VIJESTI I NAJAVE

Festival inkluzije

Drugi UPSET ART Festival umjetnosti i inkluzije osoba s invaliditetom održao se 21. studenog u Centru za kulturu Trešnjev­ka, a dio programa bio je održan virtual­no i dostupan široj javnosti na inter­netskoj stranici i društvenim medijima CeKaTe­a. Festival želi promovirati, potica­ti i razvijati umjetnost i inkluziju osoba s invaliditetom, što postiže organizaci­jom inkluzivnog umjetničkog, kulturnog i obrazovnog programa u kojem sudjelu­ju osobe s invaliditetom, ali i profesional­ci i amateri koji rade s osobama s inva­liditetom, kao i drugi profesionalni ili amaterski umjetnici koji su zainteresira­ni predstaviti svoj rad javnosti. Ovogodiš­nji festival uključio je kreativne radionice aromaterapije iz Udruge za podršku oso­bama s intelektualnim oštećenjima Grada Zagreba Vjeverice, radionicu permakultu­re iz udruge Zeleni klik! te radionicu Ivane Gucek. Predstavila se i virtualna izložba fotografija Udruge invalida rada Zagreba te Erasmus+ projekt CeKaTe­a, posvećeni inkluziji i neformalnom obrazovanju, a festival je zatvorio Damir Vogrinec – Vogra solo gitarističkim koncertom, koji se pre­ nosio na YouTubeu.

Umjetnost za učenike

Zagrebačka Moderna galerija u stude­ nom je bila domaćin edukativnog projek­ta 10 škola – 10 umjetnika. Projekt je prije 16 godina osmislila viša kustosica Ivana Rončević Elezović da srednjoškolci kroza nj steknu nova znanja i razviju nov odnos prema instituciji muzeja, kao i o materiji koju obrađuju. U programu su sudjelovale srednje škole iz Vukovara, Osijeka, Valpo­va, Varaždina, Zagreba, Rijeke, Pule, Zad­ra i Splita, a održao se online. Škole su u parovima predstavile obrađene teme, a os­tali su sudionici pratili njihove prezentaci­ je, radionice i diskusiju, te je tako nastao aktivni dijalog dviju strana. Tema progra­ma bila je Moderna i suvremenost, a školski timovi – koje čine tri učenika i mentor – imali su zadatak uočiti odnos između hr­vatske moderne i suvremene umjetnosti. To su činili na temelju usporedne anali­ze djela iz zbirke Moderne galerije i sli­ka Lovre Artukovića predstavljenih na umjetnikovoj izložbi Usporavanje, koju su u Modernoj galeriji priredili Umjetnički paviljon u Zagrebu i Umjetnička galerija Dubrovnik.

Kultura manjina

Dani makedonske kulture, tradicional­ na manifestacija Makedonskog kulturnog društva Ilinden iz Rijeke, otvorena je 21. studenog 2020. u Exportu na Delti, a tra­jat će do 19. prosinca. Na otvorenju je na­stupio glazbenik Zoran Majstorović, a po­tom je bila otvorena samostalna izložba fotografija Čovjek u prostoru Gordane Kva­jo. Na Danima prijatelja knjige, u suradnji s Hrvatskim književnim društvom iz Ri­jeke, predstavljene su nagrađene knjige i književnici te je održan poetski maraton. MKD Ilinden prvo je makedonsko društvo u Republici Hrvatskoj, osnovano prije 29 godina, a zalaže se za očuvanje makedonske tradicije, kulture i duhovnog života u Rijeci i Primorsko­goranskoj županiji. U prostorima MKD­a Ilinden, u Matačićevoj ulici u Rijeci, publiku 4. prosinca očeku­je revija makedonskog filma, 18. prosin­ca koncert pjevačke i glazbene skupine MKD­a Ilinden, a 19. prosinca održat će se kulturna manifestacija za najmlađe člano­ve – Detska radost.

Cijanotipija za mlade

Cijanotipija je fotografska tehnika iz sredine 19. stoljeća, kojom se reproducira­ ju fotografije i fotogrami u tonovima pla­ve boje, a dugo se koristila i za umnaža­nje nacrta i dijagrama. Pod vodstvom Sare Salamon i Hrvoja Spudića, u prostoru Pogo­na, Zagrebačkog centra za nezavisnu kultu­ru i mlade u Trnju, 22. studenoga održana je radionica cijanotipije. Polaznici, učeni­ci viših razreda osnovne škole, imali su priliku biljke ubrane u blizini Pogona Je­dinstvo – ali i svoje herbarije, sušeno bi­lje, čipke i slične filigranske uzorke koji su im se činili zanimljivima – umnožiti tom starom tehnikom. Program Filmske početnice provodi udruga Restart, a sve su radio­nice besplatne.

Pjesma za rođenje

Zagrebački pjevač, multiinstrumenta­ list i kantautor Mihael Kvorka predstavio je svoj novi singl U tvome imenu, posvećen rođenju kćeri Iris, a nastao u suradnji s Robertom Domitrovićem. Ove su godine obojica postali očevi, ali zbog pandemi­je nisu mogli pratiti supruge u rađaonici. „Ova pjesma mi zaista puno znači, jer je nastala kao posveta našim kćerima i su­prugama“, rekao je u tom povodu Kvorka i nastavio: „Jedne večeri, dok smo Robi i ja pričali o cijeloj situaciji koja se događa u svijetu i malo se požalili jedan drugome kako nismo mogli prisustvovati rođenju naših kćeri pa se prisjetili i slučaja oca koji je kampirao ispred bolnice u Klaićevoj da bi bio bliže svome djetetu, shvatili smo da bismo željeli javno nešto reći na tu temu.“ Domitrović, autor teksta, kaže da je, dok je pisao pjesmu, razmišljao o djeci koja su sa­ma i izolirana u vrijeme pandemije, a naj­više o Mihaelovoj i svojoj kćeri. „Želio sam poslati poruku podrške, da smo uz njih, i izraziti ono što gotovo svaki roditelj osje­ća.“ Video s tom pjesmom dostupan je na YouTubeu, a snimila ga je i režirala Kvorki­na supruga Anita Nadj. „Biti kraj svojeg djeteta nije luksuz, već ljudsko pravo i ne­ što što je neophodno za razvoj, ali i opora­vak djeteta. Kroz poruku ljubavi i podrške želimo skrenuti pozornost i na ove situa­cije u kojima se mnogi roditelji nalaze“, poručuju autori pjesme.

Prava djece

Savez društava Naša djeca Hrvatske po­ krenuo je na Međunarodni dan djeteta, 20. studenog, kampanju promocije dječ­jih prava u suradnji s tvrtkom Tekstil­ promet d.d. iz Zagreba, a u okviru društveno-odgovornog poslovanja usmjerenog brizi za djecu. Naime, uz redovne aktivno­sti Savez DND Hrvatske potiče korporaci­je na društveno­odgovorno poslovanje ra­di dobrobiti za djecu i zajednicu, a ujedno se promoviraju i pozitivne vrijednosti do­maćih tvrtki. Kampanja će trajati do 20. prosinca, a započela je promocijom nove dječje odjevne kolekcije. Svaki od deset plakata sadržava jedno od dječjih prava  iz Konvencije UN­a o pravima djeteta, a na plakatima je istaknuta i prigodna po­ruka djece odraslima. Istodobno, određeni dio prihoda od prodaje odjeće bit će doni­ran udruzi za promicanje dječjih prava u Republici Hrvatskoj – kako bi se na prolje­će 2021. u Zagrebu omogućilo održavanje susreta dječjih vijeća na temu Participacija djece u odlučivanju, posvećeno problemi­ma zdravstvene skrbi djece u vrijeme pan­demije i jednakost djece u društvu.

Film i ljudska prava

Od 6. do 12. prosinca održat će se online 18. Human Rights Film Festival, s besplat­nim projekcijama. Do sada je potvrđeno trinaest naslova, sve redom najzapaženi­jih novih igranih, dokumentarnih i ino­vativnih filmova. Među njima su najnovi­ji radovi redateljica i redatelja poput Elize Hittman, Lava Diaza, Johna Gianvita, Frederika Gerttena, Ivana Ramljaka i Mladena Kovačevića, a bit će prikazani na www.kinoeuropa.hr. Predstavljajući program, selektor 18. HRFF­a Petar Milat rekao je: „Za razliku od onih koji će izazvani trenutačnim stanjem nesigurnosti širiti pan­iku i sijati strah, putem festivalskog pro­grama želimo istaknuti sve one prečesto marginalizirane prakse skrbi, solidarnos­ ti, prijateljstva i ljubavi koje su izašle na vidjelo i izborile svoje pravo javnosti u ovo konfuzno i tmurno doba.“ Višestru­ko nagrađivani filipinski redatelj Lav Di­az publici HRFF­a vraća se s još jednom pričom o marginaliziranim ljudima, Genus Pan. U njoj pratimo tri ilegalna rudara na putovanju na svoj otok nakon višemje­ sečnog rada u paklenim uvjetima. Diaz je za Genus Pan na ovogodišnjoj Mostri do­bio nagradu Horizonti za najboljeg reda­telja. Idući film, premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Ro­tterdamu, jest dokumentarni film srp­skog redatelja Mladena Kovačevića Merry Christmas, Yiwu. Sniman je u „radionici Djeda Mraza“ – jednoj od 600 tvornica božićnih ukrasa u kineskom gradu Yiwu iz kojeg dolazi više od dvije trećine svih svjetskih novogodišnjih ukrasa. U filmu pratimo radnike, menadžere i vlasnike tvornica, uglavnom cijele kineske obite­lji, u njihovim svakodnevnim radnim i životnim ritualima, dok čavrljanju, pjeva­ju, ogovaraju, zaljubljuju se i odljubljuju, sve uz diskretnu dozu apsurdnog humora. Švedski dokumentarist Fredrik Gertten u svojem najnovijem filmu Push obrađu­je globalnu stambenu krizu. U filmu pra­ti posebnu izvjestiteljicu UN­a za pravo na stambeno zbrinjavanje Leilani Farhu u njezinoj istrazi mutnog svijeta nekret­ninskih investitora, špekulanata i najmodavaca koji igraju značajnu ulogu u krei­ranju stambenih uvjeta i gradovima diljem svijeta. Cijene stanova nezaustavlji­ vorastu, dok prihodi njihovih stanara os­taju jednako niski, a život u gradu se sve manje može smatrati životom. Gertten i Farhu posjećuju Veliku Britaniju, Španjol­sku, Čile i Južnu Koreju, pokušavajući odgonetnuti zašto gradovi na tako različi­tim lokacijama imaju gotovo isti problem.

Film Notturno bit će prikazan na 18. Human Rights Film Festivalu u Zagrebu/ Izvor: HRFF

Poezija i socioekonomski problemi

U Šibeniku je 28. studenog održana radionica Revolucija riječi u sklopu doga­ đanja Martinska, Martinik. Radionica je uključivala razgovor, raspravu i vježbe pi­sanja u Šibeniku i poluotoku Martinska. Teorijski dio obuhvaćao je razgovor o socioekonomskim problemima u gradu te mogućnostima njihove poetske interpre­tacije. Praktični dio obuhvatio je pisanje poezije te posjet poluotoku Martinska na­ suprot Šibenika, u nastojanju da se umjet­nošću ponudi odgovor na društvene pro­bleme.