Šenoa kod psihologa

Sudionici projekta Gornjogradske gimnazije okupljeni oko spomenika najzagrebačkijeg pisca koji su pripremili izložbu na slici dolje (Arhiva Gornjogradske gimnazije)

Prije 150 godina August Šenoa u Viencu je u nastavcima objavio Zlatarovo zlato. Generacije i generacije učenika prvi su hrvatski povijesni roman pročitale tijekom obrazovanja kao obveznu lektiru. Prema njemu su izvedene i brojne predstave, a i današnju popularnost pokazuju i broje kreativne izvedbe, od kojih je posljednja jedna učenička izložba. Naime, potkraj prošle godine u predvorju Gornjogradske gimnazije – koja je trenutačno podstanar XV. gimnazije – MIOC na zagrebačkom Jordanovcu zbog posljedica potresa – postavljena je vrlo kreativna izložba posvećena 150. obljetnici objavljivanja romana. O najnovijem prikazu Šenoinog djela, kao i o njegovom životopisu, zanimljivostima iz života, ali i motivaciji za ovim projektom razgovarali smo s nastavnicima i učenicima zagrebačke Gornjogradske gimnazije.

Šenoa u brojnim dimenzijama

Učenici Gornjogradske gimnazije uz mentorstvo knjižničarke Zrinke Brigić te profesora Filipa Ščurica, Tajane Lovreković i Jasne Bakete istraživali su, stvarali te na kreativne načine došli do postava izložbe. Sam začetak ove ideje razvio se na poticaj profesora Ščurica i rada njegove povijesne skupine te suradnje s knjižničarkom Zrinkom Brigić. Kako bi učenicima približili ovo povijesno djelo u godini njegove 150. obljetnice, s obzirom na to da više nije dio popisa lektire, ali i brojne druge povijesne ličnosti koje su pohađale Gornjogradsku gimnaziju poput Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Alojzija Stepinca i Ante Starčevića, s malom skupinom entuzijastičnih učenika još su u ljetnim mjesecima 2021. započeli s istraživanjem. No sama izložba bila je plod drugog, ranije započetog projekta naslovljenog Gornjogradska čita!, u kojem je u sklopu Godine čitanja škola željela povezati Godinu čitanja i 150. obljetnicu objavljivanja prvog hrvatskog povijesnog romana – Šenoina Zlatarova zlata koja se također obilježavala 2021. „Originalno smo kao škola planirali tijekom godine pročitati najmanje 150 književnih djela, napisati osvrte o njima i tako čitati više te jedni drugima otkrivati nove pisce i nove naslove. Pojedini učenici ovaj su zadatak shvatili vrlo ozbiljno – slali su pregršt osvrta na pojedine knjige. U ovom projektu najveću su ulogu odigrali razrednici i nastavnici hrvatskoga jezika bez kojih bi bilo nemoguće izvršiti projekt. Prikupljeno je i više od 150 planiranih osvrta na pročitane knjige, čak 196 za koje se nadamo kako će služiti i budućim generacijama kao svojevrstan poticaj na čitanje i pomoć pri odabiru literature“, govori Zrinka Brigić.

Važno za hrvatsku povijest

„Uz to, posebno smo željeli istaknuti važnost ovog povijesnog romana – kako povijesnu tako i kulturološku – koliko je ovaj roman neodvojivi dio naše povijesti, ali i željeli smo ga približiti učenicima. Svjesni smo kako su povijesni romani manje popularni i često percipirani kao teški za čitanje te smo baš zato na jedan kreativan i drukčiji način željeli pokazati vrijednost toga. Uz to, željeli smo da barem na razini poznavanja znaju tko je Šenoa, što je Zlatarovo zlato i zašto je važno“, ističu Filip Ščuric i Zrinka Brigić.

„Terenskom nastavom u Kući Šenoa dodatno smo željeli unijeti zanimljivost u povijesnu priču vezanu uz sam Šenoin lik – ti mali detalji, poput toga da je Šenoa ustajao iznimno rano te supruzi ispod jastuka ostavljao kratke pjesme i ljubavne poruke, da je bio iznimno radišan, da njegov otac slastičar nikada nije naučio hrvatski, a da se Šenoa prvi put s hrvatskim susreo u parku Ribnjak kada su njegovi vršnjaci tjerali guske, sitnice su koje od povijesnog lika stvaraju živog čovjeka“, nadovezuju se Filip Ščuric i Zrinka Brigić.

Učenici kroz strip prikazali priču o ljubavnom paru Dori i Pavlu koji se s pravom proglašavaju hrvatskim Romeom i Julijom

Arhiva Gornjogradske gimnazije

Dvadesetak gimnazijalaca izrađivalo je psihološke profile fiktivnog lika Grge Čokolina i stvarne osobe Augusta Šenoe

Pano s psihološkim profilima Augusta Šenoe i Grge Čokolina

Sam postav izložbe sastojao se od više dijelova koji su tumačili okolnosti nastanka Zlatarovog zlata uz brojne zanimljivosti iz Šenoina života – od njegova angažmana kao meteorologa do istraživanja same osobe u Kući Šenoa. Učenici su istražili i podrijetlo imena Dora te „poznate Dore“ u hrvatskoj povijesti, a kroz strip su prikazali priču o ljubavnom paru Dori i Pavlu koji se s pravom proglašavaju hrvatskim Romeom i Julijom, kao i druge poznate ljubavne parove prisutne u svjetskoj književnosti. Paola Sičaja, učenica trećeg razreda gimnazije, u sklopu izložbe istražila je lik Dore Krupićeve te druge ljubavne parove iz romana poput Elizabeth i gospodina Darcyja iz Ponosa i predrasuda. Analiza koju je provela dovela je do zaključka da je ljubavna priča Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca hrvatska inačica Romea i Julije. Dora Malinarić, učenica drugog razreda, u vlastitom je stilu ručno izradila stripove o Zlatarovom zlatu kroz najikoničnije scene romana, kao i druge ljubavne parove poput Odiseja i Penelope te Romea i Julije. Leon Koret, učenik drugog razreda, kroz vlastitu interpretaciju postao je Šenoa – u dramskom prikazu utjelovio je Šenoin lik te govorio kroz njegove stihove.

Knjižničarka Gornjogradske gimnazije Zrinka Brigić na izložbi posvećenoj Šenoi (Arhiva Gornjogradske gimnazije)

Test ličnosti

Istraživanjem Šenoinog lika i djela, učenici su osim brojnih povijesnih izvora, pregleda arhitektonskih prikaza i fotografija Zagreba, starih izdanja Vijenca informacije i inspiraciju pronašli i u posjetu Kući Šenoa. Kako su otkrili, Šenoa nije bio „samo pisac“, već je njegov život bogat brojnim situacijama i zanimljivostima koje nisu mogle biti različitije od literarnog rada. Otkrili su pritom da je Šenoa radio kao meteorolog, kada je u ljeto 1858. kao student na Katarininom trgu provodio mjerenja. Šenoa je bio i strastveni planinar – čak se učlanio u Hrvatsko planinarsko društvo, a tu je strast dijelio s cijelom svojom obitelji, ponajviše sa sinovima i unukom Zdenkom. Jedna od zanimljivosti koje su nam otkrili jest i ta da je Branko Šenoa, Augustov mlađi sin, zaslužan za plavu boju Zagreba – njegov prijedlog novog grba Grada Zagreba s plavim štitom prema idejnom projektu Ivana pl. Bojničića u statut Grada Zagreba ušao je 1896. te je od tada plava boja simbolična za Zagreb. Njegov stariji sin Milan bio je ugledni znanstvenik; radio je kao nastavnik geografije u Gornjogradskoj gimnaziji, a kasnije kao redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – objavio je mnogo znanstvenih djela, putopisa i članaka, a objavljivao je i u Vijencu.

Učenici Gornjogradske gimnazije pred panoima posvećenima Šenoinom Viencu (Arhiva Gornjogradske gimnazije)

Uz mentorstvo profesorice Lovreković, dvadesetak gimnazijalaca izrađivalo je psihološke profile fiktivnog lika Grge Čokolina i stvarne osobe Augusta Šenoe. Samostalno istraživanje učenici su proveli metodom analize sadržaja i proučavanjem biografija, a zaključili su da se lik Grge Čokolina najbolje može okarakterizirati kao podijeljena i rubna ličnost; identificirali su osobine psihopata, narcizma i impulzivnog ponašanja, ali i visokih intelektualnih sposobnosti. Šenou su pak opisali kao iznimno komunikativnog i jezično sposobnog pojedinca visoke inteligencije, naglašenih prosocijalnih i altruističnih crta. Vođeni analizom prema metodologiji istraživanja osobina ličnosti – tzv. Big Five Model – Šenou su okarakterizirali kao jako otvorenog novim iskustvima, ekstroverta, emocionalno stabilnog i visoko izražene dimenzije ugodnosti. Grga Čokolin je, s druge strane, ocijenjen visoko na dimenziji neuroticizma, nisko na razini ugodnosti, ali uz napomenu da bi zbog svoje slatkorječivosti mogao težiti prema prosjeku te dimenzije. Uz psihološke profile, učenici su proveli i mini-istraživanje: prema Myers-Briggsovom testu ličnosti istražili su koji tipovi ličnosti čitaju koje tipove romana. Tako su otkrili da većinom djevojke preferiraju ljubavne romane, dok mladići u većoj mjeri čitaju one povijesne tematike te da introverti u najvećoj mjeri čitaju povijesne romane.

Na koncu kviz

Pod mentorstvom profesorice Bakete, skupina kemičara Obrnuta kemija istražila je svojstva zlata kao elementa, ali i nakita. Kroz izvannastavne aktivnosti učenici su se upoznali s obilježjima različitih vrsta zlata, certifikatima zlata, vrstama nakita, a uz terensku nastavu i posjete zlatarnicama dobili su i pogled iza kulisa u procedure izrade različitih vrsta nakita, taljenje plemenitih metala i druge tajne zanata. Svoj rad i istraživanja učenici su primijenili u izradi vlastitih istraživanja i prikaza raznih vrsta nakita koje su svoje mjesto našle i kao dio postava izložbe.

U sklopu programa održana je i književna večer s današnjim glavnim urednikom Vijenca Goranom Galićem koji je učenicima predstavio povijesni razvoj Vi(j)enca, utemeljena 1869, a obnovljena 1993. koji otada izlazi svaki drugi četvrtak kao novine Matice hrvatske za kulturu i umjetnost. Učenici su imali priliku vidjeti i izvorni Vienac iz 1871. s prvim nastavkom Šenoina Zlatarova zlata te brojeve s novelama još jednog đaka Gornjogradske gimnazije – Matoša.

Kao kulminaciju ovoga projekta u školskoj knjižnici održan je i kviz 150 godina Zlatarovog zlata koji su pripremili profesor Filip Ščuric, knjižničarka Zrinka Brigić i profesorica Tajana Lovreković. Učenici su odgovarali na pitanja o Augustu Šenoi, Vijencu, Zlatarovom zlatu, zlatu kao elementu, povijesnim romanima, ljubavnim parovima u književnosti, psihološkim osobinama likova i brojnim drugim temama.

Kobni i tragični sukob

Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe, a radnja je smještena u Zagreb 16. stoljeća, u vrijeme nakon Gupčeve Seljačke bune. Roman je objavljivan u nastavcima u časopisu Vienac od 5. kolovoza do 30. prosinca 1871. Okosnicu romana Šenoa je formirao oko sukoba plemstva koje propada i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne položaje u društvu. Stoga je i radnja oblikovana uz dvije linije fabule, povijesnu, o borbi Zagrepčana i Stjepka Gregorijanca, veleposjednika Medvedgrada, te ljubavnu, odnosno romantičnu ljubav Dore i Pavla, pripadnika sukobljenih strana iz različitih staleža, plemićkoga i građanskoga.