Inkluzija 32

Inkluzija

HUMANITARNA KRIZA

Ranjive skupine u vrtlogu rata

Smiljana Škugor Hrnčević

Prema podacima UN-a, u Ukrajini je registrirano 2,7 milijuna osoba s invaliditetom


I djeca zajedno s odraslima dižu svoj glas za završetak rata (Snimio Cedric V. T./Unsplash)

Zbog ruske agresije u Ukrajini došlo je do raznih dramatičnih događaja u koje su bile uključene osobe iz ranjivih skupina. Prema podacima koje su mediji prikupili iz više službenih izvora u trenutku zaključenja ovog broja iz Ukrajine je izbjeglo gotovo tri i pol milijuna ljudi. Uglavnom su to žene koje iz ratnog vihora spašavaju svoju djecu te stariji muškarci koji nisu vojni obveznici. Prognoze govore da će Ukrajinu zbog ruske agresije napustiti oko pet milijuna ljudi. U ruskom granatiranju ukrajinskih gradova i sela do ovog je trenutka, prema dostupnim izvorima, poginulo najmanje 800 djece. U mnogim mjestima razorene su zdravstvene ustanove, bolnice i institucije koje skrbe o osobama s invaliditetom, a u onima koje još uvijek kako-tako funkcioniraju, nestaje lijekova, medicinskih potrepština, hrane i vode.

Razdvojene obitelji

Zbog nedostatka vode u Mariupolju, gradu na obali Azovskog mora koji Rusi neprestano bombardiraju, ostavivši građane bez vode i struje, od dehidracije je umrla šestogodišnja Tanja, potvrdio je gradonačelnik toga grada. Djevojčicu su izvukli ispod ruševina. Zadnje sate provela je sama i žedna. Njezina majka ubijena je u napadu, rekao je novinarima. Tragičnu priču prenio je i reporter CNN-a koji je razgovarao s Ukrajincem Igorom, koji je u ruskom zračnom napadu na selo Markalivka, jugozapadno od Kijeva, izgubio petero članova obitelji, a među njima i dvanaestogodišnju kći koja je bila osoba s invaliditetom, vezana uz kolica.

U domovima za skrb u Ukrajini prije rata boravilo je 80.000 djece i odraslih osoba s invaliditetom

Potresna scena iz Lavova, u koji je stigla skupina od dvjestotinjak mališana, korisnika doma za nezbrinutu djecu u Zaporižju, malo je koga ostavila ravnodušnim. Djeca su dom napustila s odgajateljicama i ravnateljicom kada je ruska vojska napala tamošnju nuklearnu elektranu. Vlakom su putovali 24 sata, a iz Lavova su krenuli prema Poljskoj. „Srce mi je slomljeno. Oprostite... Teško je. Kada su obitelji razdvojene, jako je teško. Oprostite, jednostavno nemam riječi. Toliko mi je žao ove djece, toliko su mali“, rekla je Olga Kičer, ravnateljica doma za nezbrinutu djecu.

Gotovo 100 tisuća djece u Ukrajini, od kojih su polovica djeca s invaliditetom, živi u ustanovama ili u internatima i važno je poduzeti mjere opreza prije nego što ih se evakuira u druge zemlje zbog ruske agresije, izrazile su zabrinutost agencije Ujedinjenih naroda. Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi te izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell uputili su zajedničko upozorenje da bi evakuacija bez nužnog opreza mogla loše završiti, izlažući djecu predatorima i krijumčarima, prenosi Hina. Premda priznaju da evakuacija može spasiti život, „prijeko je potrebno dobiti dopuštenje roditelja ili skrbnika”, ističu Grandi i Catherine Russell. Zbog takvog dramatičnog stanja, suprotnog Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom – posebice članku 11. o rizičnim situacijama i humanitarnim kriznim stanjima – te Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a broj 2475 iz 2019, o zaštiti osoba s invaliditetom u oružanom sukobu, Europski forum osoba s invaliditetom (EDF) uputio je otvoreno pismo čelnicima europskih institucija, europskim, ruskim i ukrajinskim čelnicima i NATO-u. U njemu poziva sve strane da osiguraju zaštitu i sigurnost osoba s invaliditetom u Ukrajini, poštujući međunarodno humanitarno pravo i humanitarna načela.

U Ukrajini se čak 10.000 obitelji brine o svojim članovima s invaliditetom  

Kao članica EDF-a, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, SOIH, u cijelosti je podržala otvoreno pismo i objavila ga na svojoj mrežnoj stranici. EDF u pismu navodi da su im kontakti u Ukrajini potvrdili da je situacija za osobe s invaliditetom užasavajuća. Skloništa u Kijevu su nepristupačna pa su osobe s invaliditetom prisiljene ostati kod kuće, ne znajući kamo mogu otići kako bi bile sigurne. One koje žive u institucijama, već odsječene od svojih zajednica, u riziku su da budu napuštene i zaboravljene.

Obitelji s malom djecom na granici Europske Unije, Snimio Kevin Buckert/Unsplash

Progoni i kršenja prava

Oružani sukobi imaju posebno razoran utjecaj na osobe s invaliditetom. Brojni su primjeri da se takve osobe koriste i kao živi štit, dok su žene i djevojčice s invaliditetom izložene riziku od seksualnog nasilja. Osobe s invaliditetom suočene su s velikim rizikom da bi mogle poginuti ili pretrpjeti ozbiljne ozljede zbog nedostupnih mehanizama zaštite kao što su informacije o evakuaciji, transportu i sl. Često su u vihoru rata ostavljeni sami sebi u svojim ustanovama bez hrane i lijekova. Kada se i uspiju evakuirati, često u izbjegličkim kampovima nedostaju potrebna skloništa za njih, kao i formalne procedure za njihovu identifikaciju. Nakon sukoba, osobama s invaliditetom uskraćuje se pristup pravosuđu pa postaju pasivne žrtve. Human Rights Watch u jednom izvještaju iz 2015. navodi kako se osobe s invaliditetom bore kako bi savladale izazove poput oblačenja. Samo to pokazuje koliko je teže živjeti s invaliditetom, a posebno kada svakodnevni život provode pod granatiranjem, progonom i nedostatkom zdravstvenih usluga.

Organizacija Inclusion Europe sa sjedištem u Bruxellesu koju podupire Europska Unija i koja okuplja brojne udruge, na svojim stranicama ističe da više od milijardu ljudi širom svijeta, ili oko 15 posto svjetske populacije, ima neku vrstu invaliditeta. Prema podacima UN-a, oko 6,7 milijuna osoba s invaliditetom prisilno je raseljeno zbog progona i drugih kršenja ljudskih prava, sukoba i općeg nasilja. Nažalost, ruska agresija na Ukrajinu tu će brojku još povećati. Prema podacima te organizacije, u domovima za skrb u Ukrajini boravi 80 tisuća djece i odraslih osoba s invaliditetom dok se u suradnji s nevladinim udrugama 10 tisuća obitelji brine o svojim članovima s invaliditetom. Više od 261 tisuća Ukrajinaca ima službeni status osobe s invaliditetom zbog psihijatrijske dijagnoze. Svi su dnevni centri zatvoreni, sve su usluge u zajednici zaustavljene, no neke se ipak nose s tim izazovima.

EDF poziva političko vodstvo i sve humanitarne aktere koji se bave ovom krizom da osobama s invaliditetom osiguraju potpuni pristup svoj humanitarnoj pomoći; zaštitu od nasilja, zlostavljanja i maltretiranja; pristupačnost informacija o sigurnosnim protokolima i protokolima pomoći, postupcima evakuacije i podršci; potpuni pristup osnovnim uslugama, uključujući vodu i kanalizaciju, socijalnu podršku, obrazovanje, zdravstvenu skrb, prijevoz i informacije; uvažavanje i zbrinjavanje. Također je bitno, smatra EDF, da postoje mjere koje u potpunosti uključuju osobe koje žive u institucijama ili sirotištu. Posebnu pozornost treba posvetiti onima koji su najugroženiji – uključujući žene, djecu, slijepe i gluhoslijepe osobe, osobe s mentalnim i intelektualnim teškoćama te osobe koje imaju veću potrebu za podrškom, stoji u otvorenom pismu EDF-a.

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koja je na snagu stupila 2008. godine, propisuje da su osobe s invaliditetom potpuni i jednaki nositelji prava kao i sve druge osobe. U Konvenciji se naglašava da uskraćivanje potpunog uživanja bilo kojeg ljudskog prava na osnovu stvarnog ili pretpostavljenog oštećenja osobe predstavlja nezakonitu diskriminaciju. Konvencija potvrđuje primjenu u situacijama oružanog sukoba, uz međunarodno humanitarno pravo. U članku 11. izričito stoji da će „države potpisnice poduzeti u skladu sa svojim obvezama proisteklim iz međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo koje obuhvaća ljudska prava, sve potrebne mjere za osiguranje zaštite i sigurnosti osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama, uključujući situacije oružanog sukoba, humanitarnih kriza i prirodne katastrofe“.

Prosvjedi širom svijeta održavaju se u znak podrške Ukrajini, Snimila Gayatri Malhotra/Unsplash

Velika opasnost

Organizacija Inclusion Europe poziva sve humanitarne udruge i organizacije da nastave zagovarati zaštitu onih koji ostaju u Ukrajini, prikupljaju sredstava koja će im biti dostavljena za osiguravanje osnovnih zaliha, a posebno lijekova jer se, kako navode, tisuće ljudi svakodnevno oslanjaju na lijekove, npr. za epilepsiju. „Postoji velika opasnost da ovi ljudi budu napušteni u institucijama, ili eventualno ozlijeđeni tijekom borbi. Potrebne su nam humanitarne organizacije da dopru do obitelji i institucija koje skrbe o osobama s invaliditetom kako bismo im pomogli“, poručuje Inclusion Europe svojim članicama.

Otvoreno pismo Europskog foruma osoba s invaliditetom

„Danas svjedočimo sukobu velikog razmjera na europskom tlu. S eskalacijom situacije u Ukrajini, Europski forum osoba s invaliditetom hitno podsjeća države na njihovu odgovornost da osiguraju zaštitu i sigurnost svih osoba s invaliditetom“, poručio je u otvorenom pismu predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom, Yannis Vardakastanis. „U svakoj situaciji krize ili sukoba, osobe s invaliditetom suočavaju se s nerazmjernim rizikom od napuštanja, nasilja, smrti i nedostatka pristupa sigurnosti, pomoći i potpori za oporavak. Žene s invaliditetom su pod povećanim rizikom od seksualnog nasilja, a djeca s teškoćama u razvoju izloženija su zlostavljanju i zanemarivanju. Ključne informacije o sigurnosti i evakuaciji često su nepristupačne, kao i centri za evakuaciju, što znači da su osobe s invaliditetom često prepuštene same sebi.“

Žene, djeca i osobe s invaliditetom najviše su pogođeni ratom u Ukrajini, Snimio Noah Eleazar/Unsplash

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom

U članku 15. stoji da niti jedna osoba s invaliditetom neće biti podvrgnuta mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Posebno, nitko ne smije biti podvrgnut medicinskim ili znanstvenim pokusima bez svojega slobodnog pristanka. Države potpisnice će poduzeti sve djelotvorne zakonodavne, upravne, pravosudne i druge mjere kako bi spriječile da osobe s invaliditetom, na jednakopravnoj osnovi s drugima, ne budu izložene mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Inkluzija 32

32 - 24. ožujka 2022. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak