Oživljavanje grada

Centar za mlade grada Vinkovaca organizira razne inovativne radionice (Arhiva Centra za mlade grada Vinkovaca)

U drevnom gradu na Bosutu uobičajeno je kulturu povezati s nizom institucija i događanja po kojima je antička Cibalia prepoznatljiva, kao što su Vinkovačke jeseni, Festival glumca, DORF festival, različita etno-događanja, no zainteresirao nas je Centar za mlade grada Vinkovaca, nakon uspješno realiziranoga projekta Mladi pod svjetlima reflektora društva. Nositelj i starog i novog projekta jest udruga Mladi protiv gladi, a suradnici Grad Vinkovci, Tehnološki park Vinkovci i Razvojna agencija VIA Vinkovci.

Ohrabrenje i samopouzdanje

„Kroz pisanje projekta Centar za mlade grada Vinkovaca trudili smo se sve sadržaje, koji se nude u našem gradu, ukomponirati na neki način i u samu provedbu projekta. Tako smo pokrenuli Klub mladih volontera koji će u suradnji s lokalnom samoupravom te organizatorima događanja sudjelovati i pomagati u njihovoj provedbi. Želja nam je svakako oživjeti kulturu grada te mladima projektom pokazati da ona ne mora biti loša stvar, dapače, i kultura ide ukorak s vremenom i svaka generacija kulturi dodaje nešto svoje i na jedinstven ju način prenosi društvu“, istaknula je Lucija Iličić iz udruge Mladi protiv gladi, koja smatra da je mladima najteže uspostaviti kontakt, jer su izgubljeni u količini informacija o tome gdje se, kome i kako javiti i izraziti zanimanje za volontiranje. 

Inkluzijom otvaramo novi svijet mogućnosti i prilika te pokazujemo da su svi dobrodošli i trebaju imati jednaka prava pri kreiranju okoline

„Događa se da kulturne institucije ne traže javno volontere. Tu se mladi dodatno obeshrabre jer dođu u situaciju da ne znaju jesu li jedini volonteri, može li se volontirati, što bi uopće radili i kako bi sudjelovali. Vjerujem da golemi utjecaj imaju same institucije koje bi mogle više promovirati aktivno volonterstvo, organizirati dane otvorenih vrata za volontere. Osim volonterstva, mladi danas drukčije doživljavaju kulturu, sukladno vremenima, mijenja se i društvo. Smatram da se odlična promocija kulture i sadržaja kulturnih institucija može provoditi kroz školstvo, u nastavi i izvan nje. U ponudi ima kulturnih sadržaja, ne kažem da ih ne može biti više, ali i za početak komunikacije s mladima dovoljno je samo staviti sjeme koje će onda klijati i taj će se odnos njegovati“, napominje voditeljica projekta Centar za mlade grada Vinkovaca, zadovoljna što je prethodni projekt, okončan 2019, iznjedrio i završnu kazališnu predstavu. Podsjetila je kako su Mladi pod svjetlima reflektora društva bili projekt financiran iz Europskoga socijalnoga fonda. Trajao je petnaest mjeseci, a njegova svrha bila je inkluzija socijalno isključenih pojedinaca i skupina, kroz pripremu i izvedbu kazališne predstave. 

„Aktivnosti projekta bile su radionice ‒ isprva uvodna kako bismo odredili gdje se mladi vide i što bi voljeli raditi kroz projekt, odmah nakon i motivacijska kako bi se mladima pružila dovoljna doza ohrabrenja i samopouzdanja za sve zadatke u nadolazećim radionicama i njihovim ulogama. Nakon njih podijelili smo se u pet skupina, odnosno radionicu izrade dokumentarnog filma koji je pratio sve aktivnosti projekta ‒ radionice, pisanje scenarija, glazbene, kostimografske i glumačke probe, izradu scenografije, premijeru predstave“, upoznali su nas u udruzi Mladi protiv gladi s nositeljima svih aktivnosti u prethodnom projektu, snimateljem, montažerom i redateljem Darkom Bušnjom, diplomiranim knjižničarem Tihomilom Marojevićem, glumcem Gradskoga kazališta Joza Ivakić ‒ Vladimirom Andrićem, profesorom glazbe i voditeljem orkestra Adamom Korugom te glasovitim crtačem stripova, ilustratorom i scenografom Dubravkom Matakovićem.

Obrazovanjem do promjena

„Predstava je pratila obične Vinkovčane, šest izglednih situacija u njihovim životima te obuhvaćala legende Vinkovaca, poput HNK Cibalia, Ultrase, Orion, ali i naše interne legende ‒ Sovine Barakude, Banju, Daneta i druge. Predstava i naše studijsko putovanje u Rijeku, povodom premijere dokumentarnoga filma, iznjedrili su osnažene, otvorenije, integrirane, samopouzdanije mlade, mnoga prijateljstva koja još uvijek traju, nove suradnje, nova znanja i vještine, a na koncu i nova iskustva koja bi, vjerujemo, svatko htio ili ponoviti ili prvi put doživjeti“, napomenuli su u udruzi Mladi protiv gladi, sretni jer su Vinkovčani u provedbi projekta prepoznali trud, rad i želju mladih.

„Udruga od samih početaka prepoznaje važnost kulturnih događanja, što ona mogu pružiti i omogućiti pa se tako trudi putem svojeg rada uključiti u što više njih ili ih barem promovirati. Uvijek su nam na raspolaganju naši volonteri koji su i sami željni aktivnosti. Zapravo, više smo 'gladni' za time da mladima i našim sugrađanima pokažemo kako kultura nije strašna i nije zastarjela, da se u njoj svatko može pronaći i ne treba se bojati biti kulturno obrazovan, tj. kulturno uzdignut, već baš suprotno, tada širimo svoje vidike i znanja i aktivnije se uključujemo u život zajednice, a odlično je kada ljudi ne ostanu samo na pukom promatranju i upijanju kulture već dublje zarone u njezine ljepote pa ih za nekoliko godina možemo vidjeti s druge strane, na pozornici kulturnih događanja, kao kulturne vodiče i referente“, naglasila je voditeljica projekta i dodala važnost promišljanja i djelovanja mladih na temu inkluzivnosti, važnosti povezivanja ranjivih skupina u društvu i međusobne solidarnosti.

Kultura ide ukorak s vremenom ‒ svaka generacija kulturi dodaje nešto svoje i na jedinstven je način prenosi društvu

„Naš je pogled jednostavan ‒ svi su ljudi jedinstveni, posebni i potrebni svijetu u kojem žive, a svu nepravdu trebamo što je više moguće umanjiti. Kroz sve naše prošle, trenutne i buduće projekte trudimo se usmjeriti na mlade i njihovu ulogu u društvu jer ne kaže se bez veze da na mladima svijet ostaje. Pogotovo nam je drago kada u projekte možemo uključiti mlade u nepovoljnom položaju, nezaposlene, nacionalne manjine, osobe s teškoćama u razvoju, osobe koje nisu u statusu obrazovanja ili osposobljavanja, jer baš tada pružamo primjer i praksu dobre inkluzije, koja je zapravo najpotrebniji oblik uključivanja u društvo. Svi smo mi čuli za pojam inkluzija i svi volimo reći da smo izrazito inkluzivni, odnosno barem se to trudimo u nekoj mjeri, ali često se pojam inkluzije pobrka s pojmom integracije koja ‒ integrira, ali i dalje gleda na sudionike kao na ranjivu skupinu, dok inkluzija daje jednaka prava svima“, ustvrdila je sugovornica, svjesna da svaki pojedinac može više učiniti da pojam inkluzije ne bude mrtvo slovo na papiru. 

„To možemo zajednički promijeniti obrazovanjem sebe, a onda i sustava. Danas imamo mogućnosti potražiti savjete o uspješnoj inkluziji i o tome kako ju potaknuti, no ono što je najvažnije da ona oživi jest upoznavanje s pojmom izbliza. Odbojnošću prema drugima nećemo mnogo postići, štetimo drugima, ali i samima sebi jer si stvaramo negativno okruženje u kojem nikome nije ugodno funkcionirati. Podrškom, s druge strane, otvaramo jedan novi svijet mogućnosti i prilika, pokazujemo kako su svi dobrodošli te trebaju imati jednaka prava pri kreiranju okoline. U radu s ranjivim skupinama treba imati razumijevanja, ali iznimno poticati mlade ljude jer u svakome od njih čuči neki skriveni talent koji čeka da ga se odveže s dna i pusti da otpluta na površinu. Solidarnost i inkluzija čine naš svijet ljepšim, onakvim kakav je isprva zamišljen“, smatraju u udruzi Mladi protiv gladi koja u projektu Centar za mlade grada Vinkovaca planira ukomponirati radionice o mentalnom zdravlju, odnosno kroz njih učiti i prakticirati inkluziju. Na tom putu pomagat će vlasnica obrta za edukaciju i savjetovanje Marta Martina Boričić Martić te mlade znanstvenice Monika Grbavica i Ivana Draženović.

Protiv iseljavanja

Nezaobilazno je tematizirati i Slavoniju kao zapuštenu i sve napušteniju nekadašnju hrvatsku žitnicu, povezivanje mjerodavnih institucija, važnost opstanka. S obzirom na financiranje Središnjega državnoga ureda za demografiju i mlade ‒ uz dosad dostupne podatke o smanjenju za 400.000 hrvatskih stanovnika u odnosu na prošli popis ‒ koliko je i mladim Slavoncima važno posvijestiti najveći hrvatski problem: izumiranje?

„Žao nam je svakoga dana čitati i gledati mlade ljude koji napuštaju svoju domovinu, svoje obitelji i bližnje, zajednice koje bi trebali graditi na svojoj djedovini, a ne negdje daleko. Baš se zato trudimo mladima predstavljati prilike koje se nude i pokazati da život kod kuće može biti lijep i ugodan. U tome nam mogu pomoći i naše lokalne zajednice i samouprave, što svojim mjerama, što pojačanom komunikacijom i otvorenim ušima za potrebe građana, njihove ideje i rješenja. Poticanjem projekata, poduzetnika, obrtnika, mladih na nastavak obrazovanja može se smanjiti broj iseljenika i povećati broj domaćeg stanovništva“, zaključila je Lucija Iličić, svjesna važnosti prijavljivanja na EU projekte kako bi se dobra ideja lakše provela u djelo. Ostaje vjera da će uz Bosut ono zamišljeno ponovno biti i realizirano, s mladim snagama.

Prenošenje vještina i znanja

Projekt Centar za mlade grada Vinkovaca povezuje grad Vinkovce, Tehnološki park Vinkovci i Razvojnu agenciju VIA Vinkovci koji su za potrebe izvođenja rado ustupili prostore Poduzetničkog inkubatora Vinkovci u kojima se i provode glavne aktivnosti savjetovanja i informiranja te stjecanja vještina i znanja, kao i stručnjake u područjima poduzetništva i obrtništva koji će mladima prenijeti svoja znanja o poduzetništvu, financijama, samozapošljavanju i EU fondovima.