Inkluzija 32

Inkluzija

KLJUČ ZA UKLJUČIVANJE

Zvuk ima puno veze s maštom

Boris Beck

Inspirativna priča Felixa Kliesera o međunarodnoj glazbenoj karijeri

Felix Klieser, njemački hornist, ovih dana kreće na koncertnu turu Njemačkom i Švicarskom gdje će predstaviti svoj novi album Beyond Words, Iznad riječi, kako on to sam prevodi. Album je snimljen za berlinskog nakladnika Berlin Classics, a na njemu je 13 baroknih arija – Vivaldijevih, Bachovih, Händelovih i Gluckovih – transponiranih za gudački kvartet i engleski rog, u čemu ne bi bilo ništa neobično da hornist ima ruke.

Izvanredna tehnika

Rođen bez ruku 1991. u Göttingenu u Njemačkoj, Felix Klieser svira normalan rog, i to prstima lijeve noge, dok instrument i pete naslanja na posebno konstruiran stalak. Sa 17 godina bio je primljen na Akademiju za glazbu, kazalište i medije u Hannoveru, a od 2008. do 2011. bio je član Nacionalnog orkestra mladih Njemačke. Nagradom ECHO Classic, u kategoriji najboljeg mladog umjetnika, bio je nagrađen 2014, a objavio je i autobiografsku knjigu o svojoj fascinantnoj životnoj priči, duhovito nazvanu Fußnote, što ovdje doslovno znači nožne note. Godine 2016. dobio je nagradu od 10.000 eura nazvanu po Leonardu Bernsteinu, koja se dodjeljuje na ljetnom glazbenom festivalu u Schleswig-Holsteinu. Ravnatelj festivala Christian Kuhnt rekao je tada: „Njegova izvanredna tehnika i sposobnost da svoj instrument natjera da pjeva su neodoljivi.“

Felix Klieser je u dobi od četiri godine svojim roditeljima najavio: „Želim rog!“ Na pitanje zbog čega, u intervjuu koji je za portal Klassik.com dao Miquelu Cabruji, umjetnik je rekao sljedeće: „Iskreno, ne znam. Nitko u mojoj obitelji nije glazbenik. Kao malo dijete nikad nisam išao na koncert klasične muzike. I mislim da su moji roditelji prvo morali vidjeti što je to točno rog. Tada su pronašli jedinog učitelja za rog u Göttingenu. Sjećam se da je na mojem prvom satu ravnatelj glazbene škole sjedio u sobi sa ksilofonom. Bio sam potpuno iritiran i samo sam pomislio: Ipak nisam rekao ksilofon. Želim svirati rog! A onda je učitelj iz džepa izvukao rog za poštare i rekao: Felixe, hajde, probaj jedan od ovih rogova! Još više sam se iznervirao i pomislio: Ne, jesam li ja ovdje glup ili što? Još se toga sjećam. Kada sam konačno dobio pravi rog, bio sam zadovoljan. Ali otkud ta ideja i kako sam znao što je uopće rog? Nemam pojma.“

Od 2008. do 2011. Felix Klieser bio je član Nacionalnog orkestra mladih Njemačke gdje je često nastupao u velikim dvoranama kao što su Berlinska filharmonija, Beethovenhalle Bonn, Köln Philharmonie i Philharmonie am Gasteig München. Također je sudjelovao u brojnim produkcijama Westdeutscher Rundfunka te je bio na turnejama u Austriji, Švicarskoj, Italiji i Južnoj Africi. Svirao je sa Sir Simonom Rattleom i Berlinskom filharmonijom, kao i s pop pjevačem Stingom. Klieser veoma rado objavljuje svoje snimke na internetu, o čemu je rekao sljedeće Miquelu Cabruji: „Internet je nevjerojatno lijep medij za predstavljanje glazbe. Vjerujem da to može biti od koristi posebno klasičnoj glazbi. Mnogi ljudi imaju inhibicije oko odlaska na koncert klasične muzike. Boje se da se neće znati ponašati na koncertu ili u operi. Na internetu mogu doživjeti klasičnu glazbu na nesputan i opušten način i prikupiti pozadinske informacije. Zato mislim da je nama umjetnicima važno koristiti ovaj medij. Klasična glazba se ne smije povući, već se mora približiti ljudima i otvoriti. Kada sam svirao Mozartov koncert za rog na priredbama u mojoj školi, prilazili bi mi ljudi koje bih stavio u ladicu za rock ili hip-hop. Od mene su tada htjeli saznati o kakvoj se glazbi radi i je li skladatelj odavno mrtav. To pokazuje da klasična glazba odgovara svima.“

Ne možete to objasniti

Prošle glazbene sezone Felix Klieser započeo je dvogodišnji angažman u Simfonijskom orkestru Bournemoutha te je debitirao u SAD-u u sklopu opsežne turneje s Baselskim komornim orkestrom i tenorom Ianom Bostridgeom. Felix Klieser nastupit će ove godine s londonskim orkestrom Mozart Players na Enescu festivalu u Bukureštu i festivalu Strings Lucerne u minhenskom Prinzregententheateru. Nadalje, očekuju ga nastupi na glazbenim festivalima kao što su Gezeitenkonzert, Staufener Musikwoche i Moselmusik festival, dok će u prosincu biti solist na Božićnom koncertu u Ingolstadtu.

„Moj je život vrlo lak. Ja sam glazbenik i želim svirati koncerte“

Miquelu Cabruji povjerio je da njegovim učiteljima nije predstavljalo nikakav problem to što nema ruke: „Zanimljivo, to nikada nije igralo ulogu. Čak ni s mojim sadašnjim učiteljem Markusom Maskuniittyjem. Nikada nismo rekli ni riječi o tome da nemam ruke. Kada sam počeo s četiri godine, rog je bio na podu, a tijelo mi je bilo iste dužine kao instrument. Olovna cijev je dakle bila točno na pravoj visini. Ali kada sam postao veći, vrlo brzo smo došli na ideju stativa. Mnogo važniji problem u mojoj karijeri bio je taj što ne mogu staviti ruku u rog. Jer ruka ima ogroman utjecaj na zvuk, čini ga tamnijim i okruglim. Već kao desetogodišnjak primijetio sam da zvučim previše svijetlo, previše poput trube. I vrlo brzo sam shvatio da, ako želim svirati profesionalno, moram to staviti pod kontrolu. Ja mijenjam zvuk ustima i strujom zraka i katkad ne znam kako to radim. Ako želim svirati emociju, pomislim na nešto poput kupanja u toploj vodi kada vani pada kiša. To je kao kada govoriš i kada si sretan, ispuštaš drugačiji zvuk nego kada si tužan. Ne možete objasniti što radite.“

U ožujku 2019. objavljena je Klieserova snimka kompletnih Mozartovih koncerata za rog s Cameratom Salzburg, također za Berlin Classics, koja je tri mjeseca bila zastupljena u Top 10 ljestvici njemačke klasične glazbe. Njegov debitantski album Reveries s djelima za rog i klavir, objavljen je 2013. i nagrađen nagradom ECHO, a 2015. Klieser je snimio Koncerte za horne, prvi orkestralni CD s djelima Mozarta i braće Josepha i Michaela Haydna. U rujnu 2017. objavio je svoj treći CD Horn Trio, snimljen s violinistom Andrejem Bielowom i pijanistom Herbertom Schuchom u Bayerischer Rundfunkz u Münchenu.

„Fasciniraju me sve različite stvari koje možete učiniti s rogom i nikad nisam želio svirati drugi instrument“, rekao je Felix Klieser Emmi Tracey u razgovoru za BBC. „Rog je stvarno bogat, s puno različitih boja. S njim možete učiniti mnoge emocionalne stvari. Velik dio holivudske glazbe je rog. Violina uvijek zvuči isto, klavir zvuči gotovo uvijek isto, ali rog može proizvesti različite vrste zvukova.“ Na društvenim mrežama Klieser voli pustiti svoju publiku da sudjeluje u njegovom svakodnevnom životu kao umjetnika, a također i da zaviri iza kulisa na koncertima. Njegov rog Alex, model 103 iz radionice braće Alexander iz Mainza vodi vlastiti život na Instagramu i Facebooku, i može ga se vidjeti kako kuha, čita i ljetuje. Felix Klieser od 2018. drži vlastitu klasu hornista na Muzičkom sveučilištu u Münsteru, a svoje znanje redovito prenosi na majstorskim tečajevima.

Ne želi postati poznat

Unatoč uspjesima, Klieser je ostao jednostavan: „Zvuk ima puno veze s maštom. Kada nešto zamislite, to odmah čujete na instrumentu, a da izvođač ne mora nužno znati što radi tehnički. Tako također možete postići mekši ili tamniji zvuk. To je naravno teško i traje godinama. Ali u konačnici svaki svirač horni ima ovaj problem. Jer rog nije instrument u kojem se pritisne tipka i izađe zvuk. Zvuk stvarate samo svojim usnama.“ U protekloj sezoni Felix Klieser je već nastupao kao solist impresivnog niza orkestara: Camerata Salzburg, Mozarteumorchester Salzburg, Fondazione Orchestra Sinfonica Milano Guiseppe Verdi, Orquesta Filarmónica de Gran Canaria, Bratislavska harmonija, komorni orkestar Simfonijskog orkestra Bavarskog radija, Felix Klieser nikad ne govori o tome kako je živjeti bez ruku, što je Emmi Tracey objasnio ovako: „Moj je život vrlo lak. Ja sam glazbenik i želim svirati koncerte; ostalo je privatno za mene. Kada izađete na pozornicu, u javnosti ste, puno ljudi vas gleda. Mrzim javni život. Ja sam ono što jesam i radim to što radim, ali ne želim postati poznat, samo želim biti normalna osoba. Želim ljudima pružiti lijepo vrijeme i dirnuti ih glazbom. Glazba za mene nije tehnička stvar, ona je emotivna!“

Sve do Dubrovnika

U uzbudljivim projektima komorne glazbe, mladi hornist će nastupiti u raznim postavama na Brahmstage Baden-Baden, Beethovenhaus Bonn, Schubertiade Hohenems, Dubrovačkom glazbenom festivalu i Heidelberger Frühlingu. Njegovi partneri u komornoj glazbi su Danski gudački kvartet, Sebastian Manz, Andrej Bielow, Martina Filjak, Boris Kusnezow, Tanja Tetzlaff, Dag Jensen, Dominik Wagner i Klieserov dugogodišnji klavirski partner Christof Keymer. Kao član projektnog ansambla The Impossible Orchestra dirigenta Alondre de la Parre, Felix Klieser svirat će na prvom izdanju Pax Festivala u Meksiku ovoga ljeta. Glumačka ekipa virtualnog orkestra nastala tijekom pandemije koronavirusa uključuje Rolanda Villazona, Alisu Weilerstein, Edicsona Ruiza, Albrechta Mayera i Maxima Vengerova. U Meksiku se glazbenici Impossible Orchestra prvi put mogu vidjeti zajedno uživo nakon njihovog digitalnog uspjeha. Suvremeni skladatelj Rolf Martinsson posvećuje koncert za rog Felixu Klieseru, koji će ovog proljeća biti premijerno izveden i snimljen s Deutsche Radio Philharmonie Saarbrücken Kaiserslautern.

Inkluzija 32

32 - 24. ožujka 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Elizabeta Pernar

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak