Drugi UPSET ART Festival umjetnosti i inkluzije osoba s invaliditetom održao se 21. studenog u Centru za kulturu Trešnjevka, a dio programa bio je održan virtualno i dostupan široj javnosti na internetskoj stranici i društvenim medijima CeKaTea. Festival želi promovirati, poticati i razvijati umjetnost i inkluziju osoba s invaliditetom, što postiže organizacijom inkluzivnog umjetničkog, kulturnog i obrazovnog programa u kojem sudjeluju osobe s invaliditetom, ali i profesionalci i amateri koji rade s osobama s invaliditetom, kao i drugi profesionalni ili amaterski umjetnici koji su zainteresirani predstaviti svoj rad javnosti. Ovogodišnji festival uključio je kreativne radionice aromaterapije iz Udruge za podršku osobama s intelektualnim oštećenjima Grada Zagreba Vjeverice, radionicu permakulture iz udruge Zeleni klik! te radionicu Ivane Gucek. Predstavila se i virtualna izložba fotografija Udruge invalida rada Zagreba te Erasmus+ projekt CeKaTea, posvećeni inkluziji i neformalnom obrazovanju, a festival je zatvorio Damir Vogrinec – Vogra solo gitarističkim koncertom, koji se pre nosio na YouTubeu.
Zagrebačka Moderna galerija u stude nom je bila domaćin edukativnog projekta 10 škola – 10 umjetnika. Projekt je prije 16 godina osmislila viša kustosica Ivana Rončević Elezović da srednjoškolci kroza nj steknu nova znanja i razviju nov odnos prema instituciji muzeja, kao i o materiji koju obrađuju. U programu su sudjelovale srednje škole iz Vukovara, Osijeka, Valpova, Varaždina, Zagreba, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, a održao se online. Škole su u parovima predstavile obrađene teme, a ostali su sudionici pratili njihove prezentaci je, radionice i diskusiju, te je tako nastao aktivni dijalog dviju strana. Tema programa bila je Moderna i suvremenost, a školski timovi – koje čine tri učenika i mentor – imali su zadatak uočiti odnos između hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. To su činili na temelju usporedne analize djela iz zbirke Moderne galerije i slika Lovre Artukovića predstavljenih na umjetnikovoj izložbi Usporavanje, koju su u Modernoj galeriji priredili Umjetnički paviljon u Zagrebu i Umjetnička galerija Dubrovnik.
Dani makedonske kulture, tradicional na manifestacija Makedonskog kulturnog društva Ilinden iz Rijeke, otvorena je 21. studenog 2020. u Exportu na Delti, a trajat će do 19. prosinca. Na otvorenju je nastupio glazbenik Zoran Majstorović, a potom je bila otvorena samostalna izložba fotografija Čovjek u prostoru Gordane Kvajo. Na Danima prijatelja knjige, u suradnji s Hrvatskim književnim društvom iz Rijeke, predstavljene su nagrađene knjige i književnici te je održan poetski maraton. MKD Ilinden prvo je makedonsko društvo u Republici Hrvatskoj, osnovano prije 29 godina, a zalaže se za očuvanje makedonske tradicije, kulture i duhovnog života u Rijeci i Primorskogoranskoj županiji. U prostorima MKDa Ilinden, u Matačićevoj ulici u Rijeci, publiku 4. prosinca očekuje revija makedonskog filma, 18. prosinca koncert pjevačke i glazbene skupine MKDa Ilinden, a 19. prosinca održat će se kulturna manifestacija za najmlađe članove – Detska radost.
Cijanotipija je fotografska tehnika iz sredine 19. stoljeća, kojom se reproducira ju fotografije i fotogrami u tonovima plave boje, a dugo se koristila i za umnažanje nacrta i dijagrama. Pod vodstvom Sare Salamon i Hrvoja Spudića, u prostoru Pogona, Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade u Trnju, 22. studenoga održana je radionica cijanotipije. Polaznici, učenici viših razreda osnovne škole, imali su priliku biljke ubrane u blizini Pogona Jedinstvo – ali i svoje herbarije, sušeno bilje, čipke i slične filigranske uzorke koji su im se činili zanimljivima – umnožiti tom starom tehnikom. Program Filmske početnice provodi udruga Restart, a sve su radionice besplatne.
Zagrebački pjevač, multiinstrumenta list i kantautor Mihael Kvorka predstavio je svoj novi singl U tvome imenu, posvećen rođenju kćeri Iris, a nastao u suradnji s Robertom Domitrovićem. Ove su godine obojica postali očevi, ali zbog pandemije nisu mogli pratiti supruge u rađaonici. „Ova pjesma mi zaista puno znači, jer je nastala kao posveta našim kćerima i suprugama“, rekao je u tom povodu Kvorka i nastavio: „Jedne večeri, dok smo Robi i ja pričali o cijeloj situaciji koja se događa u svijetu i malo se požalili jedan drugome kako nismo mogli prisustvovati rođenju naših kćeri pa se prisjetili i slučaja oca koji je kampirao ispred bolnice u Klaićevoj da bi bio bliže svome djetetu, shvatili smo da bismo željeli javno nešto reći na tu temu.“ Domitrović, autor teksta, kaže da je, dok je pisao pjesmu, razmišljao o djeci koja su sama i izolirana u vrijeme pandemije, a najviše o Mihaelovoj i svojoj kćeri. „Želio sam poslati poruku podrške, da smo uz njih, i izraziti ono što gotovo svaki roditelj osjeća.“ Video s tom pjesmom dostupan je na YouTubeu, a snimila ga je i režirala Kvorkina supruga Anita Nadj. „Biti kraj svojeg djeteta nije luksuz, već ljudsko pravo i ne što što je neophodno za razvoj, ali i oporavak djeteta. Kroz poruku ljubavi i podrške želimo skrenuti pozornost i na ove situacije u kojima se mnogi roditelji nalaze“, poručuju autori pjesme.
Savez društava Naša djeca Hrvatske po krenuo je na Međunarodni dan djeteta, 20. studenog, kampanju promocije dječjih prava u suradnji s tvrtkom Tekstil promet d.d. iz Zagreba, a u okviru društveno-odgovornog poslovanja usmjerenog brizi za djecu. Naime, uz redovne aktivnosti Savez DND Hrvatske potiče korporacije na društvenoodgovorno poslovanje radi dobrobiti za djecu i zajednicu, a ujedno se promoviraju i pozitivne vrijednosti domaćih tvrtki. Kampanja će trajati do 20. prosinca, a započela je promocijom nove dječje odjevne kolekcije. Svaki od deset plakata sadržava jedno od dječjih prava iz Konvencije UNa o pravima djeteta, a na plakatima je istaknuta i prigodna poruka djece odraslima. Istodobno, određeni dio prihoda od prodaje odjeće bit će doniran udruzi za promicanje dječjih prava u Republici Hrvatskoj – kako bi se na proljeće 2021. u Zagrebu omogućilo održavanje susreta dječjih vijeća na temu Participacija djece u odlučivanju, posvećeno problemima zdravstvene skrbi djece u vrijeme pandemije i jednakost djece u društvu.
Od 6. do 12. prosinca održat će se online 18. Human Rights Film Festival, s besplatnim projekcijama. Do sada je potvrđeno trinaest naslova, sve redom najzapaženijih novih igranih, dokumentarnih i inovativnih filmova. Među njima su najnoviji radovi redateljica i redatelja poput Elize Hittman, Lava Diaza, Johna Gianvita, Frederika Gerttena, Ivana Ramljaka i Mladena Kovačevića, a bit će prikazani na www.kinoeuropa.hr. Predstavljajući program, selektor 18. HRFFa Petar Milat rekao je: „Za razliku od onih koji će izazvani trenutačnim stanjem nesigurnosti širiti paniku i sijati strah, putem festivalskog programa želimo istaknuti sve one prečesto marginalizirane prakse skrbi, solidarnos ti, prijateljstva i ljubavi koje su izašle na vidjelo i izborile svoje pravo javnosti u ovo konfuzno i tmurno doba.“ Višestruko nagrađivani filipinski redatelj Lav Diaz publici HRFFa vraća se s još jednom pričom o marginaliziranim ljudima, Genus Pan. U njoj pratimo tri ilegalna rudara na putovanju na svoj otok nakon višemje sečnog rada u paklenim uvjetima. Diaz je za Genus Pan na ovogodišnjoj Mostri dobio nagradu Horizonti za najboljeg redatelja. Idući film, premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, jest dokumentarni film srpskog redatelja Mladena Kovačevića Merry Christmas, Yiwu. Sniman je u „radionici Djeda Mraza“ – jednoj od 600 tvornica božićnih ukrasa u kineskom gradu Yiwu iz kojeg dolazi više od dvije trećine svih svjetskih novogodišnjih ukrasa. U filmu pratimo radnike, menadžere i vlasnike tvornica, uglavnom cijele kineske obitelji, u njihovim svakodnevnim radnim i životnim ritualima, dok čavrljanju, pjevaju, ogovaraju, zaljubljuju se i odljubljuju, sve uz diskretnu dozu apsurdnog humora. Švedski dokumentarist Fredrik Gertten u svojem najnovijem filmu Push obrađuje globalnu stambenu krizu. U filmu prati posebnu izvjestiteljicu UNa za pravo na stambeno zbrinjavanje Leilani Farhu u njezinoj istrazi mutnog svijeta nekretninskih investitora, špekulanata i najmodavaca koji igraju značajnu ulogu u kreiranju stambenih uvjeta i gradovima diljem svijeta. Cijene stanova nezaustavlji vorastu, dok prihodi njihovih stanara ostaju jednako niski, a život u gradu se sve manje može smatrati životom. Gertten i Farhu posjećuju Veliku Britaniju, Španjolsku, Čile i Južnu Koreju, pokušavajući odgonetnuti zašto gradovi na tako različitim lokacijama imaju gotovo isti problem.
Film Notturno bit će prikazan na 18. Human Rights Film Festivalu u Zagrebu/ Izvor: HRFF
U Šibeniku je 28. studenog održana radionica Revolucija riječi u sklopu doga đanja Martinska, Martinik. Radionica je uključivala razgovor, raspravu i vježbe pisanja u Šibeniku i poluotoku Martinska. Teorijski dio obuhvaćao je razgovor o socioekonomskim problemima u gradu te mogućnostima njihove poetske interpretacije. Praktični dio obuhvatio je pisanje poezije te posjet poluotoku Martinska na suprot Šibenika, u nastojanju da se umjetnošću ponudi odgovor na društvene probleme.
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak