SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O AUTIZMU
Ravnateljica Centra za autizam Žarka Klopotan, specijalistica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji (Arhiva Centra za autizam)
S problemom osoba s poremećajima iz spektra autizma u zagrebačkom naselju Dubrava već se nekoliko desetljeća bavi Centar za autizam. Posebno njegujući načelo individualizacije edukacijski stručnjaci u Centru kao nositelji programa nastoje djeci i učenicima omogućiti stjecanje široke razine odgoja, obrazovanja i rehabilitacije, stjecanje temeljnih znanja i iskustava te jačanje kompetencija potrebnih za što neovisniji život u skladu s njihovim mogućnostima. Kako ističe ravnateljica Centra Žarka Klopotan, specijalistica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji: „Jedan od važnih ciljeva djelovanja Centra za autizam je uključivanje učenika i odraslih osoba s autizmom u zajednicu i njihovo povezivanje sa zajednicom što stvara mogućnosti i prilike za razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina.“
Centar za autizam, osim toga, ima mobilni stručni tim koji u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, katkad i samostalno, organizira predavanja i radionice za učitelje i stručne suradnike u redovnim školama u kojima se školuju učenici s poremećajem iz spektra autizma. Ravnateljica Klopotan također potvrđuje: „Ovo je važan dio našega rada jer želimo biti centar potpore u inkluzivnom školovanju učenika s poremećajem iz spektra autizma. Članovi mobilnog stručnog tima stalno rade na svojem profesionalnom razvoju kako bi što kvalitetnije provodili ciljeve djelovanja prema redovnim školama. A cilj je uvijek učenik i njegova dobrobit, i u redovnoj školi i u školi koja provodi poseban program kao Centar za autizam. Osim sa školama, surađujemo i s redovnim vrtićima, najviše onima u koje su uključena djeca koja su u programu djelomične integracije, dakle, dio dana u tjednu su u vrtiću Centra za autizam, dio u redovnom vrtiću.“
Centar za autizam ima dobru suradnju s Knjižnicama grada Zagreba čiji im projekt Knjižnice širom otvorenih vrata omogućuje sudjelovanje u različitim aktivnostima, i to od posudbe knjiga, glazbenih radionica, likovno-kreativnih radionica do vlastitih nastupa i scenskih izvedbi. Isto tako surađuju s muzejima, a svake godine odlaze u Nacionalnu galeriju moderne umjetnosti gdje učenici i odrasli korisnici Centra za autizam razgledaju aktualni postav i sudjeluju na likovnoj radionici, pripremljenoj upravo za njih. Osim toga, organiziraju izlete u bližu i daljnju okolicu Zagreba, te organiziraju ljetovanje u Selinama podno Velebita u vlastitom terapijskom ljetovalištu, dok sportske aktivnosti njeguju u suradnji s članovima Atletskog kluba Žumberak: „Čineći sve navedeno, posebno vodimo računa o onim našim učenicima koji imaju posebne talente i nadarenosti, bilo glazbene, likovne, sportske. Neki imaju i posebne interese. Njihove jake strane koristimo kako bismo ih osnaživali i poticali ih u razvoju. Dakako, dužnu pozornost dobivaju i oni učenici koji imaju složenije komunikacijske i sveukupne odgojno-obrazovne potrebe“, ističe Klopotan.
Jedan od projekata Centra za autizam je izrada knjige Naša priča iz vlaka na osnovu priče popularnog dječjeg romana Vlak u snijegu književnika Mate Lovraka. Projekt ilustracije romana provodio se od 2017. do 2019. godine, dok je promocija knjige održana u prosincu 2021. godine. U svim fazama projekta sudjelovalo je troje korisnika Centra za autizam u Zagrebu Anđela Vira Hrstić, Borna Peršić i Samuel Štajcer, pod mentorstvom edukacijske rehabilitatorice Sandre Rožman i likovne terapeutkinje Stanke Pinjuh. Osim što su roman ilustrirali, napisali tekst i koloristički obradili učenici s poremećajem iz spektra autizma, ova verzija Vlaka u snijegu konceptualno je prilagođena učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Njih troje je prvo gledalo filmsku ekranizaciju romana Vlak u snijegu iz 1976. godine redatelja Mate Relje. Zatim su se njihova zapažanja bilježila po cjelinama, pri čemu ih se poticalo i verbalno vodilo kroz radnje filma.
U trećoj su fazi individualno, uz podršku i vođenje po koracima, izvršavali ranije dogovorene i planirane zadatke. Samuel Štajcer je uz podršku edukacijske rehabilitatorice prepisivao osmišljeni tekst. Rečenice su bile jednostavne, kratke i jednoznačne te potpuno prilagođene osobama s poteškoćama. Tekst je osmislila edukacijska rehabilitatorica, a lektorirao logoped. Anđela Vira Hrstić je, uz podršku likovne terapeutkinje, crtala glavne radnje priče. Tako je nastalo više od 30 ilustracija. Učenica je, promatrajući fotografije na tabletu, linijskim crtežom crtala scene iz filma. Borna Peršić je uz podršku likovne terapeutkinje koloristički obradio sve nastale ilustracije. On je tehnikom akvarela bojio pozadinu, pejzaže, dok je same figure likova, prema uputstvu, ostavio neobojene. Bila je to, kako kažu u Centru, prilika da šira javnost sazna nešto više o djeci s autizmom, njihovom stilu učenja, pamćenja i mišljenja, te o osnaživanju njihovih potencijala, samopouzdanja i osobnog interesa. Njihov cilj nije bio zamijeniti originalnu priču Mate Lovraka, već približiti ju djeci s poteškoćama iz spektra autizma.
Centar za autizam sudjeluje u europskim projektima. Za sudjelovanje na europskim projektima ravnateljica Klopotan kaže: „Centar za autizam upravo je počeo sa sudjelovanjem u sedmom europskom projektu. Trenutačno imamo dva projekta u kojima radimo i koji su aktualni, osmi je odobren i uskoro će početi. Ciljevi su europskih projekata učenje, profesionalni razvoj, razmjena informacija, stjecanje iskustava, upoznavanje kulture drugih zemalja, stručni posjet srodnim ustanovama koje se bave djecom, mladima i odraslim osobama s autizmom. S pomoću ovakvih sudjelovanja stječe se uvid u drukčije pristupe i metode, pri tome se poboljšavaju materijalni uvjeti u ustanovi, razvija se i podiže svjesnost o autizmu i veće poštivanje prava učenika s poremećajem iz spektra autizma.“
Za vrijeme trajanja pandemije Centar za autizam imao je poteškoće u organiziranju nastave na daljinu za učenike. No, kako ističu, tu su došli do izražaja volja i znanje učitelja – edukacijskih rehabilitatora i velika spremnost roditelja i skrbnika za suradnju. Naime, bez predanog angažmana roditelja bilo bi gotovo nemoguće odražavati nastavu na daljinu za najveći broj njihovih učenika, jer oni trebaju pomoć pri uključivanju računala, pripremi materijala i pribora, obavljanju zadataka, u mnogim situacijama potrebno je fizičko vođenje kroz zadatak, korak po korak. Osim problema s pandemijom, a kako je autizam rastući poremećaj koji zahvaća sve veći boj djece, kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu, problemi su i kapaciteti koji su nedovoljni za sve koji trebaju njihove usluge. Nedostaje prostora u školi, nedostaje radionica za odrasle korisnike, smještajnih kapaciteta. Ističu kako im je želja da korisnici i učenici s autizmom dobiju suvremeni objekt i dovoljno prostora, a učitelji modernu školu u kojoj će moći u punini pokazati svoja specifična znanja, entuzijazam i ljubav.
U nekoliko riječi sažeto, kažu kako im je potrebna nova školska zgrada koja je prema izrađenom projektu predviđena na Oporovcu, u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi. Isto tako ravnateljica Centra Žarka Klopotan ističe kako i trebaju plan za sustavno rješavanje problema skrbi i rehabilitacije odraslih osoba s poremećajem iz spektra autizma: „Sve su veći problem učenici s navršenom 21. godinom zato što za njihov obuhvat u programima za odrasle nema dovoljno mjesta. Čemu školovanje ako ono nema neki svoj nastavak u programima u odrasloj dobi? Nikako nije poželjno da mladi ljudi s poremećajem iz spektra autizma nakon što napune 21 godinu budu samo sa svojim obiteljima, bez odgovarajućeg radno-okupacijskog sadržaja, bez radnih aktivnosti. Žao mi je što toliko puta moram naglasiti ove činjenice, a što sustavni odgovori na sva neriješena pitanja izostaju. I u povodu ovogodišnjega Svjetskog dana svjesnosti o autizmu sve se ovo mora čuti!“
Centar za autizam izdaje svoj časopis Autizam u kojem objavljuje stručne i znanstvene radove, preglede, prikaze iz prakse, osvrte, prikaze knjiga, priloge, iskustva iz edukacijsko-rehabilitacijske, odgojno-obrazovne prakse i drugih srodnih disciplina. S ponosom ističu kako je likovno oblikovanje časopisa uvijek oplemenjeno likovnim ostvarenjima njihovih polaznika. Časopis izlazi jednom godišnje, a novi je broj u pripremi i namijenjen je stručnjacima koji se bave edukacijom i rehabilitacijom osoba s poremećajem iz spektra autizma, roditeljima, skrbnicima te svima koji su na bilo koji način povezani s autizmom. Jedan od projekata je i učenička zadruga Grana u Centru za autizam, osnovana 2008. godine. Podučavanje učenika u učeničkoj zadruzi organizirano je kroz pet odsjeka ili sekcija: tkalačka sekcija, krojačka, likovno-kreativna sekcija, keramičarska i eko-sekcija. Podučavanjem znanja i vještina koje su praktične, primjenjive i aktualne u svakodnevnom životu učenike uče o važnosti i potrebi rada rukama, o osnovama poduzetništva i o vlastitom samopoimanju i samopredstavljanju. Učenička zadruga u svojih se četrnaest godina postojanja može pohvaliti brojnim osvojenim priznanjima i nagradama.
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak