednički put je nevladina organizacija čija je misija pružati podršku svim dionicima koji se zalažu za unaprjeđenje statusa starijih osoba, poglavito u Zagrebu, ali i na području cijele Hrvatske, kao i unutar okvira međunarodne suradnje. Zaklada je osnovana još 2005, a sa svojim radom počinje u travnju 2008. Ono na što polažemo veliku važnost jest izravan rad s korisnicima – no, takav rad ne proizlazi nužno iz provođenja niza radionica, kreativnih aktivnosti i slično, već potičemo korisnike da sudjeluju u procesu razvoja statusa starijih osoba. Također, postoji niz zainteresiranih građana volontera koji se žele uključiti i raditi aktivno u svojoj zajednici. U tome im pomažemo mi kroz naša dva tzv. Senior centra – na Jarunu i u Zvonimirovoj, što je također posebno važno našim korisnicima jer im sadržaji moraju biti dostupni u blizini“, ističe Karla Horvat Crnogaj. „Volonteri pomažu kroz brojne aktivnosti, a trenutačno su najpopularnije radionice informatičkih vještina i stranih jezika. Nude se još i programi koje možda i ne biste očekivali u nečemu što se zove Senior centar, poput programa bubnjanja, izrade smoothieja, grafitiranje, joga i drugo“, zaključuje sugovornica.

„U Zakladi nas radi petero – svi smo različitih struka – nastavnici jezika, socijalni pedagozi, ali svi imamo istu misiju. Surađujemo i s drugim nevladinim organizacijama – Maticom umirovljenika, Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Age Platforme Europe te sa Sveučilištem u Zagrebu gdje redovito imamo studente koji s nama odrađuju svoju praktičnu nastavu, a s njima se provode i istraživanja. Uz to, s Maticom umirovljenika radimo na zagovaranju unaprjeđenja dijelova javnih politika vezanih uz starije građane, što se sve veže na našu misiju – povezati skupine, ljude, dionike i sve druge kako bismo zajednički radili sa starijima na unaprjeđenju njihovog statusa te kako bismo vidjeli kroz koje ih sve načine možemo podržati“, izjavljuje Karla Horvat Crnogaj.

Senior centar pruža mogućnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, a izbora je mnogo

Starost je razdoblje čovjekova života povezano s dobi, kada se ljudi približavaju ili premašuju uobičajeni životni vijek, a za ljude u toj dobi koriste se razni eufemizmi, primjerice starije osobe, seniori, stariji građani ili stariji ljudi. Starije osobe podložnije su bolestima, sindromima i povredama od mlađih odraslih, a također se suočavaju sa socijalnim pitanjima u vezi s umirovljenjem, usamljenošću i starenjem. Starost nije definitivna biološka faza, jer kronološko doba označeno kao „starost” varira kulturološki i povijesno. Godine 2011. Ujedinjeni narodi predložili su konvenciju o ljudskim pravima koja bi posebno zaštitila starije osobe.

Nova prijateljstva

„Zanimljivo mi je bilo uočiti i da je Zaklada „poligon različitosti“ – korisnici su nevjerojatno nehomogena skupina, a u aktivnostima u kojima zajedno sudjeluju pronalaze se vrlo različite osobe. Takva međuljudska dinamika je iznimno zanimljiva – sve funkcionira nevjerojatno glatko“, nastavlja. „Uz to, iznenađujuće je da u tom radu redovito imamo puno volontera – njih četrdesetak, od kojih neki volontiraju već godinama. Primjerice, umirovljenici nastavnici jezika podučavaju strane jezike svoje vršnjake, studenti i mladi koji rade na digitalnoj inkluziji odrasle. Prekrasno je promatrati koliko entuzijazma, želje i truda ulažu kako bi zajednički s nama poboljšali situaciju starijih osoba u našem društvu“, svjedoči Karla Horvat Crnogaj te nastavlja: „Kreativnosti korisnika i volontera ne nedostaje – tako imamo Klub 65+ koji vodi naša gospođa Mira. Svakoga tjedna ona putuje između Zvonimirove i Jaruna kako bi razgovarala sa svojim vršnjacima o zanimljivim temama, a interes je bio toliki da smo ga proširili na oba centra u Zagrebu. 

Urbano vrtlarenje - Zaklada Zajednički put neka je vrsta sigurne luke za naše sugrađane treće životne dobi (Arhiva Zaklade Zajednički put)

Zaklada sada broji oko 550 aktivnih korisnika – od osoba koje su tek ušle u mirovinu do onih koji su već prošli i devet desetljeća života. Njezini korisnici dolaze iz svih područja i grana – a njihov zajednički nazivnik je treća životna doba. Umirovljena arhitektica Višnja s nama je podijelila: „Nakon umirovljenja su mi odlasci u Senior centar dali smisao u danu i tjednu. Predstavljali su čvrste točke u danu, što mi je pomoglo uorganizaciji vremena. Iznenadilo me što sam u ovoj dobi ostvarila novaprijateljstva, i to bliža nego neka dugogodišnja prijateljstva iz mladosti.“ 

Umirovljena odgajateljica Gordana Novotniček veseli se redovitim okupljanjima u Senior centru: „Senior centar pruža mogućnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, a izbora je mnogo. Skupina koja se bavi pamćenjem mi je izazov od početka, možda zato što sam i sama studirala psihologiju. Različiti pristupi toj temi, tj. metodika rada uvijek se mijenja pa se pažnja zadržava na visokoj razini. Naša skupina od šest osoba je optimalna i pridonosi kvaliteti rada jer se u danom vremenu sa svakim može raditi individualno. Skupina je homogena, vjerujemo si i veselimo se svakom novom dolasku.“ 

Joga je još jedan od pomalo neočekivanih sadržaja koje nudi Senior centar, poput programa bubnjanja ili izrade smoothieja (Arhiva Zaklade Zajednički put)

Olga nam je pak istaknula: „Mnogi se ljudi osjećaju usamljeno i izolirano zbog odlaska djece ili gubitka partnera, smrti prijatelja… Tako sam se i ja osjećala dok nisam krenula na programe i aktivnosti Zaklade“, a njezin sentiment dijeli i Mirjana: „Program Senior centra pohađam godinama i prisustvovala sam raznimradionicama. Odlasci u centar su mi najvažniji jer se ne osjećamusamljeno i puno sam lakše prošla kroz određene životne nedaće. Odlasciu Centar pružaju mi osjećaj sigurnosti. 

Volja i motivacija

Volonterka Matea Rod rekla nam je: „Volontiranjem sam se počela baviti u želji da prenesem svoja znanja i vještine drugima, a uz to steknem nova iskustva. Iako je rad sa starijima bio slučajan izbor, uvjerena sam da je to bila sretna slučajnost. Mislim da današnje društvo previše podcjenjuje osobe zrelije dobi, a i njihovu potrebu za daljnjim razvojem i obrazovanjem. Oni su itekako sposobni, a njihova je volja i motivacija zarazna.“ „Uza sve to, Zaklada je i za mene osobno mjesto u kojem učim jako puno što znači biti čovjek te o tome kakav sam ja čovjek. Jer na kraju dana, svi ćemo mi jednoga dana biti stari“, za kraj razgovora zaključuje nam Karla Horvat Crnogaj.

Stari kontinent 

Europski dan međugeneracijske solidarnosti obilježava se od 2008. svakog 29. travnja. Obilježavanje je pokrenuto iz potrebe za definicijom međugeneracijske solidarnosti te uvođenja iste u svakodnevni život. Europa je kontinent čije je stanovništvo pretežito staro – posljednje istraživanje Europske Unije iz 2019. pokazalo je da je čak 20,3% stanovništva Europe starije od 65 godina, a ta brojka neminovno raste – a s obzirom na općenito niske stope nataliteta, rast brojke starijih u izgledno se vrijeme neće početi smanjivati. Situaciji pozitivno ne pridonosi niti trend sve kasnijeg osnivanja obitelji. Ujedinjeni narodi starost dijele na tri razdoblja – raniju (65 do 74), srednju (75 do 84) te duboku (nakon 85 godina). Starije se osobe često susreću s kroničnim stanjima i bolestima te dugoročnim problemima koja nemaju brzo rješenje. Iz tih razloga važno je osvijestiti važnost suradnje, uvažavanja i razumijevanja svih dobnih skupina te se upoznati s problemima s kojima se stariji građani susreću, ali i naučiti ih promatrati izvan sfere starosti.