Mladi nerado odlaze

U Matici hrvatskoj - Domagoj Dalbello i Ivan Majstorić iz Svjetskog saveza mladih Hrvatske s Marinom Stromotom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (Snimio Mirko Cvjetko)

Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH), podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance, predstavio je rezultate istraživanja Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji u srijedu 9. veljače u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Rezultate istraživanja, koje je bilo provedeno na uzorku od gotovo 700 mladih ispitanika iz cijele Hrvatske, predstavili su članovi SSMH-a Domagoj Dalbello i Ivan Majstorić, a komentirali su ih Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Odjela za demografiju Matice hrvatske, te Sanja Klempić Bogadi, znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Mladi žele djecu

Glavni cilj istraživanja bio je ispitati motivaciju mladih za iseljavanjem i zasnivanjem obitelji. Sukladno tome, pokušavalo se saznati na koji su način politička participacija, društvena aktivnost, dob odseljavanja od roditelja, broj braće i sestara, religioznost i drugi čimbenici povezani sa željom mladih za iseljavanjem iz Hrvatske te njihovom željom za imanjem djece. Većina rezultata zapravo je i očekivana, no dobro ih je istaknuti jer pružaju jasniji odgovor na to kako kao društvo možemo utjecati i spriječiti stalne migracije mladih te gubljenje najproduktivnijeg dijela stanovništva.

Čimbenik iseljavanja je i politička apatija, odnosno nedostatak vjere mladih da mogu nešto promijeniti i popraviti u društvu

„Mladi su podijeljeni oko želje za odlaskom“, ističe Dalbello te nastavlja kako ipak „značajan broj mladih razmišlja o odlasku, a, nažalost, mnogi od njih i odlaze“. Nakon što migriraju, imaju više djece od onih mladih koji ostaju, što je zanimljivo istaknuti. Također, za migraciju se teže odlučuju oni koji češće glasaju na izborima ili imaju razvijeniju religioznost, odnosno, „mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu žele više djece i manje žele iseliti“, tvrdi Dalbello. Rezultati istraživanja ukazuju na to kako su mladi zapravo dosta politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima. Međutim, istodobno imaju i veliki zazor od politike i ne vjeruju političarima. Prema tome, „jedan od čimbenika iseljavanja svakako bi mogla biti politička apatija, odnosno nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti i popraviti u društvu“, ističe Majstorić i zaključuje kako je „bitno mladima omogućiti utjecaj na političke procese jer ipak su oni ti na kojima svijet ostaje“.

Dalbello navodi činjenicu da su vrijednosti svakako povezane s demografskim problemima te je „potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema“. Nadalje, ističe se još jedan veliki problem koji nije toliko tipičan za ostatak Europe. Naime, velik dio mladih dugo živi s roditeljima, što im svakako daje financijsku sigurnost, ali može biti povezano i s kasnijim zasnivanjem obitelji. Posljedično tome, mladi koji su se kasnije iselili od roditelja, žele i kasnije imati djecu. Istraživanje pokazuje i da mladi koji imaju više braće i sestara žele sami imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. „To ukazuje na činjenicu da upravo u obitelji učimo vrijednosti i obrasce ponašanja koje sami primjenjujemo u kasnijem životu“, ističu iz SSMH-a.

Također, mladi zaposleni u privatnom sektoru više žele iseliti od mladih koji su zaposleni u javnom sektoru, što pokazuje kako je manje zadovoljstvo poslom i manja sigurnost povezana s većom vjerojatnošću iseljavanja. „Mladima je potrebno pružiti posao koji će zadovoljiti njihove, prije svega ljudske, ali i profesionalne potrebe, potrebno je stvoriti poticajne radne uvjete te raditi na usklađivanju života i rada“, poručio je Dalbello.

Mladima je potrebno pružiti posao koji će zadovoljiti njihove ljudske i profesionalne potrebe

Najvažnije je u svemu istaknuti kako mladi ne odlaze impulzivno, već da je to nešto o čemu razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što odu. Nadalje, mladi žele više djece nego što ih doista imaju. Prema tome, razlog toga što mladi nemaju više djece i što odlaze iz svoje zemlje nije isključivo taj da ne bi htjeli više djece ili da žele otići, nego očito postoje i druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju i s kojima se svakako kao društvo moramo suočiti i ponuditi rješenja kako bismo uspjeli adekvatno riješiti ovaj bitan problem.

Organizatori konferencije za medije na kojoj je predstavljeno istraživanje Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji u Matici hrvatskoj u Zagrebu (Snimila Tamara Kvas)

Mrtvo slovo

Strmota je komentirao dobivene rezultate i istaknuo kako mu je iznimno drago da se mladi uključuju u demografsku problematiku. „Demografski procesi već su više od 30 godina izrazito negativni i nemamo nikakvo opravdanje za to.“ Kao zabrinjavajući i zastrašujući trend Strmota je istaknuo nezainteresiranost mladih za politiku, navodeći da mladi gledaju na politiku kroz spektar korupcije i loših političara kojih, kako je rekao, u Hrvatskoj ne manjka. „Svi se kunu u mlade, međutim, te politike o mladima nema“, kazao je Strmota. Mladi donose iskrenost, neiskvarenost, one promjene strukture koje su toliko potrebne u populaciji, a često su politike za mlade samo mrtvo slovo na papiru, u kojima mladi uopće ne sudjeluju, što predstavlja ozbiljan problem za društvo, smatra. Demografija, odnosno populacijske politike vrlo su bitne i bit će sve bitnije u budućnosti. „Zemlja u kojoj je sve manje ljudi nije perspektivna zemlja. To osjete svi, pa i mladi, ma što god nam pričali o tome.“ Strmota je na kraju izrazio zadovoljstvo i nadu u tome što mladi prepoznaju temu demografije i više od naših političara koji to pitanje samo politiziraju.

Sanja Klempić Bogadi rekla je kako želi biti optimistična u svojim razmišljanjima za budućnost te je istaknula pozitivne strane migracija mladih ako su one samo privremene naravi radi stjecanja dodatnog iskustva i znanja. Navela je kako je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih te da joj je drago da godina započinje s mladima i njihovim inicijativama. Međutim, „ono što zabrinjava jest to da 22% ispitanika često razmišlja o migraciji. Naime, mladi nerado odlaze jer prepoznaju vrijednost života u Hrvatskoj, no s godinama taj optimizam opada“, istaknula je te dodala da smatra kako bi prioritet države trebao biti zadržavanje stanovništva koje je u njoj, a ne pokušavanje povratka onih koji su već odlučili i otišli. Mlado stanovništvo zadržalo bi se ponajviše rješavanjem loše stambene politike koja je, prema njezinu mišljenju, najveći problem u Hrvatskoj. Naime, posljedično lošoj stambenoj politici u Hrvatskoj, mladi sve češće i sve duže žive s roditeljima, za razliku od svojih europskih vršnjaka koji su u boljoj financijskoj mogućnosti te se lakše odlučuju za osamostaljenje, a time i za osnivanje obitelji. Zaključila je kako je „puno pitanja otvoreno u istraživanju“ te vjeruje „da su ovi rezultati bitni za daljnje javne politike“.

Vrijedan doprinos

Da objavljeni podaci svjedoče o dugotrajnoj i široko rasprostranjenoj depopulaciji Hrvatske te cjelokupnu javnost navode na zaključak kako je potrebno osmisliti, ali i dosljedno provoditi javne politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj, smatraju iz SSMH-a. „Potrebno je osmisliti, ali i dosljedno provoditi politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Mladima je potrebno omogućiti kvalitetne životne uvjete i sigurnost kako bi ostvarili svoj puni potencijal, koji će kasnije biti na dobrobit čitavog društva“, rekao je Majstorić.

Naime, mladi su budućnost Hrvatske i jednom će upravo o njima ovisiti razvoj naše zemlje. „Potičemo nositelje vlasti da ulože više napora u provedbu kvalitetnih obiteljskih politika, koje će mladima omogućiti bolje uvjete za ostanak u Hrvatskoj i osnivanje obitelji, s posebnim naglaskom na podršku roditeljstvu, formalnu skrb o djeci te usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza“, ustvrdio je te dodao da se nositelji vlasti moraju više zauzimati za učinkovitiju tranziciju mladih na tržište rada, bolja radna mjesta i bolje radne uvjete mladih te odgovarajuće rješavanje stambenoga zbrinjavanja mladih obitelji. „Vjerujemo da će rezultati istraživanja biti vrijedan doprinos u analizi demografskog stanja nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva iz 2021, ali i da će biti poticaj za konstruktivnu javnu raspravu usmjerenu prema osmišljavanju rješenja za depopulaciju u Hrvatskoj“, zaključio je Majstorić ispred Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

Strategija demografske revitalizacije

Gotovo polovica mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji. Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više – četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem. Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti. U tijeku je priprema Nacrta prijedloga Strategije demografske revitalizacije RH do 2031. pa će SSMH ove podatke iskoristiti u javnom savjetovanju, ali i za nova istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je od 23. rujna do 1. prosinca 2021, putem društvenih mreža i e-pošte.